ponedeljak, 16. decembar 2019. | |
Otvorena izložba kojom se obeležava 100 godina od osnivanja savremenog Diplomatskog arhiva u Ministarstvu spoljnih poslova |
+ larger fontnormal font- Smaller font | ||||||
![]() „Vaše ekselencije, Drage kolege, Dame i gospodo, Uvaženi gosti Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što imam priliku da vam se danas obratim povodom otvaranja izložbe kojom obeležavamo 100 godina od osnivanja savremenog Diplomatskog arhiva u Ministarstvu spoljnih poslova, koji odgovorno i profesionalno čuva arhivsku građu od izuzetne vrednosti za spoljnu politiku naše države i njen međunarodni položaj kroz istoriju. Dokumenti koji se čuvaju u Ministarstvu spoljnih poslova uključuju i neke od diplomatskih akata i međunarodnih ugovora čvrsto ugrađenih u same temelje međunarodnog poretka 20. veka. Izložbu kojom je predstavljen Arhiv Ministarstva spoljnih poslova kroz vreme, čine dokumenta o njegovoj organizaciji i radu u periodu do i nakon 1945. godine, o njihovom sređivanju, obradi, čuvanju i smeštaju, kao i o istraživanju arhivske građe. Imali smo čast da u Diplomatskom arhivu istražuju mnoge značajne ličnosti, istoričari, profesori, akademici, ali i studenti koji su baš tu započeli svoj naučno-istraživački rad. Istorijat Diplomatskog arhiva Ministarstva spoljnih poslova prati bogatu državotvornu tradiciju Srbije. Kao datum formiranja modernog Diplomatskog arhiva uzima se 5. maj 1919. godine, kada je doneta Uredba o organizaciji Ministarstva inostranih dela i diplomatskih zastupništava i konzulata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, čime je ustanovljena Glavna arhiva, koja je u svom sastavu imala Dokumentaciju i Biblioteku.
Nažalost, rad Istorijskog odeljenja na gotovo pune četiri godine ponovo je prekinuo Drugi svetski rat. Tragedija koja je zadesila arhivsku građu Ministarstva tokom Prvog svetskog rata, ponovila se i za vreme okupacije. Arhive srpskog i jugoslovenskog Ministarstva inostranih poslova pretrpele su ogromnu štetu – mnoge važne arhivalije potpuno su uništene u ratnim razaranjima, dok su druge, koje je ta sudbina mimoišla, otete. Tako je jedan od prvih prioriteta posleratne obnove rada Diplomatskog arhiva bio prikupljanje i restitucija ukradenih arhivalija o čemu svedoče i izložen dokumenti. Iako je vraćen manji deo arhivalija, ostali su važni dokumenti o njihovom postojanju, naporima da se vrate, kao i lokacijama gde bi se mogli pronaći. Diplomatski arhiv je delio sudbinu srpskog naroda, ali i jugoslovenske države u dvadesetom veku. Pored uspona, razvitka, jačanja međunarodne saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu, dostizanja značajne uloge na međunarodnoj sceni, arhivska građa u Diplomatskom arhivu svedoči i o velikim stradanjima srpskog naroda u dvadesetom veku i naporima da se on uprkos svemu ponovo izdigne i afirmiše. U arhivama se čuva prošlost, a upravo odnos prema njoj u velikoj meri određuje i našu budućnost. Srpski narod ima slavnu istoriju koja mu daje snagu da istraje u ostvarenju svojih vitalnih interesa, bez obzira na iskušenja i prepreke i uprkos njima. Savremeni Diplomatski arhiv je riznica istorije, u kome se čuva arhivska građa o najvažnijim događanjima, izazovima i akterima posle Drugog svetskog rata, otvoren je za službene potrebe, naučnostraživački rad, kulturno-prosvetne, informativno-publicističke i druge svrhe u skladu sa zakonom i internim propisima Ministarstva spoljnih poslova. Ovom prilikom posebno želim da se zahvalim Arhivu Jugoslavije koji je pomogao u organizovanju ove izložbe, a u kome se čuva arhivska građa Ministarstva inostranih dela Kraljevine SHS i Jugoslavije od 1918-1945. godine, i sa kojim Diplomatski arhiv već godinama sarađuje u organizaciji izložbi i drugih događaja posvećenih uspostavljanju bilateralnih odnosa s drugim državama. U budućem periodu pred Diplomatskim arhivom i Ministarstvom spoljnih poslova stoje novi zadaci i izazovi poput modernizacije rada i digitalizacija građe, kako bi se ona sačuvala, ali u isto vreme učinila i dostupnom što većem broju korisnika. Veliko mi je zadovoljstvo što danas mogu da vam predstavim neke od rezultata napora na konzervaciji istorijskog nasleđa naše zemlje koje se čuva u Ministarstvu spoljnih poslova. U vitrinama možete videti četiri ugovora iz Zbirke međunarodnih ugovora, uključujući i najstariji među njima, Ugovor o savezu između Srbije i Rumunije iz 1868. godine, koji su konzervirani i digitalizovani zahvaljujući saradnji Ministarstva spoljnih poslova sa Narodnom bibliotekom Srbije i njenim stručnjacima iz laboratorije za restauraciju i konzervaciju. Naša saradnja sa Narodnom bibliotekom Srbije se nastavlja, a u prvoj fazi je predviđena restauracija i digitalizacija oko stotinu bilateralnih i međunarodnih ugovora, od kojih značajan broj datira iz druge polovine 19. veka. Ministarstvo spoljnih poslova će nastojati da unapredi saradnju sa arhivima u zemlji, ali i sa nadležnim institucijama drugih država, kako bismo razmenili ne samo iskustva, već i stekli što bolji uvid u najnovije tehnološke inovacije u procesu čuvanja i restauracije arhivske građe. U saradnji sa partnerima nastojaćemo da dogovorimo projekte radi promovisanja istine, mira i tolerancije, koji su osnov svakog prosperiteta, a što je od posebnog značaja za region u kojem se nalazimo. Uvaženi gosti, hvala na pažnji!"
|