gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
utorak, 13. jun 2017. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 13.06.2017.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

DAČIĆ: VELIKA BRITANIJA DA DA SAGLASNOST ZA OTVARANjE POGLAVLjA 7 I 29

KRAGUJEVAC, 12. juna 2017. (Beta) - Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić pozvao je danas Veliku Britaniju da da saglasnost za otvaranje poglavlja 7 i 29 u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom. Dačić je rekao da je za Srbiju bitno da poglavlja 7 i 29 budu otvorena 20. juna, za vreme malteškog predsedavanja Evropskom Unijom. On je kazao da Srbija ima pozitivnu ocenu međunarodne zajednice o evroinregracijama, da se nalazi na dobrom putu i pozvao sve partije i pojedince u Srbiji da "prestanu da o Srbiji govore samo najgore stvari". Dačić je u Kragujevcu, povodom obeležavanja 180. godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Srbije i Velike Britanije, ocenio da su odnosi dve zemlje imali različite tokove, ali da su uglavnom bili odnosi podrške i saradnje. "Ima i stvari oko kojih se ne slažemo. Smatramo da je Velika Britanija važan politički faktor na međunarodnoj sceni. Ne mešamo se u njihove unutrašnje stvari, ko će vladati, da li će živeti u EU ili van nje, ali svakako žive u Evropi" rekao je Dačić. On je dodao da je interes Srbije da sa Velikom Britanijom razvija što bolje bilateralne odnose. Dačić je ocenio da su 90-tih godina prošlog veka između Srbije i Velike Britanije postojale, kako je kazao, "smetnje na vezama", ali da Srbija danas teži da sa Velikom Britanijom uspostavi odnose na što višem nivou. Dačić je kazao da ih raduje poseta princa Čarlsa, ali da bi voleli da britanska premijerka poseti Srbiju jer je Margaret Tačer bila poslednja premijerka iz Velike Britanije koja je posetila Srbiju 1980. godine kada je umro Josip Broz Tito. "To dovoljno govori da naši odnosi nisu sada razvijeni kao što su nekada bili. Ključno pitanje je nalaženje zajedničkih političkih interesa, bez obzira što o nekim pitanjima mislimo drugačije", objasnio je Dačić. Ambasador Velike Britanije u Srbiji Denis Kif naglasio je da su interesi te zemlje stabilnost, bezbednost i prosperitet svih zemalja na Balkanu. "Velika Britanija se zalaže za razvoj odnosa i saradnju sa Srbijom, ne samo na evropskom putu nego i u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma, za političku i finansijsku podršku razvoju Srbije", rekao je Kif.

HAN: EU ZA ČLANSTVO ZEMALjA ZAPADNOG BALKANA, JER ŽELI DA IZVOZI STABILNOST

BRISEL, 12. juna 2017. (Beta) - Evropska unija je rešena da u člastvo primi zemlje Zapadnog Balkana i pomogne im u uvreženju vladavine prava i ekonomskom preobražaju zato što želi da "izvozi stabilnost, a ne da uvozi nestabilnost", rekao je danas u Briselu evropski komesar Johanes Han. "To je poglavito i u našem interesu", rekao je Han, dajući novinarima ocene o svom nedavnom putu u region i razgovora u Briselu s novim makedonskim premijerom Zoranom Zaevim. Evropski komesar je rekao da snažno veruje da će Crna Gora i Srbija koje su odmakle u pregovorima o članstvu s EU, uskoro otvoriti i nova poglavlja, naglasivši da je svim zemljama regiona zajamčena evropska perspektiva i stabilnost jedino ako valjano sprovedu reforme i postave temelje ekonomskog preobražaja. Han je izrazio uverenje da će na susretu lidera Zapadnog Balkana i čelnika EU u julu u Trstu biti podržana ideja o stvaranju zajedničkog regionalnog ekonomskog prostora i da je tu reč najpre o stvaranju infrastrukturnih veza i sporazuma o energetskoj zajednici, kao preduslov za takvu ekonomsku zonu. On je rekao da tu nije reč o stvaranju carinske unije, jer je to neizvodivo. "Vrlo je važno biti precizan u vezi s onim što nam je cilj, a nije carinska unija cilj i pogrešno su navedene moje reči na konferenciji za novinare prošli četvrtak u Beogradu", rekao je Han. On je rekao da je EU "potpuno svesna" da carinska unija nije ostvarljiva. "Zato smo od početka govorili o zajedničkom tržištu, a danas smo to preimenovali u regionalno ekonomsko područje, što ima za cilj slobodan protok ljudi i robe, međusobno priznavanje dokumenata", rekao je Han. On je rekao da bi to tržište od 20 miliona ljudi moglo biti privlačno za investitore, što bi onda moglo pomoći i rastu privrede i životnog standarda u tim zemljama. Han je rekao da to nije zamišljeno kao zamena za članstvo u EU, nego upravo suprotno - da pripremi te zemlje za buduće učešće u zahtevnom jedinstvenom europskom tržištu jednog dana kada postanu članice EU. Han je spomenuo i izjavu predsednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera da za vreme mandata njegove Komisije neće biti ulaska novih članica i objasnio da je tu reč o tehničkoj strani pristupnih pregovora jer nije realno da ijedna zemlja završi pregovore do 2019. do kada traje njen mandat. Evropski komesar je rekao da nije isključeno da se neka zemlja pridruži Europskoj uniji tokom mandata sledeće Evropske komisije u razdoblju 2019-2024. Makedonija je konačno prevazišla krizu i sada se razgovara o hitnim nužnim reformama na putu ka EU, rekao je Han. Na pitanje postoji li mogućnost da Makedonija počne pregovore pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Han je rekao da je sada o tome prerano govoriti. "Mogu samo reći da ćemo učiniti sve da se pitanje imena reši kako bismo mogli početi pregovore pod uslovom da Skoplje učini nužni napredak", objasnio je Han. On je rekao da "EU takođe treba da iz svega nauči lekciju" i da se nada da će se doći do rešenje kako bi počeli pristupne pregovore. Han je rekao da je povoljno što je u Bosni i Hercegovini uspostavljen koordinacioni mehanizam za saradnju s EU, mada ostaje da se sprovedu još neke važne reforme. Kad je reč o Kosovu, EU je primila na znanje rezultate izbora, a očekuje se izveštaj evropske komisije komisije za praćenje izbora i jedino se ispostavilo da ishod izbora ne daje jasnu većinu za formiranje vlade, rekao je evropski komesar za proširivanje.

HLAVSOVA: SNAŽNO PODRŽAVAMO NASTAVAK DIJALOGA BEOGRADA I PRIŠTINE

BEOGRAD, 12. juna 2017. (Beta) - Češka ambasadorka u Srbiji Ivana Hlavsova izjavila je danas da Češka snažno podržava evropski put Srbije i nastavak dijaloga Beograda i Prištine, kao i da se nada napretku u formiranju Zajednice srpskih opština na Kosovu. Hlasova je u intervjuu za novinsku agenciju Beta ocenila da je politička i ekonomska saradnja Srbije i Češke na odličnom nivou i da su trendovi u ekonomskoj saradnji dve zemlje pozitivni, ali da uvek ima prostora za unapređenje trgovine i investicija. "Snažno podržavamo članstvo Srbije u EU. U prošlosti je i naša zemlja prošla kroz sličan proces, tako da vrlo dobro znamo koliko je ovo komplikovano pitanje. Podržavamo evropske integracije ne samo na političkom planu - izjavama, već i nizom razvojnih i drugih projekata", rekla je ona. Češka ambasadorka je naglasila da njena zemlja podržava nastavak dijaloga Beograda i Prištine, posredstvom Evropske unije (EU) i implementaciju sporazuma postignutih u Briselu, navodeći da je jedan od najvažniji sporazuma formiranje Zajednice srpskih opština. "Bilo nam je drago kada smo pre nekoliko godina videli potpisivanje sporazuma u Briselu. Podržavamo primenu dogovora postignutih u Briselu. Osnivanje Zajednice srpskih opština na Kosovu je poslednje veliko pitanje, ali i jedno od najvažnijih pitanja", rekla je ona. Hlasova je podsetila da su u Srbiji i na Kosovu nedavno održani izbori i izrazila nadu da će se posle kosovskih izbora politička situacija vratiti u normalu. Prema njenim rečima, Berlinski proces je važan za produbljivanje ekonomske saradnje i povezivanja u regionu. Češka ambasadorka je kazala da novi plan za Zapadni Balkan koji je nemački ministar spoljnih poslova početkom juna - agenda Berlin plus, treba posmatrati kao koristan instrument u procesu pridruživanja, a ne kao zamenu za punopravno članstvo Srbije u EU. "Češka formalno nije deo tog procesa, ali ga podržavamo, jer vidimo jasnu logiku u pružanju podrške ekonomskom razvoju, unapređenu infrastrukturu u regionu i povezivanju zemalja regiona", kazala je ona. Hlasova je istakla da se proces pridruživanja Srbije EU nastavlja, izrazivši nadu da će do kraja juna biti otvorena nova poglavlja u prosecu evropskih integracija. Ona je naglasila da su odnosi Srbije i Češke tradicionalno i istorijski veoma dobri, kao i da između dve zemlje nema otvorenih pitanja, što je pozitivna baza za medjusobnu saradnju. Odgovarajući na pitanje kako vidi Srbiju 2027. godine, češka ambasadorka je izrazila želju da će Srbija tada biti punopravna članica EU, partner u regionalnoj saradnji i zemlja koja je rešila otvorena pitanja sa susedima.