
| četvrtak, 13. decembar 2012. | |
| Dnevni bilten 13.12.2012. | |
| + larger fontnormal font- Smaller font |
|
SRBIJA - EU
GRUBJEŠIĆ: SRBIJA IDE U EVROPU, GDE I PRIPADA BEOGRAD, 13. decembra (Tanjug) - Svima je jasno da više nije moguće voditi politiku na dva odvojena koloseka - jedan EU, drugi Kosovo, jer su se oni isprepletali i postali jedan, kaže za današnji "Novi magazin" potpredsednica Vlade Suzana Grubješić. "To znači da napredovanje Srbije u procesu evropskih integracija najdirektnije i isključivo zavisi od rešavanja kosovskog pitanja. Ko ne veruje, neka pogleda zaključke sa sastanka Saveta ministara EU u kojima se određivanje datuma za početak pregovora direktno vezuje za nastavak dijaloga i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine", precizirala je ona. Grubješić takođe, ističe, da to ne znači da Srbija odustaje od zaštite legitimnih interesa Srba na Kosovu, niti da će priznati nezavisnost Kosova. "Tražiti od Srbije da prizna nezavisnost Kosova je loša i neprihvatljiva poruka pojedinih evropskih zvaničnika, naročito kad imate u vidu da pet članica EU to nije učinilo, a da Srbija još nije ni započela pregovore o članstvu", kaže potpredsednica Vlade. Prema njenim rečima, Vlada je u prva četiri meseca pokazala racionalnost i fleksibilnost, najpre primenjujući sve sporazume iz tehničkog dijaloga, a naročito otvarajući politički dijalog s kosovskim Albancima, kakvog nije bilo u poslednje tri decenije. "Premijer Ivica Dačić nije čekao da siđe s vlasti da bi se rukovao s Hašimom Tačijem, već je to učinio na početku mandata. I nije se sručilo nebo na Srbiju nakon toga, jer su svi svesni da bez dijaloga nema dogovora niti izvesnosti za opstanak Srba na Kosovu", navodi ona. Na pitanje šta tačno znači normalizacija odnosa sa Prištinom, jer se to različito tumači u Srbiji i izvan nje, Grubješićeva je rekla to ne podrazumeva priznanje nezavisnosti Kosova i to je jasno svim stranama u dijalogu. "Ali, normalizacija jeste primena sporazuma o pečatu, katastru, matičnim knjigama, diplomama... O svemu što na bilo koji način olakšava svakodnevni život ljudi na Kosovu. Normalizacija jeste i otvaranje političkog dijaloga i primena sporazuma o integrisanom upravljanju prelazima. Normalizacija je i nalaženje rešenja za sever Kosova, imovinsko-svojinska pitanja i povratak prognanih Srba i ostalih nealbanaca", istakla je ona. Govoreći o regionalnoj saradnji, potpredsednica Vlade je ukazala da važan deo evropskih integracija i podrazumeva se da Srbija treba da sarađuje sa svim susednim državama. "Ne bih rekla da su odnosi sa susedima pogoršani, osim ako neko misli da šetnje po Brionima predstavljaju srž i suštinu dobrosusedskih odnosa. Premijer Dačić je odmah po izboru otišao u BiH, a predsednik Nikolić je nedavno bio u Makedoniji i Mađarskoj", istakla je ona. Grubješićeva je, ipak, ukazala da je Srbiju pogodila je odluka Haškog tribunala o oslobađanju Gotovine i Markača, jer je sramna i skandalozna, i podsetila na eksploziju palanačkog nacionalizma u Hrvatskoj, od suza radosnica estradnih zvezda, pa do samog vrha države. "Ponosna sam na činjenicu da je Srbija, ovakva kakva je, nesavršena i nedovršena, ipak jedina multietnička država u regionu u kojoj 26 nacija živi i ostvaruje svoja prava", rekla je ona i dodala: "Ja nemam problem da se suočim sa prošlošću, ali imam problem kad se ni 17 godina posle 'Bljeska' i 'Oluje' ne zna i ne želi da se sazna ko je pobio i proterao Srbe iz Hrvatske. Razumem da svaka nacija ima svoje iskrivljeno ogledalo i svoju verziju prošlosti, ali mi je teško da razumem da je pravda koju deli Haški tribunal tako selektivna i jednostrana, a Tribunal je osnovan upravo da bi ako ne pomirio, onda makar primirio zavađene narode bivše Jugoslavije". Ona nije želela da licitira datumima za bilo koju fazu priključenja Srbije EU, ocenjujući da su neogovorna licitiranja doprinela padu podrške Uniji. "Malo je verovatno da ćemo dobiti datum za otpočinjanje pregovora pre proleća naredne godine, ali s pravom smo očekivali da 10. decembra Savet prepozna i napore i napredak Srbije u procesu normalizacije odnosa sa Prištinom", dodala je ona. Prema njenim rečima, pravosuđe i temeljna prava, odnosno pravda, sloboda i bezbednost, ostaju ključna i najteža poglavlja za pregovore. "U Srbiji će najteže biti da se isprave greške iz prethodne, rekla bih takozvane reforme pravosuđa, vratiti na posao sudije i tužioce na osnovu odluke Ustavnog suda, uraditi novu mrežu sudova jer je ova postojeća nefunkcionalna i neefikasna", ocenila je Grubješić. Istakla je da je borba protiv korupcije jedan je od prioriteta vlade, podsetivši da prethodna za četiri godine nije uspela da donese čak ni Strategiju za borbu protiv korupcije, a kamoli da se ozbiljno bori protiv te endemske bolesti koja do samih temelja razara društvo. "Cilj je da konačno dobijemo nezavisno i efikasno sudstvo, administraciju čistih ruku i da razbijemo mit da je korupcija urođena u Srbiji, maltene zapisana u genetskom kodu", naglasila je Grubješić. Na pitanje zašto Srbija toliko kasni, ona je rekla da ne želi da traži opravdanja i izgovore, ali da može da kaže da je previše vremena potrošeno u preispitivanju da li uopšte treba da idemo u Evropu. "Dok u Sloveniji i Hrvatskoj, pa i u Crnoj Gori, te dileme nije bilo, bez obzira na to ko je bio na vlasti, mi smo se davili u istorijskim i geopolitičkim tezama i antitezama, zaboravljajući da vreme ne radi za nas i da vozovi prolaze. Naježim se kad i danas neko postavi pitanje - kuda ide Srbija? Pa, ide tamo gde istorijski, geografski, kulturno i ekonomski pripada", rekla je Grubješićeva. PAJEVIĆ I DELEVIĆ: DOBAR ZAKLjUČAK MINISTARA EU BEOGRAD, 12. novembra 2012. (Beta) Direktor Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije i predsednica skupštinskog Odbora za evropske integracije, Milan Pajević i Milica Delević, ocenili su večeras da je dobro što su ministri EU zaključili da bi davanje datuma Srbiji za otpočinjanje pregovora sa EU trebalo da se desi u prvoj polovini 2013. "Sasvim je dobro što je jučerašnja sednica zaključila da ta stvar treba da se desi tokom prvog polugođa 2013, odnosno tokom narednog predsedavanja EU, od 1. januara do 1. jula", rekao je za agenciju Beta Pajević, pred početak projekcije dokumentarnog filma "Sumrak heroja: Hrvatska, Evropa i Međunarodni tribunal" u galeriji Artget u Beogradu. On je istakao da je za otvaranje pregovora potreban samo jedan uslov Kosovo. "I u vezi sa tim, najvažnije je da se nastavi ovako dinamično kao što se radilo u poslednja tričetiri meseca: da se nastavi dijalog, da se nastavi ispunjavanje onoga što je počelo da se radi još pod prethodnom vladom, i da se onda sprovode mere koje su sada u toku otvaranje prelaza, da se dalje nastavi sa telekomunikacijama i energetikom i da se u tom pravcu postignu još neki rezultati", ocenio je Pajević. On je dodao da ako sve bude teklo u istom pravcu, "onda ima uslova da Evropska komisija i Evropski savet zajedno procene da su se stekli uslovi da mi dobijemo pregovore", navodeći da bi "to moglo da bude i pre juna u krajnjem slučaju". "Ali je sveopšti uslov da se nastavi ovom dinamikom i ovoliko odlučno, i sa ovolikim rezultatima kao što je do sada bio slučaj", istakao je Pajević. Milica Delević je za Betu ukazala da je započinjanje pregovora važno, jer tada ključni prioritet postaje reformski proces. "Znači, moguće je početi pregovore u šestomesečnom periodu, a da li je izvesno zavisi pre svega od napretka u dijalogu. Dijalog u periodu koji predstoji zahteva postizanje novih dogovora", ocenila je Delević. ŠPINDELEGER: SRBIJA ĆE DO JUNA UBEDITI EU BEOGRAD, 13. decembra (Tanjug) - Mihael Špindeleger, vicekancelar i ministar spoljnih poslova Austrije, izjavio je za "Danas" da je uveren da će Srbija do juna iduće godine ubediti sve članice Evropske unije da zaslužuje datum za otpočinjanje pristupnih pregovora. Špindeleger naglašava da se na zasedanju Saveta ministara u Briselu "zalagao za mnogo ambiciozniju formulaciju" o napretku Srbije, ali da je to "nažalost bilo nemoguće postići ovom prilikom". "Ipak, morate imati u vidu da nije prošlo mnogo vremena otkako je intenziviran rad nove vlade u Beogradu, naročito u pogledu dijaloga s Prištinom. Stoga, EU želi da vidi nastavak napretka pre nego što precizira datum za otpočinjanje pristupnih pregovora. Uveren sam da će do juna 2013. Srbija ubediti sve članice EU da to zaslužuje", poručuje Špindeleger. On je potvrdio da je njegova zemlja na dvodnevnom sastanku Saveta EU bila jedan od najglasnijih zagovornika stava da je Srbija zaslužila da što pre dobije datum početka pregovora o pristupanju. Prema njegovim rečima, Beč nastavlja da podržava proevropski kurs zvaničnog Beograda. "Veoma mi je drago što je Savet učinio još jedan korak napred u integraciji Srbije u EU. Bio sam u prilici, tokom svoje posete Beogradu pre dve sedmice, da se lično uverim u pozitivne korake koje je Srbija preduzela u poslednjih nekoliko meseci i zbog toga sam na Savetu snažno govorio u prilog odlučnog otvaranja vrata Srbiji na njenom putu ka Uniji", kaže Špindeleger. KOSOVO I METOHIJA UKIDA SE UNMIK ADMINISTRACIJA U MITROVICI KOSOVSKA MITROVICA, 12. decembra 2012. (Beta) Predsednici četiri opštine na severu Kosova ponudili su danas predstavnicima UNMIKa da finansiraju rad kancelarije UNMIKa u Kosovskoj Mitrovici, koja bi trebalo da prestane da radi krajem decembra zbog nedostatka sredstava. Razlog za gašenje kancelarije u Kosovskoj Mitrovici, po rečima odgovornih u UNMIKu, jeste taj što "institucije u Prištini nemaju sredstava za njihovo dalje funkcionisanje". Krstimir Pantić, Dragiša Milović, Slaviša Ristić i Dragiša Vasić i načelnik Kosovskomitrovačkog okruga Radenko Nedeljković ponudili su predstavniku UNMIKa da oni finansiraju rad kancelarije i plaćaju lokalno osoblje koje u njoj radi zato što imaju puno poverenje u njen rad. Oni su upozorili da će šef UNMIKa Farid Zarif snositi odgovornost ukoliko Albanci izazovu bilo koji ekces ili nepredvidivi incident. Predsednik opštine Kosovska Mitrovica Krstimir Pantić rekao je posle sastanka da je "neprihvatljivo da predstavnici UN podlegnu pod pritiskom Hašima Tačija i prištinskih institucija i naglasio da će za eventualne sukobe na severu Kosova odgovornost snositi i prvi čovek UNMIKa na Kosovu i Metohiji". UNMIK je proteklih godina imao nadležnost lokalne samouprave, a izvršnu ulogu u kancelariji u Kosovskoj Mitrovici imalo je savetodavno telo u kome je bilo šest predstavnika, pripadnika svih nacionalnih zajednica i jedan predstavnik UNMIKa. Jedan od zadataka Unmika bio je i da svaka tri meseca šalje izveštaj generalnom sekretaru UN ali, kako je Pantić rekao, izveštaje su slali posle svake ekscesne situacije kojih je na severu Kosova bilo puno. U Kancelariji u Kosovskoj Mitrovici radilo je oko 100 radnika od kojih je 59 radilo u Skupštini opštine. Njima su uručena rešenja o prestanku rada zaključno sa 31. decembrom ove godine. |