gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Diplomatska tradicija Istorijski dokumenti
Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
UGOVOR O PRIJATELjSTVU I SARADNjI IZMEDjU FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE, KRALjEVINE GRČKE I REPUBLIKE TURSKE, 1953
+ larger fontnormal font- Smaller font
Potpisan 28. februara 1953. godine u Ankari

Strane ugovornice,

Potvrđujući svoju veru u načela sadržana u Povelji Ujedinjenih nacija,

Rešene da žive u miru sa svim narodima i da doprinose održavanju međunarodnog mira,

U želji da učvrste postojeće međusobne prijateljske odnose,

Odlučne da brane slobodu i nezavisnost svojih naroda, kao i svoj teritorijalni integritet od bilo kakvog spoljnog nasilja,

Rešene da udruže svoje napore kako bi organizacija njihove odbrane od bilo kakve spoljne agresije bila efikasnija i da deluju usklađeno i sarađuju u svim pitanjina od zajedničkog interesa a naročito u pitanjima koja se tiču odbrane,

Uverene da zajednički interesi njihovih naroda i svih miroljubivih naroda zahtevaju preduzimanje odgovarajućih mera u cilju očuvanja mira i bezbednosti u ovom delu sveta, u skladu sa članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija,

Rešile su da zaključe ovaj Ugovor, a šefovi njihovih država imenovali su ih za svoje opunomoćenike:

Predsednik Federativne Narodne Republike Jugoslavije:

Njegovu ekselenciju gospodina Koču POPOVIĆA,
Državnog sekretara;

Njegovo Veličanstvo Kralj Grčke:

Njegovu ekselenciju gospodina Stefanosa STEFANOPULOSA,
Ministra inostranih poslova;

Predsednik Republike Turske:

Njegovu ekselenciju profesora Fuada Keprilija,
Ministra inostranih poslova,
Poslanika Istanbula;

koji su se, pošto su podneli na uvid svoja punomoćja i konstatovali da su ista ispravna i u propisanoj formi, saglasili o sledećim odredbama:

Član I


Da bi obezbedile svoju stalnu saradnju, Strane ugovornice će se savetovati o svim problemima od zajedničkog interesa.

Ministri inostranih poslova Strana ugovornica će sastajati na redovnoj konferenciji svake godine, a po potrebi i češće, radi razmatranja međunarodne političke situacije i donošenja odgovarajućih odluka u skladu s ciljevima Ugovora.

Član II


Strane ugovornice nameravaju da ulažu zajedničke napore za očuvanje mira i bezbednosti u svom regionu i da zajednički nastave da razmatraju probleme svoje bezbednosti, uključujući usklađene mere za odbranu koje bi mogle postati neophodne u slučaju neizazvane agresije protiv njih.

Član III


Generalštabovi Strana ugovornica će sarađivati u cilju podnošenja svojim vladama, na osnovu zajedničke saglasnosti, preporuka koje se odnose na pitanja odbrane, u cilju donošenja koordiniranih odluka.

Član IV


Strane ugovornice će razvijati privrednu, ethničku i kulturnu saradnju; uvek kada to bude neophodno zaključiće se odgovarajući sporazumi i formiraće se potrebne organizacije u cilju rešavanja privrednih i tehničkih problema i problema u oblasti kulturne saradnje..

Član V


Strane ugovornice preuzimaju obavezu da sve eventualne sporove koji mogu nastati među njima rešavaju mirnim sredstvima, u skladu sa odredbama Povelje Ujedinjenih nacija i u duhu razumevanja i prijateljstva; takođe se obavezuju da će se uzdržavati od mešanja u unutrašnje stvari Strana ugovornica.

Član VI


Strane ugovornice će se uzdržavati od zaključivanja bilo kakvih saveza ili od učešća u bilo kakvoj akciji uperenoj protiv bilo koje od njih ili u akciji koja može ići na štetu njihovih interesa.

Član VII


Strane ugovornice, svaka posebno, izjavljuju da nijedna međunarodna obaveza koja je na snazi između njih i jedne ili više drugih država nije u suprotnosti sa odredbama ovog Ugovora; s druge strane, obavezuju se da ubuduće ne preuzimaju bilo kakve međunarodne obaveze koje se kose sa ovim Ugovorom.

Član VIII


Ovaj Ugovor ne utiče i ne može se tumačiti tako da utiče na bilo koji način na prava i obaveze Grčke i Turske koja proističu iz Severnoatlantskog ugovora od 4. aprila 1949. godine.1/

Član IX


Nakon stupanja ovog Ugovora na snagu bilo kja druga država, čiju saradnj u ostvarenju ciljeva ovog Ugovora sve Strane ugovornice smatraju korisnom moći će da pristupi ugovoru pod istim uslovima i sa istim pravima kai tri države potpisnice.

Svaka država koja pristupi ovom Ugovoru postaje Strane ugovornica deponovanjem instrumenta o pristupanju.

Član X


Ovaj Ugovor, čija se verzija na francuskom jeziku smatra merodavnom, ratifikovaće sve Strane ugovornice, a ratifikacioni instrumenti deponovaće se kod državnog sekretara Federativne Narodne Republike Jugoslavije u Beogradu; Ugovor stupa na snagu na dan deponovanja poslednjeg ratifikacionog instrumenta.

Po isteku perioda od pet godina nakon stupanja ovog Ugovora na snagu, svaka Strana ugovornica može prestati da bude strana u Ugovoru obaveštavanjem vlada ostalih Strana ugovornica u tom smislu godinu dana unapred.

U POTVRDU ČEGA su odnosni Opunomoćenici potpisali ovaj Ugovor.

SAČINjENO na dan dvadeset osmog februara hiljadu devet stotina pedeset treće godine, u tri primerka, pri čemu je po jedan primerak uručen svakoj Strani ugovornici.

Koča POPOVIĆ, s.r.

Stefanos STEFANOPULOS, s.r.

Fuad KEPRILI, s.r.


[Stupio na snagu 29. maja 1953. godine, na dan deponovanja poslednjeg ratifikacionog instrumenta kod državnog sekretara za inostrane poslove Federativne Narodne Republike Jugoslavije, u skladu sa članom X. Ratifikacioni instrumenti deponovani su sledećim redosledom: Jugoslavija, 6. aprila 1953. godine; Grčka, 21. maja 1953. godine; Turska, 29. maja 1953. godine.]