gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
petak, 23. decembar 2011. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 23.12.2011.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA – EU

JEREMIĆ: PRIZNANjE NIJE FORMALAN USLOV

LUKSEMBURG, 22. decembra (Tanjug) Kakve god bile individualne pozicije pojedinih država EU, ne verujem da se priznanje Kosova može postaviti kao formalni uslov za pristupanje Uniji, imajući u vidu da postoje članice koje svoj negativan stav o jednostrano proglašenoj nezavisnosti gotovo izvesno neće promeniti, rekao je danas ministar Vuk Jeremić.

"Mi se u ovom trenutku nalazimo prilično daleko od odlučivanja o članstvu, te je zaista bespredmetno trošiti vreme na takve rasprave", kazao je Jeremić odgovarajući na pitanje da li Srbija može postati članica EU bez priznanja Kosova.

"Pred nama je u evropskom procesu izuzetno mnogo posla na ispunjavanju kopenhaških kriterijuma, a kada ga završimo sagledaćemo situaciju u svetlu toga kako će izgledati sama Evropa i ostatak sveta, poštujući, naravno, demokratsku volju građana", istakao je šef srpske diplomatije u Luksebumrgu, gde se ranije sastao sa ministrom spoljnih poslova te zemlje Žanom Aselbornom.

On je naglasio da lično ne veruje da po ovom fundamentalnom pitanju volja građana može biti drugačija nego što je danas.

JEREMIĆ I ASELBORN: SRBIJA OSTAJE NA EVROPSKOM PUTU

LUKSEMBURG, 22. decembra (Tanjug) Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić boravio je danas u jednodnevnoj poseti Lukseburgu tokom

koje se sastao sa luksemburškim kolegom Žanom Aselbornom i ministrom za rad i imigraciju Luksemburga Nikolasom Šmitom.

Jeremić je nakon susreta sa Aselbornom izjavio da će Srbija ostati na evropskom putu bez obzira na "nesrećno" odlaganje statusa kandidata.

Jeremić se zahvalio Aselbornu na jakoj podršci koju je Luksemburg do sada pružao Srbiji i pozvao ga da na proleće poseti Beograd.

"Srbija je učinila sve što je bilo u njenoj moći da dobije status kandidata, i spremna je da nastavi sa naporima", rekao je Jeremić.

On je odluku Evropskog saveta od 9.decembra da odloži dodeljivanje statusa kandidata Srbiji nazvao "nesrećnom" i dodao da se nada da će u

februaru biti ispravljena.

"Ne usuđujem se da prognoziram ishod, ali naša politika se neće promeniti", rekao je on.

Ministar Aselborn je pohvalio napore Srbije u sprovođenju unutrašnjih reformi i "stoprocentnu" saradnju sa Haškim tribunalom.

"Dužnost nam je da u februaru damo pozitivan signal", rekao je Aselborn, dodajući da će Luksemburg, kao i do sada, podržavati Srbiju.

Posle razgovora sa ministrom za rad i imigraciju Luksemburga Šmitom, Jermeić je najavio da će dve zemlje formirati zajedničko telo za rešavanje

problema lažnih azilanata .

"Luksemburg je jedna od zemalja u kojima je zabeležen znatan porast lažnih azilanata iz Srbije i mi to shvatamo veoma ozbiljno", rekao je Jeremić

nakon sastanka sa Šmitom.

Stoga su dve zemlje odlučile da formiraju zajedničko telo koje će razmenjivati informacije i predlagati rešenja ovog problema, objasnio je Jeremić.

"Mi smatramo da je sloboda kretanja jedna od temeljnih evropskih vrednosti", izjavio je Jeremić i dodao da je neophodno da ona ne bude ugrožena.

Šmit je posle razgovora sa Jeremićem rekao da je Srbija demokratska zemlja i da nema osnova da njeni građani traže azil u Luksemburgu i tvrde da

su politički proganjani.

"Mi želimo da ljudi koriste slobodu kretanja i dolaze ovamo, ali kao slobodni Evropljani, a ne kao azilanti", rekao je on.

Oko hiljadu građana Srbije, mahom Roma, zatražilo je politički azil u Luksemburgu od početka ove godine, što što je jedan od razloga zbog kojih

se u Evropskoj uniji razmatra ponovo uvođenje viza za Srbiju i druge zemlje iz kojih dolaze azilanti.

KACIN: POZITIVNA PORUKA IZ SRBIJE

LjUBLjANA/BRISEL, 22. decembra 2011. (Beta) Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin nazvao je predaju prve overene kopije matičnih knjiga kosovskim vlastima uz posredovanje Euleksa "pozitivnim znakom iz Srbije".

Kacin taj čin smatra "pozitivnom porukom i znakom da je Beograd spreman za početak primene dogovora postignutog u dijalogu sa Prištinom".

"To ima veliki značaj za ljude, koji nije samo politički, već pre svega pravni i humanitarni gest", naveo je Kacin, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Kacin smatra da je što pre potrebno nastaviti s tim procesom i raditi na tome da se dogovor Beograda i Prištine o katastarskim knjigama primeni u celini, jer "bez pravne sigurnosti ne može doći do stranih investicija i otvaranja novih radnih mesta ni u jednoj državi zapadnog Balkana".

Izvestilac za Srbiju rekao je, takođe, da je hapšenje braće Veselinović "dobra vest", jer time Srbija može "dokazati svoju odlučnost u pogledu uspostavljanja pravne države u Srbiji samoj i posledično na severu Kosova".

Prema oceni Kacina, "sada je ključno ponovo, ili prvi put, uspostaviti potpunu slobodu kretanja ljudi, usluga, kapitala i ideja, što su do sada onemogućavale određene strukture" koje su do sada predstavljala braća Veselinović.

"Nadam se da je to početak kraja situacije u kojoj je sever Kosova bio 'siva zona' u kojoj je bilo moguće razvijati razne oblike organizovanog kriminala, od trgovine oružjem do trgovine drogama," rekao je.

SRBIJA – EKONOMIJA

TADIĆ: OSTAVIĆEMO ZEMLjU U BOLjEM STANjU NEGO ŠTO SMO JE DOBILI

DIMITROVGRAD, BELA PALANKA, PIROT, 22. decembra (Tanjug) Predsednik Tadić obišao je opštine na jugoistoku Srbije,

poručio da su osim velikih investicija važna ulaganja u male i srednje firme, da zato nije vreme za zlurade komentare već da se radi i da se otvaraju nova radna

mesta.

"Vidim zlurade komentare da se pred izbore ponovo govori o investicijama. Ne radi se više samo o investicijama, već o novom pristupu poslovnoj

saradnji naših preduzeća, u kojoj menadzment i lokalna samouprava treba da odigraju svoju ulogu, a predsednik i premijer svoju, tako da svi budemo u službi

očuvanja i otvaranja novih radnih mesta", rekao je Tadić.

On je tokom posete kompanijama "Tigar AD" i "Tigar Tajers Mišlen", poruciio da je, pored privlačenja velikih investitora, prioritet vlade da

podstakne i pomogne saradnju malih i srednjih preduzeća sa inostranim partnerima, što će omogućiti očuvanje i otvaranje novih radnih mesta.

Predsednik je najavio da će, upravo s tim ciljem, uskoro predvoditi predstavnike malih i srednjih preduzeća u poseti najrazvijenijim italijanskim

regijama.

Tadić je potpisao sedammilionitu gumu proizvedenu posle dolaska "Mišlena" u Pirot i izrazio zadovoljstvo zbog toga što privatizovani deo kompanije

"Tigar"u Pirotu posluje uspešno i doprinosi smanjenju spoljnotrgovinskog deficita Srbije.

Takođe, pohvalio je način na koji je neprivatizovani deo preduzeća uspeo da se preorijentiše na proizvodnju gumene obuće i lepkova, istakavši da

kompanije poput "Tigra AD" zaslužuju pomoć države, u čemu bi važnu ulogu trebalo da ima buduća razvojna banka.

Nasuprot uspešnoj privatizaciji "Tigra" Tadić je pomenuo izuzetno lošu privatizaciju nekadašnjeg privrednog giganta, fabrike konfekcije "1. maj", gde,

kako je kazao, država sada nastoji da pronađe strateškog partnera.

Predsednik Srbije započeo je danas posetu jugoistoku Srbije obilaskom sportske hale u izgradnji u Beloj Palanki, a zatim je obišao gradilište deonice

auto puta PirotSukovo, gde je izjavio da krediti za finansiranje saobraćajne infrastrukture imaju punu ekonomsku, ali i moralnu opravdanost.

"Zadužujući se za izgradnju autoputeva i železnice, država se zadužuje za dobrobit budućih generacija. Niko ne može da kaže da je ovakvo

zaduživanje nemoralno", rekao je Tadić.

On nije želeo da licitira sa rokovima za završetak radova, ali je istakao da "ne odustajemo ni po koju cenu".

"Siguran sam da ćemo moći da ostavimo zemlju u boljem stanju nego što smo je dobili u nadležnost", rekao je Tadić.

Predsednik Tadić istakao je i značaj završetka obilaznica oko Beograda, kao najopterećenijeg dela Koridora 10 i važnost što brže realizacije

radova na Koridoru 11, zašta bi finansijska konstrukcija trebalo da bude završena krajem ove i početkom sledeće godine.

Tadić je naglasio i značaj ulaganja u železnicu, čija je modernizacija duž Koridora 10 od primarnog značaja za razvoj privrede.

Za razvoj građevinske industrije je, prema njegovim rečima, osim ulaganja u putnu infrastrukturu, važno i inteziviranje radova u oblasti visokogradnje,

što međutim neće biti moguće izvesti u najvećoj mogućoj meri dok god traje eklonomska kriza.

Tadić, koji je danas sa ministrom Dulićem posetio sportsku halu u izgradnju u Beloj Palanci, kao i sportsku halu u Dimitrovgradu, podsetio je da

država ulažujući u takve projekte nastoji da pomogne visokogradnju u okviru svojih mogućnosti.

Predsednik je najavio i da Vlada Srbije razmatra mogućnost da otvori tender za eksploataciju uljnih škriljaca kod Aleksinca i obećao da će taj

postupak, ukoliko bude pokrenut, biti potpuno transparentan i zavisiće i od ekoloških garancija ponuđača.

Govoreći o energetskoj stabilnosti jugoistoka Srbije, Tadić je rekao da ruski "Gasprom" planira da gasovod "Južni tok" uđe u Srbiju 2013. godine,

ali da je, pored toga, potrebno raditi na izgradnji nezavisnog gasovoda od Sofije ka Nišu.

Tadić je tokom obilaska opština jugoistoka Srbije zahvalio novinarima što mu nisu postavljali politička pitanja, jer je danas, kako je poručio, mnogo

važnije govoriti o ekonomiji.

TADIĆ: TREBA PRESTIĆI BUGARSKO – RUMUNSKI KORIDOR

DIMITROVGRAD, 22. decembra 2011. (Beta) Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas da je deonica autoputa PirotDimitrovgradgranica Bugarske, na trasi Koridora 10, veoma važna jer treba privući i transportere, i proizvođače.

"Važno je da prestignemo koridor koji ide kroz Rumuniju i Bugarsku i da najveći deo transporta vežemo za nas. Ko prvi devojci njemu i devojka!", rekao je Tadić tokom posete gradilištima na istocnom kraku Korodora 10 PirotSukovo i obilaznice kod Dimitrovgrada.

Predsednik je naglasio da Bugarska i Rumunija grade most KalafatVidin kapija, dok je Srbija završila most kod Beške i završava izgradnju mosta preko Save u Beogradu za koji je rekao da je takođe važan.

Deonica od Pirota do Dimitrovgrada se, prema rečima Tadića, ubrzano radi.

"Radnici su podneli najveći teret i ja im na tome zahvaljujem i želim da tako nastave", rekao je Tadić i dodao da će uskoro biti zavrseni preostali tenderi za izvođače radova na čitavoj deonici od Niša do bugarske granice.

"Jako je važno da radi neću da licitiram rokovima, imali smo dosta opečenih prstiju do sada. Važno je što gradimo brže nego do sada", rekao je Tadić.

Komentarišući zaduživanje države za finansiranje izgradnje saobraćajne infrastrukture, Tadić je rekao da je to za budućcnost, za "nešto što ostavljamo generacijma iza nas".

PETROVIĆ: POVEĆANjE ROBNE RAZMENE SA AZERBEJDžANOM 2012.

BEOGRAD, 22. decembra 2011. (Beta) Ministar poljoprivrede i trgovine Srbije Dušan Petrović izjavio je danas da bi početkom naredne godine Srbija i Azerbejdzan trebalo da povećaju robnu razmenu u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.

Petrović, koji danas završava dvodnevnu posetu Azerbejdzanu, rekao je agenciji Beta da bi u prva tri meseca 2012. trebalo da budu realizovani prvi ugovori u oblasti poljoprivrede i trgovine, ali nije precizirao o kavim poslovima se radi, kao ni kolika je njihova vrednost.

Ministar pojoprivrede i trgovine Srbije je danas sa azerbejdzanskim ministrom poljoprivrede Ismatom Abasovovim i ministrom ekonomskog razvoja Šahinom Mustafajevim razgovarao o novim mogućnostima ekonomske saradnje dve zemlje, a naročito u oblasti agrara.

Prema njegovim rečima, najviše mogućnosti za prodaju robe na tržište Azerbejdzana imaju srpski instituti koji proizvode semensku robu, ali i proizvođači slatkiša i mlekarska industrija.

Prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), spoljnotrgovinska razmena Srbije i Azerbejdzana za osam meseci 2011. bila je 2,5 miliona dolara, dok je prošle godine ukupan obim spoljnotrgovinske saradnje dve zemlje bio 6,5 miliona dolara.

U PKS smatraju da Azerbejdzan može biti ozbiljan partner Srbiji za privrednu saradnju i to pre svega u energetici, poljoprivredi, građevinarstvu, farmaciji, putnoj infrastrukturi, tekstilnoj industriji.

TADIĆ: MOGUĆE DA ĆE ULjNI ŠKRILjCI UĆI U ENERGETSKI POGON

PIROT, 22. decembra (Tanjug) Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je danas da Vlada Srbije razmatra mogućnost da otvori tender za

eksploataciju uljnih škriljaca kod Aleksinca.

Tadić je novinarima u Pirotu pružio uveravanja da će taj postupak, ukoliko bude pokrenut, biti potpuno transparentan i da će zavisiti i

od ekoloških garancija ponuđača.

On je podsetio da je granica rentabilnosti za preradu uljnih škriljaca, od kojih se može proizvoditi energija i sirova nafta, cena sirove nafte

iznad 60 dolara po barelu.

"S obzirom na kretanje cene nafte na svetskom tržištu, vrlo je moguće da će uljni škriljci kao važan nacionani resurs ući u energetski

pogon u Srbiji", rekao je Tadić.

Govoreći o energetskoj stabilnosti jugoistoka Srbije, Tadić je rekao da ruski "Gasprom" planira da gasovod "Južni tok" uđe u Srbiju

2013. godine, ali da je, pored toga, potrebno raditi na izgradnji nezavisnog gasovoda od Sofije ka Nišu.

Stabilno snabdevanje gasom će, prema Tadićevom uverenju, pospešiti razvoj gumarske industrije, ali i ostalih industrijskih grana u ovom

delu zemlje.

KOSOVO I METOHIJA

MIĆUNOVIĆ: VAŽNO NASTAVITI DIJALOG BEOGRADA I PRIŠTINE

BEOGRAD, 22. decembra (Tanjug) Predsednik Odbora za spoljnu politiku parlamenta Dragoljub Mićunović izjavio je danas da

bi pregovori Beograda i Prištine trebalo da se nastave, kao i sve započete reforme u Srbiji.

"Pogrešno je što je pitanje dodele statusa kandidata prikazano kao pitanje života ili smrti", kazao je Mićunović TV B 92, dodajući da

je to pitanje vremena.

Na pitanje da li je od Srbije u poslednjim fazama razgovora oko dodele statusa u Briselu zahtevano da prizna nezavisnost Kosova,

Mićunović je odgovorio da "ne zna da li je to baš tako bilo".

"Ne znam da li su i kome to rekli, ali svi moji kontakti koji su bili ovde i Evropi tokom poseta su takvi da nigde nisam čuo za zahtev

formalno priznajte Kosovo i onda je sve u redu", kazao je Mićunović.

On je dodao da njegova iskustva pokazuju da se to još neće formalno tražiti.

Na pitanje da li se odlaganje dodele statusa kandidata može tumačiti kao izdaja Evrope, on je odgovorio da to nije izdaja, već

izneveravanja očekivanja, jer je Srbija smatrala da je, ako se uradi sve što se očekivalo i činjenicu da je izveštaj EK bio pozitivan, dobijanje statusa kandidata

izvesno.

Govoreći o ostavci Djelića, Mićunović je istakao da će biti teško nadoknaditi ogromnu energiju koju je imao, da on nije

najjogdovorniji za to i da je svoj deo posla završio kako treba, budući da se primedbe nisu bile zbog sprovedenih reformi, već problema oko Kosova.

Mićunović je podsetio da je dao predlog Savetu Evrope da se rešavanje problema Kosova rešava internacionalno, odnosno da se najpre nastavi

dijalog, a potom i zakaže konferencija Beograd PrištinaEuleks pod okriljem UN. Osvrćući se na hapšenje Zvonka Veselinovića, koga Kfor smatra da je lično organizovao nasilje na Jarinju i Jagnjenici, on je kazao da ga "čudi što su

mnogi požurili da komentarišu njegovo hapšenje, a da pritom nema ni prvog izveštaja sudije, tužioca, optužnice, niti bilo cega..."

"To je čudno, ali očigledno da su morali postojati razlozi da se neko uhapsi, sačekajmo dva tri dana i to će morati da postane jasno", kazao je

Mićunović.

VLADA DONELA UREDBU O KONTROLI PRELAZA PREMA KOSOVU

BEOGRAD, 22. decembra 2011. (Beta) Vlada Srbije usvojila je danas Uredbu o slobodi kretanja kojom se definiše kontrola prelaza administrativne linije sa Kosovo i Metohijom, izjavio je danas direktor Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima Milivoje Mihajlović.

Uredba, kako je naveo Mihajlović na konferenciji za novinare, predviđa da se osobama koje imaju dokumenta koje su izdale privremene institucije na Kosovu, mogu da pređu administrativnu liniju tako što će im biti izdavana dokumenta o ulasku i izlasku koja će se smatrati jedinim važećim.

Prema njegovim rečima, vozilima sa registarskim tablicama "KS" (takozvane UNMIK tablice) biće omogućeno saobraćanje u centralnoj Srbiji, uz dokument o ulasku i izlasku.

Uredba sadrži i klauzulu da će tablice sa oznakom "RKS" (Republika Kosovo) biti zamenjivane na prelazima, a umesto njih će biti izdavane privremene tablice.

Uredba je doneta radi sprovođenja dogovora o slobodi kretanja koje su pregovarači Beograda i Prištine postigli početkom jula u Briselu.

Uredba, kako je naveo Mihajlović, stupa na snagu dan po objavljivanju u Službenom glasniku.

Vlada Srbije nije danas razmatrala Uredbu o integrisanom upravljanju prelazima.

"Uredba koja se tiče dogovora o integrisanom upravljanju administrativnim prelazima je u proceduri i biće razmatrana na nekoj od narednih sednica", precizirao je Mihajlović.

RAJHEL: POČETAK "RAZGRADNjE" INSTITUCIJA PRE STATUSA

PRIŠTINA, 22. decembra (Tanjug) Ambasador Nemačke u Prištini Ernst Rajhel izjavio je danas da Nemačka smatra da konkretni koraci ka "razgradnji" paralelnih institucija na severu Kosova i Metohije moraju biti preduzeti pre nego što EU Srbiji dodeli status kandidata za članstvo.

Rajhel je, novinarima koji borave na seminaru nemačkog radija "Dojce vele" u Prištini, rekao da je to sasvim jasno nakon izjave nemačke kancelarke Angele Merkel, letos u Beogradu.

Na pitanje novinara Tanjuga da precizira na koje se istitucije konkretno misli, odnosno da li se radi o ukidanju lokalne samouprave na severu, ili i institucija zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, on je rekao da Nemačka nema ništa protiv da Srbija finansira zdravstvo ili obrazovanje.

"Finansiranje obrazovanja i zdravstva je jedan od važnih ustupaka u okviru Ahtisarijevog plana i mi nemamo ništa protiv toga pod uslovom da se, kao sto je Ahtisarijevim planom i predviđeno, odvija transparentno i uz poštovanje kosovskih institucija", rekao je Rajhel Tanjugu.

Kada je u pitanju konačno rešenje za kosovsko pitanje, nemački ambasador je rekao da Ahtisarijev plan ne sme da se "demonizuje" i savetovao je da ga obe strane detaljno pregledaju i vide šta u njemu precizno stoji.

"Ako se to učini, može se ustanoviti da plan sadrži veoma velikodušnu regulativu za situaciju nacionalinih manjina, a posebno Srba na Kosovu. Ako se podsetimo kako je nastao Ahtisarijev plan, uvidećemo da je on izrađen sa ciljem da bude prihvatljiv za Srbe i za Srbiju", napomenuo je Rajhel.

"Nažalost, Srbija na kraju nije prihvatila plan, iako je pre samog iznošenja tog predloga obilato konsultovana u vezi sa rešenjima", rekao je Rajhel.

MARNjAK: BARIKADE MORAJU BITI UKLONjENE

BEOGRAD, 23. decembra (Tanjug) Šef Euleksa na Kosovu Gzavije de Marnjak izjavio je da je veoma važno da sve barikade budu uklonjene što

pre, a za sve obezbeđen permanentan i bezuslovan pristup, uključujući Euleks i druge međunarodne organizacije.

"Ponovno uspostavljanje slobode kretanja je apsolutni preduslov za vladavinu prava širom Kosova", rekao je De Marnjak u intervjuu za "Novosti".

Na konstataciju da žitelji ovog dela pokrajine ne podržavaju Euleks, uvereni da se on stavio na stranu kosovskih institucija, De Marnjak ocenjuje da

"barikade ne podržavaju svi ljudi na severu, kao i da Euleks ispunjava svoj mandat koji je podržan od svih 27 država, članica Evropske unije".

Na pitanje zašto Eulesk nije ažurniji u istrazi trgovine organima De Marnjak napominje da je oformljena Specijalna istraživačka radna grupa koja je

već započela sa istragom navoda koje je u svom izveštaju izneo izvestilac Saveta Evrope, senator Dik Marti.

"Radna grupa koja je sastavljena od tužilaca, istražitelja i pomoćnog osoblja je osnovana uz punu podršku svih 27 zemalja članica EU. Ona

nastavlja sa preliminarnom istragom koju je Euleks već pokrenuo u januaru ove godine. Kako istraga ima međunarodnu dimenziju, radna grupa je delimično

smeštena u Briselu", kaže De Marnjak.

On je istakao i da Euleks u potpunosti podržava dijalog Beograda i Prištine koji je u korist običnih ljudi i koji za cilj ima obezbeđivanje određenog

stepena normalizacije trenutne situacije.

"Kao što znate, Euleks pozdravlja svaki dogovor postignut između Beograda i Prištine posredstvom EU u Briselu. Mi smo spremni da doprinesemo

implementaciji bilo kog sporazuma logističkom i drugom vrstom podrške. Dijalog je deo jedinstvene politike EU sa opštim ciljem da promoviše saradnju, da se

postigne napredak na putu ka Evropi i da se poboljša život običnih ljudi", objasnio je De Marnjak.

Upitan šta će Euleks učiniti povodom svetskih analiza da je glavni kriminal u Prištini i na delu teritorije koju drži kosovska vlast, De Marnjak je

rekao da je borba protiv korupcije na visokom nivou veoma važna i da Euleks naporno radi u ovoj oblasti.

"Do sada su Euleksove sudije donele 30 presuda za krupna dela korupcije. Još veći broj slučajeva je u fazi istrage. Ministri, bivši vojni komandanti i

političari su među onima koji su bili predmet istraga", navodi šef Euleksa.

Na pitanje kako sarađuju sa Kforom, koji navodno, nije zadovoljan istragom Euleksa o incidentima na severu, odnosno o događajima u kojima su

stradali međunarodni vojnici, De Marnjak kaže da imaju blisku saradnju i da nije upoznat sa tim da Kfor nije zadovoljan njihovim radom.

Povodom incidenta na Jarinju, De Marnjak navodi da Eleksovi i kosovski tužioci trenutno vode dve istrage u vezi sa ubistvom pripadnika kosovske

policije i paljenjem prelaza na Jarinju.

"Osim toga, postoji veliki broj istraga na policijskom nivou. Naša generalna politika je da ne komentarišemo istrage koje vodimo, posebno ne dokaze

koji su prikupljeni, a razlog je zaštita same istrage. Međutim, fer je reći da će Kfor i Euleks nastaviti blisko da sarađuju", zaključio je De Marnjak.

ŠMIT: MADjARSKA ĆE PODRŽATI PROCESE NA KOSOVU

PRIŠTINA, 22. decembra 2011. (Beta) Predsednik Mađarske Pal Šmit izrazio je danas u Prištini punu podršku procesima na Kosovu i ocenio da sve zemlje Balkana treba da imaju evropsku perspektivu.

Tokom sastanka sa predsednicom Kosova, Atifete Jahjaga, predsednik Mađarske je kazao da su odnosi dve zemlje vrlo dobri, ali da treba da se prodube i dodatno ojačaju, saopšteno je iz kabineta predsednice Kosova.

"Predsednik Šmit je rekao da Kosovo treba da izvrši sve potrebne reforme i zadatke koje ima na putu prema EU, ističući da svim zemljama Balkana treba pokazati evropsku perspektivu", navodi se u saopštenju.

Šmit je ponudio pomoć Mađarske u integrativnim procesima kroz koje treba da prođe Kosovo.

Jahjaga je, zahvaljujući na pomoći i podršci koju je Mađarska pružila Kosovu, navela da su odnosi dve zemlje vrlo dobri.

"Naše dve države rade da odnosi budu sveobuhvatni i da se prostiru u svim oblastima od privrede, kulture, obrazovanja i nauke i tehnologije", kazala ja Jahjaga.

Prema njenoj oceni, unutar EU postoje dovoljni mehanizmi koji obezbeđuju kolektivna prava za narode koji su ostali van teritorije matičnih država.

"Ovi mehanizmi zajedno sa dobrosusedskim odnosima su sada evropski standardi da se loša hegemonistička prošlost tlačenja nikada više ne ponovi, već da svi narodi žive ravnopravni, slobodni i u dostojanstvu", kazala je Jahjaga.

Šmit je tokom dana obišao pripadnike Vojske Mađarske koji su deo međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu.

SRBIJA – REGION

CVETKOVIĆ I LUKŠIĆ: ODNOSI DVE ZEMLjE U USPONU

PODGORICA, 23. decembra 2011. (Beta) Premijeri Srbije i Crne Gore, Mirko Cvetković i Igor Luškić, saglasili su se danas u Podgorici da su politički odnosi dve zemlje u usponu a da ekonomska saradnja dalje jača.

Lukšić i Cvetković su ranije danas prisustvovali Crnogorskosrpskom poslovnom forumu koji okuplja više do 100 privrednika iz dve zemlje.

Cvetković je na zajedničkoj konferenciji za novinare ocenio da su odnosi dve zemlje u usponu, da Srbija i Crna Gora imaju zajednička strateška opredeljenja u pogledu evropskih integracija i da su obe zainteresovane za produbljivanje saradnje.

Dva premijera su se saglasila da jačaju poslovne veze i da postoji interes za dalje povezivanje i međusobna ulaganja.

Oni su poručili da povezivanje privrednika dve zemlje ima njihovu podršku što su demonstrirali današnjim učešćem na poslovnom forumu.

Cvetković je odgovarajući na pitanje o sastanku predsednika Srbije Borisa Tadica s predstavnicima Srba u regionu, kazao da je u fokusu njegove posete ekonomska saradnja, da cilj Srbije nije mešanje u unutrašnje poslove drugih država, ali da je "civilizacijska tekovina i obaveza svake države da kontaktira s građanima svoje nacionalnosti u drugim državama".

PRIVREDNICIMA DVE ZEMLjE POTREBNA PODRŠKA ZA ULAGANjA

PODGORICA, 23. decembra 2011. (Beta) Premijeri Srbije i Crne Gore Mirko Cvetković i Igor Lukšić ocenili su danas da je privrednicima dve zemlje potrebno pružiti i političku podršku za dalja ulaganja i saradnju, radi jačanja konkurentnosti.

Cvetković je na skupštine srpskocrnogorsko privrednog kluba, koji se održava u crnogorskoj privrednoj komori u Podgorici, pozvao privrednike dve zemlje da sarađuju, traže nove mogućnosti i povećaju spoljnotrgovinsku razmenu u oba pravca.

Dodao je da će dve vlade obezbediti "dobru infrastruktur" u cilju realizacije biznis planova.

Cvetković je istakao da su zemlje i privrede Srbije i Crne Gore upućene jedne na druge i da je zbog toga neophodna politička podrška privrednicima, odnosno da im se kaže da su "dobrodošli da rade".

Cvetković smatra da Srpskocrnogorski poslovni klub, koji je osnovan u oktobru 2011. godine na inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i koga čini 100 vodećih privrednika dve zemlje, treba da ima dva ključna zadatka trgovinu i investicije.

Srpski premijer je privrednicim iz Crne Gore predstavio političkoekonomsku situaciju u Srbiji i poručio da je zadovoljan izveštajem Evropske komisije sa stanovišta stavova o pripremi jenosti Srbije za kandidaturu, "jer se otvoreni problemi ne odnose na reforme, stepen demokratije i slobodu tržišta, već na višedecenijske političke probleme".

"Ako stvar svedemo na čistu ekonomiju doći ćete u zemlju koja je na nivou kandidata za članstvo u EU", poručio je Cvetković crnogorskim privrednicima.

On je, međutim, kazao da su reforme neophodne u svim segmentima, ali je i ocenio da je nivo ekonomskih sloboda zadovoljavajući.

Cvetković je naveo da sa optimizmom gleda na sledeću godinu sa satnovišta investicija. Dodao je da je Srbija makroekonomski stabilna, da će inflacija pasti sa ovogodišnjih osam procenata na pet do šest odsto u 2012. i da će biti pod kontrolom.

Premijer Crne Gore Igor Lukšić Lukšić kazao da je osnivanje privrednog kluba potvrda da "poslovne veze Srbije i Crne Gore i dalje treba jačati u sklopu ukupnih regionalnih aktivnosti u cilju stvaranja širokog tržišnog okvira kroz koji ćemo iskazati našu konkurentnost".

"Samo na taj način svi u regionu zajedničkom konkurentnošću možemo izgraditi privredne kapacitete sposobne da zauzmu mesto na evropskom i globalnom tržištu", rekoa je Lukšić.

Predsednik PKSa Miloš Bugarin kazao je da je Srbija najvažniji spoljnotrgovinski partner Crne Gore.

On je rekao da je za deset meseci 2011. ukupna razmena Srbije i Crne Gore iznosila je 863 milina dolara što je 6,5 odsto više nego u istom periodu lane. Izvoz iz Srbije u Crnu Goru je iznosio 770 miliona dolara, a uvoz iz Crne Gore 93 miliona dolara.

Ukupna sopljnotrgovinska razmena dve zemlje prošle godine bila je 962 miliona dolara i to izvoz Srbije u Crnu Goru 810 miliona dolara, a uvoz iz Crne Gore u Srbiju 152 miliona dolara.

LUKŠIĆ: PLATNI PROMET U INTERESU I CRNE GORE I SRBIJE

PODGORICA, 23. decembra 2011. (Beta) Crnogorski premijer Igor Lukšić rekao je danas da je u interesu i Crne Gore i Srbije da postignu sporazum o direktnom platnom prometu između dve države.

"To je prosto praktična potreba i barijera platnog prometa je potpuno neracionalna. Voleo bih kada bismo vrlo brzo došli do sporazuma koji bi omogućio direktni platni promet", rekao je Lukšić u Podgorici na konferenciji za novinare s premijerom Srbije Mirkom Cvetkovićem.

Upitan kada će biti uspostavljen platni promet između dve države, Lukšić je rekao da je u interesu Crne Gore, "a nada se i Srbije", da ohrabre centralne banke dve zemlje da uskoro izađu sa sporazumom koji će omogućiti direktan platni promet i na taj način smanjiti troškove provizije koje komercijalne banke sada naplaćuju.

Prema ranijim informacijama, privrede Srbije i Crne Gore godišnje izgube skoro sedam miliona evra kroz troškove prebacivanja novca preko trećih banaka zbog toga što ne postoji direktan platni promet.

DjUKIĆ-DEJANOVIĆ ČESTITALA IZBOR HRVATSKOM KOLEGI

BEOGRAD, 23. decembra 2011. (Beta) Predsednica Skupštine Srbije Slavica DjukićDejanović čestitala je danas Borisu Špremu izbor za predsednika Sabora Hrvatske.

"Uverena sam da će u predstojećem periodu Srbija i Hrvatska iskoristiti značajan potencijal za razvoj parlamentarne saradnje", navodi se u čestitiki predsednice Skupštine.

U saopštenju se navodi da je DjukićDejanović svom hrvatskom kolegi čestitala u ime poslanika Skupštine Srbije, i u svoje ime.

Poslanik Socijaldemokratske partije Boris Šprem izabran je za predsednika hrvatskog parlamenta.

SRBIJA

SVE VEĆI BROJ GRADjANA TRAŽI BIOMETRIJSKI PASOŠ

BEČ, 23. decembra (Tanjug) Konzulati Republike Srbije u Austriji Beču i Salcburgu proteklih dana suočeni su sa većim brojem građana koji

žele da podnesu zahtev za dobijanje biometrijskog pasoša.

Prema rečima šefa Konzularnog odeljenja Ambasade Srbije u Beču Koste Simonovića, to odeljenje je suočeno sa povećanim brojem stranaka

koje traže novi, biometrijski pasoš.

"Povećana je potražnja za novim pasošem, ali uz svakodnevno ostajanje preko radnog vremena uspevamo da savladamo tražnju", rekao je

Simonović Tanjugu.

Simonović je ukazao da je Konzularno odeljenje, kako bi izašlo u susret povećanoj potražnji građana, uvelo rad i subotom, a radilo je i na prošli

praznik u Austriji, 8. decembra.

Dnevno službenici Konzularnog odeljenja, koji rade gotovo bez pauze, prime od 50 do 70 zahteva, rekao je on i naveo da se na taj način prime svi

građani tokom dana, koji dođu ujutro u Konzularno odeljenje.

On očekuje da će gužva trajati do kraja godine, a da će se potom broj zahteva smanjiti.

Simonović savetuje građane koji putuju u domovinu tokom zimskih odmora, da nove pasoše vade u Srbiji, kako bi izbegli gužve u konzularnim

odeljenjima.

U Generalnom konzulatu Srbije u Salcburgu je, takođe, uočeno povećano interesovanje građana za podnošenjem zahteva za biometrijski pasoš.