gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
četvrtak, 08. decembar 2011. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 08.12.2011.
+ larger fontnormal font- Smaller font

SRBIJA – EU

TADIĆ: BEZ EU MOŽEMO POTONUTI U MRAK NACIONALIZMA

FRANKFURT, 8. decembra (Tanjug) Predsednik Srbije Boris Tadić upozorio je da, sa odlaganjem i dodatnim uslovljavanima u procesu integracije u EU, raste opasnost od nove nestabilnosti i pretnja da Srbija, a time i zapadni Balkan, još jednom potonu u mrak nacionalizma i netrpeljivosti. Tadić je u autorskom tekstu za nemački list "Frankfurter algemajne cajtung" istakao da je članstvo u EU strateško određenje Srbije, kao što bi i za Evropsku uniju od strateške važnosti morala biti evropska orijentacija Srbije. Predsednik Srbije je podsetio da je naša zemlja u celosti ispunila sve ranije uslove u procesu približavanja EU, a to je, kako je istakao, podrazumevalo i donošenje nepopularnih i teških odluka, preuzimanje velike političke odgovornosti, a u nekim slučajevima čak i velikog ličnog rizika. "Nameće se pitanje zašto se Srbija gura na marginu savremenih istorijskih procesa i zbog čega se ogromni politički napori, preduzeti u cilju odlučnog raskida sa politikom koja je dovela do ratova u bivšoj Jugoslaviji, time unapred osuđuju na poraz i neuspeh? Neće li to možda biti preveliko iskušenje za srpsko društvo i mladu srpsku demokratiju", zapitao je Tadić u tekstu pod naslovom "Srbija na evropskoj prekretnici". Ukoliko Srbija ostane izvan EU, to će se dugo doživljavati kao dokaz da je poseban sistem vrednosti kojim se Evropa definiše kao zajednica, samo privid večite politike velikih i malih, upozorio je Tadić. "Danas je više nego ikada ranije očito da proces evropskih integracija Srbije ne zavisi samo od spremnosti i sposobnosti da se u zemlji zaokruže započete društvenoekonomske reforme, već i od toga u kojoj meri je EU spremna da u dogledno vreme zaokruži svoju misiju uspostavljanja zone mira, prosperiteta i stabilnosti na celom evropskom kontinentu", konstatovao je Tadić. Srbija će, sa svoje strane, istakao je on, nezavisno od toga kada će Srbija i Evropa biti spremne jedna za drugu, zadržati tempo sprovođenja društvenih, političkih i ekonomskih reformi. Tadić je podsetio da su reformski napori i rezultati Srbije konstatovani i u veoma pozitivnom izveštaju Evropske komisije. "Na osnovu učinjenog Srbija već danas zaslužuje status kandidata, a pod pretpostavkom da se reše započeta pitanja u dijalogu sa Prištinom, uskoro bi se mogli otvoriti i pregovori o članstvu", ističe Tadić. Predsednik Tadić je priznao da je Kosovo trenutno najveći izazov Srbije, ali da ona, bez obzira na sve, neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost svoje južne pokrajine. "Međutim, Srbija želi da pronađe rešenje za pitanje Kosova nezavisno od toga da li će jednog dana biti član EU ili ne, jer ne želi još jedan tinjajući konflikt na Balkanu. Tragajući za funkcionalnim rešenjem ovog pitanja, Srbija se oslanja, između ostalog i na iskustvo dve Nemačke, koje su ne bez kontroverzi i ne bez posredovanja i uplitanja sa strane vodile duge i teške razgovore o uređenju svojih odnosa", napisao je Tadić. Upravo zato, kako je naglasio, iznenađuje stav nekih uticajnih nemačkih političara, suprotan većinskom mišljenju njihovih evropskih kolega, da Srbija najpre i odmah treba da reši pitanje Kosova kako bi uopšte postala kandidat za članstvo u EU. "Verujemo da naše članstvo u EU nije utemeljeno samo na geografskom položaju, istorijskim procesima ili na ekonomskim interesima. Istinski verujemo u zajedničku, evropsku političku kulturu i u zajedničku odgovornost za mir i stabilni razvoj celog našeg kontinenta. Oni koji nam to odriču kao da dovode u pitanje naše bolno sećanje da su se neke od najružnijiha stranica evropske istorije događale upravo na našim prostorima i to sve kroz 20. vek", objasnio je Tadić. "Velika evropska ideja nadilazi današnjih 27 zemalja članica. Evropa neće biti zaokružena bez zapadnog Balkana, a to nije moguće bez evropske, demokratske i prosperitetne Srbije u njegovom centru", poručio je Tadić.

JEREMIĆ I PAET: ESTONIJA SMATRA DA JE SRBIJA ZASLUŽILA KANDIDATURU

VILNjUS, 7. decembra 2011. (Beta) Estonski ministar spoljnih poslova Urmas Paet ocenio je u razgovoru sa šefom srpske diplomatije Vukom Jeremićem u Vilnjusu, da je Srbija zbog sprovedenih reformi i doprinosa regionalnom pomirenju zaslužila status kandidata za EU. "Smatramo da je Srbija zaslužila status zemlje kandidata za EU zbog sprovođenja neophodnih reformi i značajnog doprinosa procesu regionalnog pomirenja. U pogledu odnosa Srbije i Kosova, smatramo da je važno da nastave sa direktnim dijalogom i da sporazum koji postignu bude sproveden", izjavio je Paet, a prenelo ministarstvo spoljnih poslova u Talinu. Kako je navelo estonsko ministarstvo, Urmas Paet je sa Jeremićem razgovarao i o pitanjima vezanim za ekonomsku saradnju dve zemlje. Paet je u Vilnjusu, gde se održava dvodnevna ministarska konferencija OEBSa, razgovarao i sa makedonskim ministrom spoljnih poslova Nikolom Popovskim. Ministar Paet je u razgovoru sa Jeremićem i Popovskim rekao da su Srbija i Makedonija veoma važni partneri Estonije na Balkanu. On je istakao da Estonija podržava početak pregovora Makedonije sa EU i članstvo te zemlje u NATO, ali je sa žaljenjem konstatovao da još nije rešen spor Skoplje i Atine oko imena Makedonije.

TADIĆ: KANDIDATURU NE VEZIVATI ZA OTPOR PROŠIRENjU

FRANKFURT, 7. decembra 2011. (Beta) Predsednik Tadić izrazio je očekivanje da se odluka o kandidaturi Srbije za članstvo u EU neće vezivati za trenutnu političku nepopularnost procesa proširenja u nekim zemljama članicama. U autorskom tekstu za Frankfurter Algemajne Cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung) Tadić je naveo da "što se više produžava i dodatno uslovljava proces integracije, raste opasnost od nove nestabilnosti i pretnja da Srbija, a time i zapadni Balkan još jednom potonu u mrak nacionalizma i netrpeljivosti". "Danas se čini da EU nije sasvim spremna i da se koleba da u dogledno vreme ispuni svoje nebrojeno puta ponovljeno obećanje o evropskoj perspektivi za Srbiju. Bili smo ubeđeni da će jasan i veoma pozitivan izveštaj Evropske Komisije o napretku Srbije biti pretočen u odluku o statusu kandidata", naveo je Tadić. U tekstu, predsednik Srbije je podsetio na pozitivne ocene iz ovogodišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije i konstatovao da "na osnovu učinjenog Srbija već danas zaslužuje status kandidata". On je dodao da bi se, pod pretpostavkom da se reše započeta pitanja u dijalogu s Prištinom, uskoro mogli otvoriti i pregovori o članstvu. "Kosovo je naš najveći izazov. Srbija neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost svoje južne pokrajine. Naš principijelan i ustavom definisan stav po pitanju Kosova deli većina članica UN, ali i pet zemalja članica EU. Međutim, Srbija želi da pronađe rešenje za pitanje Kosova nezavisno od toga da li će jednog dana biti članica EU ili ne, jer ne želi još jedan tinjajući konflikt na Balkanu", naveo je Tadić. Tragajući za funkcionalnim rešenjem ovog pitanja, dodao je, Srbija se oslanja, između ostalog, i na iskustvo dve Nemačke, koje su ne bez kontroverzi i ne bez posredovanja i uplitanja sa strane vodile duge i teške razgovore o uređenju svojih odnosa. "Upravo zato iznenađuje stav nekih uticajnih nemačkih političara, suprotan većinskom mišljenju njihovih evropskih kolega, da Srbija najpre i odmah reši pitanje Kosova kako bi uopšte postala kandidat za članstvo u EU", napisao je Tadić u tekstu pod naslovom "Srbija na evropskoj prekretnici". Prema njegovim rečima, najšira javnost u Srbiji ovo doživljava kao dodatna politička uslovljavanja, nakon što su svi raniji uslovi u procesu pridruživanja u celosti ispunjeni, što je podrazumevalo donošenje nepopularnih i teških odluka, preuzimanje velike političke odgovornosti i u nekim slučajevima velikog ličnog rizika. "Nameće se pitanje zašto se Srbija gura na marginu savremenih istorijskih procesa i zbog čega se ogromni politički napori, preduzeti u cilju odlučnog raskida sa politikom koja je dovela do ratova u bivšoj Jugoslaviji, time unapred osuđuju na poraz i neuspeh", naveo je Tadić i postavio pitanje Neće li to možda biti preveliko iskušenje za srpsko društvo i mladu srpsku demokratiju. On je konstatovao da društvene, političke i ekonomske reforme u Srbiji stoga ne smeju gubiti na tempu, kako njihov konačni uspeh ne bi bio doveden u pitanje nezavisno od toga kada će Srbija i Evropa biti spremne jedna za drugu. "Danas je više nego ikada ranije očito da proces evropskih integracija Srbije ne zavisi samo od spremnosti i sposobnosti da se u zemlji zaokruže započete društvenoekonomske reforme, već i od toga u kojoj meri je EU spremna da u dogledno vreme zaokruži svoju misiju uspostavljanja zone mira, prosperiteta i stabilnosti na celom evropskom kontinentu", naveo je Tadić. Predsednik Srbije je potom zaključio da "velika evropska ideja nadilazi današnjih 27 zemalja članica" i da Evropa neće biti "zaokružena bez zapadnog Balkana, a to nije moguće bez evropske, demokratske i prosperitetne Srbije u njegovom centru". Ukoliko Srbija ostane izvan EU, naveo je Tadić, to će se dugo doživljavati kao dokaz da je taj poseban sistem vrednosti kojim se Evropa definiše kao zajednica, samo privid večite politike velikih i malih.

DAČIĆ: ODLUKA O KANDIDATURI ISPIT ZRELOSTI I ZA EU

BEOGRAD, 8. decembra (Tanjug) Zamenik premijera Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da će odluka o dobijanju statusa kandidata biti ispit zrelosti ne samo Srbije, već i nepristrasnog i uravnotežnog pristupa EU svim zemljama. Dačić je novinarima u Palati "Srbija" rekao da je Srbija uradila sve nezavisno od novih zahteva koji su pred nju postavljeni i da bi bio veliki paradoks ukoliko bi razlog za nedobijanje statusa kandidata bilo to što Srbija ne prihvata regionalno predstavljanje Prištine. "Da je Srbija bilo koja druga zemlja bez problema bi dobila status kandidata", rekao je Dačić i dodao da ni predsednik Srbije Boris Tadić ne bi dao saglasnost da Srbija prihvati nešto što bi narušilo njen teritorijalni integritet. Dačić, koji je i ministar policije, napomenuo je da će Srbija postojati i 10. decembra i da je dilema Srbija ili EU veštačka, jer je najvažnija Srbija. On je naveo da je Srbija spremna da nastavi konstruktivni odnos, ali da je pitanje da li će to biti dovoljno za pozitivnu odluku.

STEFANOVIĆ: PITANjE REGIONALNOG PREDSTAVLjANjA NIJE KLjUČNO ZA KANDIDATURU

BEOGRAD, 8. decembar (Tanjug) Šef beogradskog pregovoračkog tima u dijalogu sa Prištinom Borislav Stefanović izajavio je da danas nije dogovoren model regionalnog predstavljanja Prištine, da se o toj temi razgovori nastavljaju, ali da rešenje tog pitanja ne treba gledati kao ključno u kontekst odluke o kandidaturi Srbije za članstvo u EU. Stefanović, koji je danas telefonom razgovarao sa evropskim posrednikom Robertom Kuperom, rekao je Tanjugu da su stavovi Beograda i Prištine o poštovanju Rezolucije 1244 SB UN u regionalnom predstavljanju i dalje veoma udaljeni i sukobljeni, ali da će razgovori biti nastavljeni. "Razgovore nastavljamo i danas i sutra, a ako bude potrebno, i nakon odluke o dodeljivanju kandidature Srbiji", rekao je Stefanović. On je dodao da dogovor o regionalnom predstavljanju Prištine ne treba gledati kao ključan u kontekstu evropskih integracija Srbije i dodeljivanja statusa kandidata. Stefanović je ponovio da Beograd insitira na rešenju koje će poštovati Rezoluciju 1244 i Ustav Srbije i da je neophodno da postoji asimetričnost u predstvljanju Prištine u regionalnim inicijativama.

ŠPINDELEGER INSISTIRA NA "PROBNOJ" KANDIDATURI ZA SRBIJU

BEČ, 8. decembra (Tanjug) Ministar inostranih poslova Austrije Mihael Špindeleger Beču se ponovo izjasnio za dodelu "probnog" statusa kandidata Srbiji na predstojećem Samitu EU u Briselu. Špindeleger je juče u obraćanju glavnom odboru austrijskog parlamenta, rekao da bi odluku o konačnoj dodeli statusa kandidata Srbiji trebalo odložiti za mart. Beograd treba da dobije "probni" status kandidata, podvukao je Špindeleger, dodajući da je Srbija na potezu da utiče na svoje građane na severu Kosova. "Nedavno nasilje na Kosovo je događaj koji ostavlja tragove", kazao je šef austrijski diplomatije, kritikujući da su predsednik Srbije Boris Tadić i srpski mediji u vezi napada na vojnike Kfor "prikazali nedovoljno realizma". Situacija na severu Kosova se proteklih nedelja, prema njegovom mišljenju, pogoršala. "Mi smo uvek bili prosrpski orijentisani, i zbog toga smo predložili ovaj kompromisni predlog", rekao je Špindeleger, dodajući da time želi da osigura da će biti primenjeni dogovori Beograda i Prištine. "Predsednici srpskih opština na severu Kosova su dogovore Beograda i Prištine odmah odbili i to ne možemo prihvatiti", naglasio je šef austrijske diplomatije. Špindeleger je kazao da zbog toga tek na Samitu EU u martu treba da bude doneta konačna odluka o dodeli statusa kandidata Srbiji. "Ako dogovori u međuvremenu budu primenjeni, onda će to biti dobro, a ako ne, onda Srbija više ne bi imala status kandita", obrazložio je Špindeleger svoj predlog koji je predstavio na ovonedeljnom zasedanju šefova diplomatija EU u Briselu.

FILE: DA SU SVI TI POZITIVNI DOGADjAJI DOŠLI RANIJE...

BRISEL, 7. decembra (Tanjug) Evropski komesar za proširenje Štefan File ocenio je da bi se svi, uključujući Beograd, "bolje osećali" da je do pozitivnih događaja na severu Kosova i u dijalogu Beograda i Prištine došlo ranije i dodao da za odluku o kandidaturi Srbije treba sačekati 9. dec. "Da su svi ti pozitivni događaji došli ranije, u vreme pošto smo predstavili izveštaj o napretku Evropske komisije, svi, uključujući Beograd, bolje bi smo se osećali", rekao je File na konferenciji za novinare u sedištu Evropske komisije. On je rekao da treba sačekati 9. decembar za odluku o davanju statusa kandidata Srbiji. "Mislim da ćemo morati da sačekamo do 9. decembra da vidimo kakva će odluka biti. Odluku će doneti šefovi država i vlada u okviru Evropskog saveta", rekao je evropski komesar za proširenje. File smatra da je u proteklom periodu ostvaren napredak kako u otvaranju novih tema u dijalogu Beograda i Prištine, tako i u primeni dogovorenog, a posebno je pomenuo pozitivan razvoj događaja na severu Kosova. Evropski komesar je napomenuo da je ovo važna nedelja za proces širenja EU i zbog potpisivanja sporazuma o pridruživanju sa Hrvatskom.

ŽIPE: SRBIJI MORAMO DATI ZNAKE OHRABRENjA

BRISEL, 8. decembra (Tanjug) Francuski ministar inostranih poslova Alen Žipe pozvao je vlade zemalja EU da Srbiji daju status kandidata za prijem u Uniju. "Srbija je postigla napredak", rekao je Žipe juče novinarima na marginama sastanka NATOa u Briselu i dodao da "Srbiji moramo dati znake ohrabrenja", prenosi AFP. "Mi ne vidimo razlog da ne idemo u pravcu davanja statusa kandidata Srbiji", naveo je francuski ministar spoljnih poslova uoči samita EU 9. decembra, na kojem će se razmatrati to pitanje.

BILT: DEFINITIVNO POSTOJI ŠANSA DA SRBIJA DOBIJE STATUS KANDIDATA

BRISEL, 7. decembra (Tanjug) Švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt ocenio je danas u Briselu da "definitivno" postoji šansa da Srbija u petak na sastanku Evropskog saveta dobije status kandidata za članastvo u EU. "Da li je sigurno da će se to dogoditi? Ne. Ali postoji poprilična šansa za to," rekao je Bilt, napominjući da postoji i "niz pitanja koja još treba rešiti," prenosi Rojters. Bilt snažno podržava širenje EU i kandidaturu Srbije, napominje britanska agencija.

DZURINDA: SLOVAČKA ZA DODELU STATUSA KANDIDATA SRBIJI

BRATISLAVA, 8. decembra (Tanjug) Stav Slovačke je da Srbija treba da dobije status kandidata za članstvo u EU i za to će se zalagati na samitu EU u Briselu, rekao je danas šef slovačke diplomatije Mikulaš Dzurinda. Dzurinda je za agenciju TASR ocenio da je Srbija za poslednjih godinu dana postigla veliki napredak u ispunjavanju kriterijuma, kao i da bi dodeljivanje statusa kandidata olakšalo "proreformski trend" u Srbiji. "Srbija je za poslednjih godinu dana učinila značajan korak u ispunjavanju kopenhaških kriterijuma i uslova koji proističu iz procesa stabilizacije i pridruživanja. Usvojila je značajne zakone i mere, poboljšala saradnju sa Haškim tribunalom i obnovila dijalog s Kosovom. Nije samo Slovačka uverena da bi dodeljivanje statusa kandidata ubrzalo taj proreformski trend, za dobrobit Srbije i celog regiona", istakao je Dzurinda za slovačku agenciju. Prema njegovom mišljenju, i Srbija i Crna Gora treba da uđu u sledeću fazu proseca integracija u EU. "Svaka članica EU ima pravo da odluči prema sopstvenom stavu", zaključio je Dzurinda, naglasivši da Slovačka nije jedina zemlja koja podržava evropske integracije regiona.

AMBASADOR IZRAELA: SRBIJI JE MESTO U EVROPSKOJ UNIJI

BEOGRAD, 8. decembra 2011. (Beta) Ambasador Izraela u Srbiji Josef Levi podržava Srbiju u težnji da postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, saopšteno je danas iz izraelske ambasade. Kako se u dopisu navodi, Levi izražava punu solidarnost sa težnjama Srbije da dobije takav status. "Iako Izrael nije zemlja članica Evropske unije, snažno verujemo da je Srbiji mesto u EU", saopštio je Levi. Ambasador Izraela je izrazio nadu da će Srbija postići taj cilj u najkraćem mogućem vremenskom roku.

DIJALOG BEOGRAD – PRIŠTINA

STEFANOVIĆ: RAZGOVORI S KUPEROM SE NASTAVLjAJU

BEOGRAD, 7. decembra (Tanjug) Šef beogradskog pregovaračkog tima u Borislav Stefanović izjavio je da nije postignut dogovor o regionalnom predstavljanju Prištine i da se razgovori sa posrednikom EU u dijalogu Robertom Kuperom nastavljaju i sutra. Stefanović je i juče i danas razgovarao putem video linka sa Kuperom u pokušaju da se pronađe rešenje za predstavljanje Prištine u multilateralnim regionalnim inicijativama. On je u izjavi Tanjugu rekao da se razgovori vode neprekidno i da će biti nastavljeniji do odluke o dodeli statusa kandidata Srbiji 9. decembra, a i posle toga. Stefanović je ponovio da je neophodno da postoji asimetričnost u predstvljanju Prištine, kao i da ono mora u skladu sa Rezolucijom 1244.

BOGDANOVIĆ: UBRZO USVAJANjE UREDBI O KATASTRU I PRELAZIMA

BEOGRAD, 8. decembra 2011. (Beta) Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izrazio je danas očekivanje da će Vlada uskoro usvojiti uredbu o primeni dogovora Beograda i Prištine o katastru i upravljanju administrativnim prelazima između centralne Srbije i Kosova. "Već smo počeli da implementiramo dobar deo dogovora sa Prištinom, pa je omogućen slobodan promet robe između centralne Srbije i Kosova i matične knjige su počele ovih dana da funkcionišu. Na Vladi će vrlo brzo biti i uredba oko katastra i oko integrisanog upravljanja administrativnim prelazima", rekao je Bogdanović za Radioteleviziju Pink. On je istakao da će, kada uredbe budu usvojene, istog trenutka sve biti spremno za implementaciju dogovora. "Na svakoj sednici Vlade se razgovara o situaciji na severu Kosova, pa očekujem da će se i danas razgovarati. Najverovatnije će jedna od tih uredbi biti usvojena, ali ako ne danas, onda sigurno narednih dana", rekao je ministar. On je istakao i da što pre treba da budu uklonjene barikade sa puteva na severu Kosova jer više ne postoji razlog za njihovo postavljanje, a velika je opasnost od novih sukoba i gubitka ljudskih života. "U narednom vremenskom periodu očekujem da će biti otklonjene sve barikade. Razlog za postojanje barikada više ne postoji i to su shvatili i građani i lokalni lideri na severu pokrajine posla sporazuma postignutog u Briselu. Naravno postoje i različita mišljenja", rekao je Bogdanović. On je ocenio da je na severu Kosova ozbiljno shvaćen poziv predsednika Srbije Borisa Tadića da se uklone barikade sa puteva. Bogdanović je rekao da predsednici opština na severu Kosova opravdano traže uvid u tekst sporazuma Beograda i Prištine i dodao da očekuje da će im to biti omogućeno ovih dana. Stefanović im je već objasnio sve mogućnosti koje se mogu dogovoriti o prelazima, pa su oni već upoznati sa situacijom, a očekujem da će ovih dana imati On je istakao da je taj sporazum najviše što je trenutno moglo da se postigne i da će pripadnici Euleksa na prelazima Brnjak i Jarinje imati glavnu i izvršnu ulogu. Pored Euleksa i Kfora, na tim prelazima će biti pripadnici Ministarstva finansija Srbije, carine Kosova, kao i srpski i policajci KPSa, dodao je ministar. Bogdanović je istakao i da predsednici opština sa severa Kosova iako su iz različitih stranaka, u kriznim situacijama rade isključivo u korist naroda, a ne partija.

ŠEFOVI DIPLOMATIJA NATO: DIJALOGOM DO REŠENjA KRIZE NA KOSOVU

BRISEL, 8. decembra 2011. (Beta) Šefovi diplomatija NATO su danas u Briselu ukazali da "kriza na Kosovu zahteva dijalog i umerenost da bi se našlo održivo političko rešenje". Ministri su "pozvali sve strane na uzdržanost i punu saradnju sa svim međunarodnim činiocima na terenu da bi se neodložno obezbedila sloboda kretanja, uz uklanjanje prepreka na putevima". To je rečeno u zaključcima zasedanja ministara inostranih poslova Atlantskog saveza, koji su osudili nasilje na Kosovu, uključujući nasilje protiv Kfora, Euleksa i drugih međunarodnih činilaca. U završnom saopštenju je kao "konstruktivan korak pozdravljen načelan sporazum BeogradPriština od 2. decembra o formuli Evropske unije o integrisanom upravljanju prelazima (IBM)". "Pozivamo obe strane da taj sporazum primene bez oklevanja i u dobroj veri", dodali su ministri NATO i naglasili da "taj sporazum mora odmah dovesti do ponovnog uspostavljanja slobode kretanja na severu Kosova". Oni su zatražili "od obe strane da i dalje preduzimljivo učestvuju u razgovorima, uz usluge dobre volje EU, da bi se našla trajna rešenja". Šefovi diplomatija NATO su ponovo istakli "punu podršku Kforu koji nastavlja da na pažljiv, odlučan i nepristrasan način doprinosi očuvanju slobode kretanja i bezbednosti i zaštiti svih ljudi na Kosovu, u skladu s mandatom UN". Ministri NATO su pozdravili i usaglašeno delovanje Kfora i Euleksa.

ROMPEJ I TAČI: EU POZDRAVLjA NAJNOVIJE POZITIVNE REZULTATE U DIJALOGU

BRISEL, 8. decembra (Tanjug) Evropska unija pozdravlja najnovije pozitivne rezultate u dijalogu Beograda i Prištine, posebno sporazum o integrisanom upravljanju prelazima, za čiju primenu su se obavezale obe strane, izjavio je predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej posle sastanka s premijerom Kosova Hašimom Tačijem. Van Rompej je istakao potrebu da Kosovo nastavi i intenzivira napore posebno u oblasti vladavine zakona, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, navodi se u sinoćnom saopštenju Evropskog saveta. Navodeći da iako Kosovo postiže napredak u mnogim oblastima, ostaje određen broj važnih izazova, Van Rompej je izrazio priznanje za konstruktivnu ulogu Tačija i ohrabrio ga da i dalje nastoji da postiže rezultate u interesu Kosova, Srbije i čitavog regiona. "Razgovarali smo o zaključcima Saveta EU od 5. decembra vezano za Kosovo, koji su suštinski i pozitivni, i potvrdili evropsku perspektivu čitavog regiona Zapadnog Balkana. Izražavam nadu da može da se postigne napredak u pogledu dijaloga o viznoj liberalizaciji, trgovini, članstvu u Evropskoj banci za obnovu i razvoj i učešću u programima EU", naveo je Van Rompej. Tači je, posle razgovora s Van Rompejem, rekao da Kosovo ima cilj ulazak u NATO i Evropsku uniju, i uspostavljanje dobrih odnosa sa svim susedima.

HODžAJ: EVROPA TREBA DA IZVRŠI PRITISAK NA SRBIJU

PRIŠTINA, 8. decembra (Tanjug) Kosovski ministar spoljnih poslova Enver Hodzaj izjavio je da Srbi na Kosovu mogu da reše svoj položaj samo u okviru Ahtisarijevog plana i pozvao Evropsku uniju da izvrši pritisak na Beograd da sprovodi dogovoreno. Hodzaj smatra da Srbi na severu Kosova svoj položaj mogu da reše samo u sklopu plana Martija Ahtisarija. "Ne može u nekoj zemlji da postoji zajednica čija većina živi na jugu, a deo koji živi na severu da ima bolji položaj. Ko god predlaže drugi plan nalazi se među onima koji nisu pročitali Ahtisarijev plan. Oni ne znaju da Ahtisarijev plan nudi srpskoj zajednici najveća manjinska prava koja neka zajednica može da ima u Evropi", izjavio je Hodzaj portalu "SETimes" i dodao da to nije slučaj sa drugim manjinama u Evropi. Govoreći o pregovorima Prištine i Kosova on je izjavio da je "naš pristup kao ozbiljne države da smo spremni da nastavimo dijalog, ali mislimo da proces ne može da donese rezultate. Drugim rečima, ne mogu da se održavaju sastanci ako Srbija nije spremna da sprovodi sporazume oko kojih smo se dogovorili 2. jula Vreme je da se EU uozbilji i izvrši pritisak na Beograd kako bi Srbija sprovela te sporazume, koji su u evropskom duhu i koji se odnose na slobodno kretanje ljudi i slobodno kretanje kapitala", izjavio je ministar Hodzaj u intervjuu portalu "SETimes". Komentarišući odnose Prištine i EU on je istakao da Kosovo ove godine očekuje da dobije smernice od EU o nizu standarda koji treba da se ispune kako bi građani narednih godina mogli da se kreću slobodno, bez viza. Takođe očekujemo da Evropska komisija snažno podrži Kosovo u dobijanju prava za ugovorne odnose između kosovskih i određenih institucija EU. Trgovinski sporazum je jedan deo toga, ali postoje i drugi sporazumi, istakao je on.

DE MARNjAK: SPORAZUM DOBAR ZA OBE STANE, JOŠ SE NE ZNA ULOGA EULEXA

BEOGRAD, 8. decembra (Tanjug) Šef misije Euleks na Kosovu Gzavije de Marnjak izjavio je da je sporazum Beograda i Prištine o integrisanom upravljanju prelazima dobar za obe strane, a da se još ne zna kakvu će tačno ulogu na tim prelazima imati Euleks, izvršnu ili posmatračku. De Marnjak, koji se juče u Beogradu susreo sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem, rekao je u intervjuu Tanjugu da je sporazum o integrisanom upravljanju prelazima, postignut prošle nedelje u Briselu, "veoma dobar za obe strane". "Sporazum je zasnovan na najbojim evropskim standardima, što je ujedno i put da se na tim prostorima promoviše evropski pristup", ocenio je šef Euleksa. De Marnjak je povodom različitih tumačenja sporazuma naveo da je još rano pričati o tačnoj ulozi Euleksa u obavljanju carinskih poslova na administrativnim prelazima. Šef beogradskog tima Borislav Stefanović tvrdi da će Euleks imati izvršnu funkciju, dok šefica prištinskog tima Edita Tahiri kaže da će uloga Euleksa biti samo posmatračka. "Još je rano reći kakva će tačno biti uloga svih učesnika u ovom procesu, uključujući i Euleks. Sada postoji potreba da se formira radna grupa i pripremi protokol koji će definisati kako će izgledati implementacija tog dogovora", precizirao je De Marnjak. Na pitanje da li je Euleks tokom krize na severu Kosova prekoračio svoj statusno neutralni mandat, između ostalog i prevozeći kosovske carinike helikopterima na prelaze Brnjak i Jarinje, on je odgovorio odrično. Ne mislim da smo prekoračili mandat, rekao je De Marnjak i dodao je i predsedniku Tadiću rekao da je radio samo ono za šta je imao nalog. "Učinio sam ono što je od mene traženo. Pripadam lancu komande i sve što radim je u skladu sa smernicama koje primam", kaže De Marnjak. Šef Euleksa je još jednom pozvao Srbe na severu Kosova da u potpunosti uklone barikade i dodao da je o tome razgovarao i sa predsednikom Tadićem. "Neophodno je da se Euleksu omogući sloboda kretanja. Moramo da imamo pristup severu i svim mestima koja su od interesa za nas i to sam veoma snažno preneo predsedniku, jer je sloboda kretanja ključna da bi Euleks mogao da sprovodi svoj madat, odnosno da radi na implementaciji vladavine prava", rekao je De Marnjak, koji je ocenio i da je sastanak s predsednikom bio važan kao i da je postignuto razumevanje. Upitan da prokomentariše tvrdnje predstavnika Srba sa severa Kosova da nemaju poverenja u Euleks De Marnjak je rekao da ne misli da saradnja nije uspostavljena. "Znam ljude na severu i oni znaju mene. Imali smo mnogo prilika za razgovor, ali kao što sam rekao predsedniku (Tadiću) postoje slučajevi u kojima uopšte ne mogu da uspostavim ili održim dijalog", rekao je De Marnjak i ponovio da je omogućavanje slobode kretanja ključno da bi se uspostavili normalni odnosi, koji su, kako ističe, ranije postijali na relaciji SrbiEuleks. U osvrtu na istragu nelegalne trgovine organima, šef Euleksa je istakao da je specijalni tim ove misije počeo sa radom. "Formirali smo specialjni tim za istragu i taj tim je počeo sa radom. Nikada ne komentarišem istrage koje su u toku, mislim da moramo da ostavimo ljude da rade kako treba sopstvenim tempom. Mogu samo da potvrdim da je ta istraga počela", naveo je De Marnjak.

KRIZA NA SEVERU KIM

TADIĆ I DE MARNjAK O UKLANjANjU BARIKADA

BEOGRAD, 8. decembra (Tanjug) Šef Euleksa na Kosovu Gzavije de Marnjak poručio je, posle sastanka sa predsednikom Tadićem, da je neophodno da Srbi sa severa Kosova uklone barikade i omoguće slobodu kretanja predstavnicima te misije. "Ovo je bio veoma važan sastanak. Došli smo do razumevanja i zaključka da imamo mnogo zajedničkih interesa", rekao je De Marnjak Tanjugu nakon sastanka održanog juče u Predsedništvu Srbije. Šef Euleksa je kazao da je predsedniku Tadiću preneo svoju procenu trenutne situacije na severu Kosova i Metohije, a posebno najveći problem sa kojim se Euleks suočava onemogućavanje slobode kretanja. "Neophodno je da se Euleksu omogući sloboda kretanja. Moramo da imamo pristup severu i svim mestima koja su od interesa za nas i to sam veoma snažno preneo predsedniku, jer je sloboda kretanja ključna da bi Euleks mogao da sprovodi svoj madat, odnosno da radi na implementaciji vladavine prava", rekao je De Marnjak Tanjugu.

BOGDANOVIĆ: NEMA RAZLOGA ZA POSTOJANjE BARIKADA

BEOGRAD, 8. decembra (Tanjug) Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izjavio je jutros da posle sporazuma koji je postignut u Briselu nema više razloga za postojanje barikada na severu Kosova i Metohije i da je potrebno što pre ukloniti i ostale barikade. Bogdanović je rekao da je situacija na severu Kosova trenutno mirna i da se život polako normalizuje, da je dobar deo barikada uklonjen, a još uvek one postoje na određenim mestima, što ne znači da se u narednom vremenskom periodu neće ukloniti. Poziv koji je predsednik Srbije Boris Tadić uputio građani Kosova i Metohije su ozbiljno shvatili i okrenuli su se uklanjanju barikada, rekao je Bogdanović za TV Pink. On je istakao da je potrebno što pre skloniti i ostale barikade, jer postoji velika opasnost od novih sukoba i gubitka ljudskih života i postoji jak razlog da se te barikade sklone i da se pristupi implementaciji dogovora sa Prištinom. Prema njegovim rečima, predstavnici opština na severu Kosova su tražili da budu upoznati sa sadržajem sporazuma i šef tima za dijalog Beograda Borko Stefanović im je objasnio sve mogućnosti dogovora oko administrativnih prelaza i zajedničkog upravljanja tim prelazima. On je izrazio očekivanje da će narednih dana doći do takvog sastanka i nema razloga da se ne samo predsednici opština, nego i građani Srbije i Skupština Srbije i Vlada, ne prihvate takav dokument. Upitan kako će izgledati sporazum koji je postigao Stefanović u praksi, Bogdanović je odgovorio da će na tim administrativnim prelazima biti "zajedničke kućice" gde će biti zajedno i predstavnici Ministarstva finansija Srbije i carine Kosovo i naši policajci i KPS policajci, ali i pripadnici Kfora i Euleksa. Euleks će imati izvršni mandat i izvršnu ulogu, biće glavni i kontrolisati sav posao koji se odvija na administrativnim prelazima i to je najbolje što se moglo u ovom trenutku postići, rekao je Bogdanović. On je ocenio da su predsednici opština razumni ljudi koji potiču iz različitih partija i da svaka partija utiče na svakog od tih predsednika opština, ali kada je u pitanju očuvanje nacionalnih interesa tu postoji samo jedna partija. Bogdanović je rekao da je počela implementacija dobrog dela dogovora sa Prištinom u oblasti carinskog pečata i da roba može slobodno da se kreće iz centralne Srbije na Kosovo i iz Kosova u centralnu Srbiju. On je očekuje da će na vladi ubrzo biti doneta uredba o katastru i integrisanom upravljanju administrativnog prelaza posle čega bi počela primena dogovorenog. Bogdanović je rekao da se na svakoj sednici vlade razgovara o situaciji na Kosovu i Metohiji i da očekuje da će i danas biti takvog razgovora. On je dodao da očekuje da će jedna od tih uredbi najverovatnije biti usvojena, ako ne danas, onda sigurno narednih dana. Bogdanović je rekao da bi voleo da predstavnici Srba sa severa budu uključeni u implementaciju, jer bi se na taj način efikasnije sproveli sporazumi koji su postignuti u Briselu.

KFOR ZAHTEVA BEZUSLOVNU SLOBODU KRETANjA SVIH

PRIŠTINA, 8. decembra 2011. (Beta) Kfor i danas pozdravlja uklanjanje barikada kod Zubinog Potoka i ponavlja da je nepohodna bezuslovna sloboda kretanja za sve, te i za misiju EU, Euleks. "Jasno je da moramo ponoviti da bezuslovna sloboda kretanja podrazumeva i slobodu za Euleks", navodi Kfor u saopštenju i podseća da je mandat te misije da obezbedi bezbednost i slobodu kretanja za sve. "Bezulsovna sloboda kretanja nije, i ne može biti tema pregovora", ponavlja Kfor i dodaje da to znači da su potpuno neprihvatljivi ograničavanje slobode kretanja, nasilje i napadi na vojnike. Predstavnici Kfora navode da žele da razjasne da su svi lokalni zvaničnici na severu Kosova potpuno svesni toga jer je to bilo jasno i više puta rečeno u pregovorima, susretima i na redovnim sastancima koje je komanda Kfora vodila nedeljama. U saopštenju se dodaje da Kfor pozdravlja uklanjanje barikada s puteva u dolini Zubinog Potoka i da je spreman da pomogne stanovništvu u tome. Prema oceni Kfora, uklanjanje barikada je korak u dobrom smeru. "Potvrđujemo važnost prevazilaženja nerešenih problema dijalogom i pregovorima. To je jedini princip o kojem su Kfor i predstavnici lokalnog stanovništva suglasni", piše u saopštenju. Međutim, "mi ne govorimo samo razgovora radi već očekujemo i dela", ukazuje Kfor.

RASMUSEN: KONKRETNE AKCIJE SU DOBRODOŠLE

BRISEL, 8. decembra (Tanjug) Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen rekao je u Briselu da su ograničavanje slobode kretanja, nasilje i napadi na pripadnike međunarodnih misija na Kosovu neprihvatljivi, ali da je u poslednje vreme bilo pozitivnih koraka ka smirivanju situacije. "Razgovarali smo o Kosovu, jer je to tema koja se tiče svih nas. Biću jasan: ograničavanje slobode kretanja nije prihvatljivo, nasilje nije prihvatljivo. Naročito napadi na naše vojnike i bilo kog pripadnika međunarodne misije na Kosovu nije prihvatljivo", rekao je juče Rasmusen na konferenciji za novinare, posle započetih razgovora na dvodnevnom sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO. Rasmusen je naglasio da Kfor osigurava slobodu kretanja i bezbednost za sve ljude na Kosovu, u punoj saglasnosti sa svojim mandatom u Ujedinjenim nacijama. Generalni sekretar NATO istakao je da je u poslednje vreme bilo pozitivnih koraka kada je o situaciji na Kosovu reč. "Predsednik (Srbije) Boris Tadić pozvao je one koji su postavili barikade da se vrate svojim kućama. Beograd i Priština postigle su dogovor o integrisanom upravljanju prelazima. Prve barikade su uklonjene. Ovakve konkretne i konstruktivne akcije su dobrodošle", rekao je Rasmusen. On je, međutim, dodao da NATO očekuje više potpuno uspostavljanje slobode kretanja na severnom delu Kosova, jer su "tenzije loše za Srbiju, Kosovo i ceo region". Rasmusen je prethodno, u uvodnom obraćanju na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO, izjavio da Alijansa podržava evroatlantske integracije celog zapadnog Balkana, ali da taj proces zahteva da bude sprovedeno još demokratskih reformi. "Ostajemo čvrsto posvećeni evroatlantskim integracijama svih zemalja regiona (zapadnog Balkana). Međutim, to zahteva još demokratskih reformi. A te reforme moraju da postanu stvarnost", rekao je Rasmusen, navedeno je na sajtu Alijanse. Govoreći o Kosovu, on je ocenio da je jasno da se NATO "angažuje za mirno i stabilno Kosovo". "Kategorično odbacujemo upotrebu nasilja, uključujući napade na Kfor, Euleks i druge međunarodne aktere", rekao je Rasmusen. "Potvrđujemo punu podršku snagama Kfora, koje su angažovane na uspostavljanju slobode kretanja, u skladu s mandatom UN". Generalni sekretar NATO je pozvao Beograd i Prištinu da nastave politički dijalog pod okriljem EU, jer u igri je, kako je istakao, bezbednost čitavog regiona. "Dve strane sada treba da taj dogovor sprovedu u delo kako bi mogla da bude uspostavljenja puna sloboda kretanja na severu Kosova", rekao je Rasmusen. U Briselu je juče počeo dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO, na kojem će se razgovarati o nizu tema, među kojima je i situacija na Kosovu i saradnja sa državama Zapadnog Balkana.

KIM

DAČIĆ: TADIĆ NE BI PRIHVATIO USLOV KOJI NARUŠAVA INTEGRITET

BEOGRAD, 8. decembra 2011. (Beta) Srbija je ispunila sve uslove za status kandidata za prijem u Evropsku uniju, ocenili su danas ministri unutrašnjih poslova i poljoprivrede, Ivica Dačić i Dušan Petrović. Na zajedničkoj konferenciji za novinare Dačić i Petrović su u Beogradu ukazali da je i u interesu EU da Srbija postane kandidat za prijem, jer to garantuje stabilnost u regionu. "Da je Srbija bilo koja druga zemlja, dobila bi status kandidata", rekao je Dačić i istakao da se Srbiji postavljaju dodatni uslovi za kandidaturu "zbog dvostrukih aršina" EU. Dačić je naglasio da je uveren da predsednik Republike Boris Tadić ne bi prihvatio bilo koji uslov koji bi narušio integritet Srbije. "Srbija je ispunila dodatne uslove za kandidatu vezane za uklanjanje barikada na Kosovu i spremna je da pregovara o regionalnom predstavljanju Kosova", rekao je Dačhić. Ministar je rekao da se nada da će EU "shvatiti koliko bi bile velike posledice" ako Srbija ne dobije status kandidata. "Nadam se da će odluka o kandidaturi Srbije biti izraz nepristasnog i uravnoteženog pristupa EU prema svim zemljama", rekao je Dačhić i naglasio da će "Srbija postojati i posle 9. decembra" i da je za Srbiju "veštačka dilema Kosovo ili EU".

STARČEVIĆ: TRAŽIMO PUNU ISTRAGU O TRGOVINI ORGANIMA

NjUJORK, 8. decembra (Tanjug) Ambasador Srbije u UN Feodor Starčević istakao je, u obraćanju Savetu bezbednosti, da je nesumnjivo da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom i da joj to daje moralno pravo da insistira da se istraže svi zločini vezani za trgovinu ljudskim organima koje je izvršila takozvana Oslobodilačka vojska Kosova. On je sinoć na zasedanju rekao da Srbija očekuje da istraga o trgovini organima bude profesionalna, potpuna i efikasna, i da mora da se utvrdi puna istina, a izvršioci privedu pravdi. Ambasador Starčević je naglasio da će Srbija, nakon što je letos uhapsila i izručila poslednju dvojicu haških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadzića, nastaviti saradnju s Tribunalom u pristupu arhivama, dokumentima i svedocima, kao što je i dosad činila. "Dnevno dobijamo zahteve za pomoć u vezi sa tim pitanjima i razmatramo ih odmah, bez odlaganja", dodao je Starčević. On je rekao da će Srbija, nakon što se završi ova faza saradnje sa Haškim tribunlom, moći sve svoje kapacitete da usmeri na dalji napredak odnosa i pomirenje u regionu. Starčević je kazao da je jasno da su se Srbija i ceo region dosta promenili od 1993. godine. Prema njegovim rečima, promenila se situacija i u odnosu na zahtev generalnog sekretara UN upućenog Savetu bezbednosti da osuđena lica kaznu služe van prostora bivše Jugoslavije. "Srbija je danas spremna da sa ostalim državama preuzme odgovornost i potpiše sporazum o preuzimanju osuđenika", istakao je ambasador Srbije u UN. Starčević je zaključio da se pokazalo da Srbija i Tribunal imaju iste ciljeve i da je rezultatima koje je postigla u saradnji, Srbija značajno doprinela izlaznoj strategiji Tribunala i jačanju poverenja u rad domaćih i međunarodnih institucija.

JAHJAGA: SRBIJA MORA DA ODUSTANE OD PRETENZIJA

PRIŠTINA, 8. decembra 2011. (Beta) Predsednica Kosova Atifete Jahjaga pozvala je danas rukovodstvo Srbije da "odustane od teritorijalnih pretenzija" i da "prekine podršku ilegalnim i kriminalnim strukturama" u tri opštine na severu Kosova, koje, kako je kazala, budućnost i napredak građana drže kao taoca. "Odlučni smo da normalizujemo stanje u opštinama na severu Kosova što smatramo pitanjem vladavine zakona. Dala sam k znanju da nema alternative primeni Ahtisarijevog plana i da se on ne moze modifikovati. Prava predvidena tim planom i Ustavom Kosova za srpsku zajednicu su snažna garancija za budućnost srpskog naroda, kao neizostavnog dela kosovskog društva", kazala je predsednica. Jahajga je to rekla u godišnjem govoru u Skupštini Kosova i istakla da institucije Kosova, radom i aktivnostima nastoje da učine građane ponosnim. Obraćajući se Srbima, predsednica Jahjaga je rekla da su oni ravnopravni gradani, sa slobodom i garantovanim pravima, na osnovu Ustava i zakona Kosova. "Kosovo je domovina svih, i vi, kao gradani srpske nacionalnosti, ćete realizovati sva svoja nacionalna, verska, obrazovna i kulturna prava. Zato ćete imati moju i celokupnu podrsku institucija Kosova", kazala je Jahjaga. "Zalažemo se za izgradnju Kosova gde san svakog građanina, bez obzira na etničku, rasnu i polnu pripadnost, postaje realnost i gde je mogućnost svakoga za rad, školovanje, napredak i učešće u društvenom životu kao i za doprinos jednaka", rekla je Jahjaga. Prema njenim rečima, "institucije rade da ostvare nade o izgradnji naprednijeg i stabilnijeg Kosova, sa razvijenom privredom, obrazovanjem, zdravstvenim sistemom koji primenjuje savremenu praksu prevencije i lečenja, sa sistemom penzija i osiguranja koji pruža bolji život i bolje zbrinjavanje starih". Jahjaga je ocenila da je mnogo učinjeno, ali da svi moraju da čine još više da bi međunarodni položaj Kosova bio bolji. "Kosovo je jasno dalo do znanja da je evropska perspektiva neophodna za političke, ekonomske i društvene reforme", ukazala je ona. "Politička stabilnost koju smo uspostavili, omogucava da se uspešno zaokruži faza nadgledane nezavisnosti i da se pun suverenitet prenese na institucije Kosova", ocenila je Jahjaga dodavši da očekuje da narednih meseci Međunarodna civilna kancelarija završi nadgledanje primene Ahtisarijevog plana što bi bio veliki zajednički uspeh. "Treba u potpunosti da ispunimo naš cilj nezavisnosti i suvereniteta, da obezbedimo mesto u porodici naroda i da nas tretiraju kao ravnopravnog partnera u Evropi i svetu", kazala je ona uz procenu da će Kosovo to postići zahvaljujući "prijateljstvu sa SAD i u partnerstvu sa EU". Istakavši da je Kosovo suverena i nezavisna država koja ima jasnu evropsku perspektivu, Jahjaga je rekla da druge perspektive i nema. "Posvećenost je dokazana u svim došadasnjim procesima, ukljucujuci i dijalog sa Srbijom koji je jedini put i najbolji način za normalizaciju odnosa dve nezavisne i suverene države", rekla je ona. "Osnovna načela naše državnosti i subjektiviteta ne mogu i neće biti deo nikakve diskusije sa bilo kim, utoliko manje sa Srbijom... Svaki sporazum izmedu Kosova i Srbije treba da ima garancije EU i nijedan sporazum ne treba i ne može da bude na dobrobit samo jedne strane", ukazala je Jahjaga.

TAČI: KOSOVO ZA DOBRE ODNOSE SA SVIM SUSEDIMA, PA I SRBIJOM

BRISEL, 7. decembra 2011. (Beta) Premijer Kosova Hašim Tači izjavio je danas u Briselu, posle razgovora sa predsednikom Evropskog saveta Hermanom van Rompejem, da je cilj Kosova da ima dobre odnose sa svim susedima, uključujući i Srbiju. Tači je novnarima posle razgovora sa Van Rompejem rekao da je predsedniku Evropskog saveta preneo da je Kosovo "privrženo tesnoj saradnji sa svim susedima, Makedonijom, Albanijom, Crnom Gorom i da, naravno kao dve suverene zemlje, ima bolje odnose Kosova i Srbije". "Znamo svoju prošlost, ali naporno radimo na budućnosti i na tome da obe zemlje budu dobri susedi i članice NATO i EU", rekao je on. "Naravno, imamo probleme na severu, ali postoji i puna privrženost Brisela i SAD da rade tesno sa nama, znači Vladom Kosova, Euleksom, NATO, kako bismo što pre imali slobodu kretanja, vladavinu prava i izbore u skladu sa zakonima Kosova", rekao je Tači. Tači je rekao da je od Van Rompeja dobio jasnu podršku Evropske unije za Kosovo. Prema njegovim rečima, bila je to jasna podrška EU za Kosovo, za dijalog o viznoj liberalizaciji, trgovinskim odnosima i za članstvo Kosova u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). "Kosovo je spremno, ono ima jedan cilj i viziju, a to je da što je pre moguće bude u EU", rekao je Tači.

HILARI KLINTON: SAD NEPOKOLEBLjIVO PODRŽAVAJU KOSOVO

PRIŠTINA, 8. decembra 2011. (Beta) Američka državna sekretarka Hilari Klinton iskazala je, prilikom susreta sa premijerom Kosova Hašimom Tačijem u Briselu, nepokolebljivu podršku SAD Kosovu. Kako je danas saopšteno iz kabineta premijera Kosova, na neplaniranom sinoćnjem sastanku tokom Tačijeve posete Briselu razgovaralo se o odnosima SAD i Kosova. Hilari Klinton je pozdravila postignute dogovore Prištine i Beograda i istakla da je neophodno da se sporazumi primene kako bi se dokazala konstruktivnost potpisnika sporazuma. Govoreći o evropskoj perspektivi Kosova, američka državna sekretarka je kazala da Kosovo ni u kom slučaju ne sme da ostane izolovano. Ona je zatražila nastavak reformi u oblasti sudstva i drugih sektora i obezbeđivanje političke stabilnosti na Kosovu.

SRBIJA – REGION

DAČIĆ: ŠTO PRE REŠITI PITANjE IZBEGLICA U REGIONU

ŽENEVA, 7. decembra (Tanjug) Srbija je opredeljena da što pre reši pitanje izbeglica i raseljenih osoba i da zajedno sa državama regiona u aprilu 2012. organizuje donatorsku konferenciju za njihovo zbrinjavanje, izjavio je danas zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. On je, u pauzi ministarske konferencija UNHCRa o problemima izbeglica i lica bez državljanstva (apatrida) ukazao i na problem raseljenih sa Kosova i Metohije koji se nalaze u ostalim delovima Srbije, "Pripremamo se da zajedno sa drugim zemljama regiona sredinom sledeće godine, u aprilu, organizujemo donatorsku konferencija koja je neophodna da se prikupi 500 miliona evra za rešavanje problema izbeglica i raseljenih lica", istakao je Dačić. On je upozorio i na probleme oko 200.000 raseljenih sa Kosova i Metohije "koji se nalaze u ostalim delovima Srbije i takođe su tema kojoj treba posvetiti značajnu pažnju u aktivnostima UNHCRa", saopšteno je Ministarstva unutrasnjih poslova Srbije. U Palati nacija u Ženevi je počela dvodnevna ministarska konferencija UNHCRa o problemima izbeglica i lica bez državljanstva (apatrida), u čijem radu učestvuje i delegacija Srbije, koju predvodi Dačić.

JOSIPOVIĆ VIDI REGION KAO DEO EVROPSKOG PROSTORA

ZAGREB, 7. decembra (Tanjug) Politička vodstva Srbije i Bosne i Hercegovine pokazala su želju za pomirenjem, uspostavljanjem boljih odnosa i evropskom budućnošću regiona, rekao je u Zagrebu hrvatski predsednik Ivo Josipović, ističući važnost ekonomske saradnje u regionu. Na predavanju koje je održao studentima Fakulteta političkih nauka o hrvatskoj spoljnoj politici, Josipović je naglasio da su tri njene komponente pristupanje EU, regionalna politika i otvaranje prema trećim zemljama partnerima, što je, kako je ocenio, pomalo zanemareno. Josipović je kao jedno od važnih pitanja naglasio kako će se Hrvatska postaviti prema zemljama u regiona u odnosu na zajedničku budućnost da li želi dominirati i podići šengenski zid ili vidi region kao deo evropskog prostora, političke saradnje i zajedništva, za šta se on zalaže. "To nije, kako neki tvrde, građenje nove Jugoslavije, jer to niko i ne želi", izjavio je, izrazivši očekivanje da će sve susedne zemlje kad ispune potrebne uslove postati članice EU, kao što će Hrvatska postati 1. jula 2013. "Hrvatska je pokazala spremnost da bude faktor mira i stabilnosti u regionu, a njena spoljna politika kao male zemlje, trebala bi da preraste u spoljnu politiku male sile, ostvarujući realno ostvarive ciljeve koju ulazak u Europsku uniju dodatno jača", rekao je on. Proevropska politika i regionalna politika su dve strane iste medalje, rekao je Josipović, ističući da Hrvatsku okružuju zemlje koje dele iste ili slične vrednosti.

SRBIJA

DAČIĆ: SRBIJA PRISTUPILA KONVENCIJI UN ZA SMANjENjE BROJA APATRIDA

ŽENEVA, 7. decembra (Tanjug) Srbija je u Ženevi, na ministarskoj konferencija UNHCRa o problemima izbeglica i osoba bez državljanstva, pristupila Konvenciji UN za smanjenje broja lica bez državljanstva iz 1961.Delegaciju Srbije na skupu je predvodio zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, koji je istakao da je veoma važno što je Srbija prisustupila konvenciji o smanjenju lica bez državaljanstva. "Sa promenama Zakona o državljanstvu koji je usvojila Srbija, sigurno je da nijedno lice koje se nalazi na našoj teritoriji neće ostati bez državljanstva", rekao je on. "Mi ne samo da omogućavamo dvojno državljanstvo nego omogućavamo i višestruko državljanstvo i to je (doprinos) otklanjanju posledica svih sukoba i problema koji su bili u našem regionu", kazao je Dačić. On je ukazao i na "dvostruki problem" koji Srbija ima sa azilantima, kako onima koji iz naše zemlje idu u države Evropske unije, tako i sa onima koji su poreklom sa afroazijskih područja i dolaze u Srbiju. "Naš problem je dvostruki s jedne strane veliki je broj naših državljana koji odlaze u zapadnu Evropu trazeći azil, što predstavlja smetnju ostvarivanju vizne liberazlicije, a s druge strane značajan broj građana iz zemalja afroazijskog kompleksa traži azil u Srbiji", rekao je Dačić. Dačih je naveo i da će problem smeštaja i prihvata azilanata i migranata iz afroazijskog kompleksa u narednom periodu morati da se rešava zajedno sa UNHCRom, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Ukazavši da se danas obeležava 60 godina postojanja Komesarijata za izbeglice UN i od usvajanja Konvencije o izbeglicama, ministar se zahvalio visokom komesaru UN za izbeglice Antoniju Gutjerešu na podršci u rešavanju problema izbeglih i raseljenih lica koji su nastali u regionu. U Ženevi je danas počela dvodnevna ministarska konferencija UNHCRa o problemima izbeglica i osoba bez državljanstva (apatrida). To je najveći skup u istoriji UNHCRa posvećen ovim problemima, a drugi organizovan na tako visokom nivou. Konferencija je organizovana u sklopu obeležavanja 60 godina Konvencije UN o izbeglicama i 50 godina Konvencije UN o smanjenju broja lica bez državljanstva.

STUPIO NA SNAGU BEZVIZNI REŽIM IZMEDjU UKRAJINE I SRBIJE

BEOGRAD, 8. decembra (Tanjug) Sporazum o međusobnom ukidanju viza za državljane Srbije i Ukrajine stupio je danas na snagu, objavljeno je na sajtu Ambasade Ukrajine u Beogradu. Sporazum je sačinjen u Kijevu 31. maja ove godine i predviđa mogućnost bezviznog putovanja građana Ukrajine i Srbije, ulaska, izlaska, tranzitnog prolaza i boravka na teritoriji druge države na osnovu putnih isprava. Uslov je da period njihovog neprekidnog boravka nije duži od 30 dana tokom dva meseca od dana prvog ulaska. Ukoliko državljani dveju država imaju nameru da borave na teritoriji druge države duže od maksimalne dužine boravka predviđene ovim sporazumom, da rade ili da se školuju, u obavezi su da pribave odgovarajuću vizu prema zakonodavstvu te države.

SASTANKA NEMAČKO-SRPSKOG POSLOVNOG SAVETA U BERLINU

BERLIN, 7. decembra 2011. (Beta) Nemačka i Srbija su se još više približile u privrednim pitanjima i sporazumele o daljim razvojnim potencijalima, ocenio je posle sastanka Nemačkosrpskog poslovnog saveta u Berlinu državni sekretar u nemačkom ministarstvu za privredu i tehnologiju Štefan Kapferer (Stefan). "Time smo dobro pripremljeni i za situaciju u kojoj okolnosti u svetskoj privredi postaju sve teže", navedeno je u saopštenju koje je Kapferer izdao posle sastanka. Dodaje se i ocena da je "Srbija na dobrom putu da dalje razvije za to nužne, stabilne i pregledne okvirne uslove". "Srpska vlada pokazala je na skupu političku volju da te okvirne uslove i dalje trajno razvija", naveo je zamenik nemačkog ministra privrede. Na sastanku Saveta učestvovao je i ministar ekonomije Nebojša Ćirić, kao i više od 100 predstavnika nemačkih i srpskih preduzeća, različitih institucija u razvojnom sektoru, kao i lokalnih vlasti. U saopštenju Ministarstva privrede u Berlinu ukazuje se da su privredne veze Nemačke i Srbije "tesne i intenzivne". Učesnici sastanka su, kako se navodi, "na sastancima radnih grupa za energetiku, infrastrukturu, investicije, poljoprivredu i prehrambenu industriju razgovarali o novim formama saradnje i razvili zajedničke projekte". U središtu pažnje bili su projekti u oblasti saobraćajne infrastrukture, regionalna saradnja, kao i saradnja u oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane. Samo u prvih šest meseci ove godine nemački izvoz u Srbiju porastao je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva privrede, za više od 16 odsto, dok je u istom periodu nemački uvoz iz Srbije porastao za čak 27 odsto. "Tim intenzivnim partnerstvom Nemačka jača ne samo nemačka preduzeća. I srpska privreda od toga ima trajne koristi", navodi se u saopštenju.