DIJALOG BEOGRAD - PRIŠTINA TADIĆ: UPOZORAVAM MEDj. INSTITUCIJE DA PREUZIMAJU ODGOVORNOST ZA KONSEKVENCE
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Predsednik Tadić najavio je da će od međunarodnih činilaca zatražiti da spreče unilateralne pokušaje Prištine da uz pretnje nasiljem razmesti svoje carinike i policajce na administrativne prelaze između Kosova i centralne Srbije. Tadić je na konferenciji za novinare podsetio da Euleks i Kfor imaju obavezu statusne neutralnosti i da bi svako dovođenje predstavnika takozvane kosovske carine ili policije bio kršenje te neutralnosti. "Međunarodne predstavnike koji se igraju sa mirom ne mogu da razumem to je vrhunska neodgovornost, i zato ćemo kroz međunarodne kanale preduzeti sve mere da se ta namera zaustavi", najavio je. "Ja sad kažem da Srbija ni pod kakvim pritiscima neće prihvatiti takvo rešenje", podvukao je. Prema njegovim rečima, Srbija će povodom najava o preuzimanju administrativnih prelaza 15. septembra od strane vlasti u Prištini, između ostalih, kontaktirati šeficu diplomatije EU Ketrin Ešton, generalnog sekretara NATO i generalnog sekretara UN. Tadić je objasnio da Srbija u međunarodnoj zajednici računa na sve one koji su privrženi poštovanju međunarodnog prava, a da će one, koji ne dele njeno mišljenje, pokušati da ubedi diplomatskim i političkim sredstvima. "To što je Srbija obaveštena (o namerama Prištine) ne znači da prihvatamo takve namere. Učinićemo sve da do toga ne dođe, ali upozoravam međunarodne institucije da ako do toga dođe preuzimaju odgovornost za sve eventualne konsekvence", poručio je. Prema njegovim rečima, uspostavljena metodologija pritisaka na Srbiju je veoma opasna i stavlja vlasti u Beogradu u veoma tešku stuaciju. "Postoje jasne crvene linije i mi ćemo ih se držati ali želimo kompromisna rešenja i niko ne može da nas optuži da smo remetilački faktor", objasnio je Tadić. Upitan kako je moguće da Beograd priznaje carinske pečate Kosova, a da sa druge strane ne prihvata carinike iz Prištine na administrativnim prelazima, Tadić je objasnio da pečate izrađuje UNMIK u skladu sa svojom statusnom neutralnošću i da je rešenje bilo plod dijaloga. Sa druge strane, u dijalogu Beograda i Prištine uopšte se, prema Tadićevim rečima, nije tretiralo pitanje ko će i na koji način naplaćivati carinu. On je takođe istakao da prihvatanje pečata koje izrađuje UNMIK ne znači da je Srbija prihvatila regulisanje carinskih poslova na administrativnoj liniji. Tadić je podsetio da u Evropi ima posebnih carinskih oblasti koje nisu integrisane u jedinstven carinski sistem, a nalaze se na teritoriji jedne države. "Smatram da je bolje da carine naplaćuju Srbi sa severa Kosova, ali to je deo dijaloga i mora se naći kompromisno rešenje. Ovo sada je pokušaj nametanja unilateralnih rešenja od strane Kfora i Euleksa koji su obavezni da budu statusno neutralni", objasnio je. Predsednik je istakao da Kfor ne može da bude "transportna služba" za takozvane albanske carinike iz Prištine već da mora da bude u službi mira i bezbednosti svih žitelja Kosova i Metohije. "Za nas je posebno zabrinjavajuće to što su oni koji su spremni na ovakve unilateralne akcije spremni da to učine uz upotrebu sile", rekao je Tadić, upozorivši da je Priština onda kada poseže za unilateralnim aktima jedina odgovorna za razvoj situacije na KiM. Tadić nije želeo da odgovori na pitanje novinara o tome šta će Srbija preduzeti ukoliko na Kosovu opet dođe do nasilja, objašnjavajući da ne može da obelodanjuje svaki politički korak koji će da preduzme.
JEREMIĆ: SB DA SPREČI PRIŠTINU DA PRIMENI SILU
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić potvrdio je da je Srbija uputila pismo generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu u kojem poziva Savet bezbednosti da preduzme sve neophodne mere kako bi se sprečila Priština da ponovo primeni silu na severu Kosova. "Cela diplomatsko konzularna mreža Srbije je stavljena u punu aktivnost ne bi li sprečila najavljeni pokušaj upotrebe sile od strane secesionističkih vlasti u Prištini. Jedan od pravaca delovanja jeste prema Ujedinjenim nacijama i generalnom sekretaru UN" Banu Ki Munu, rekao je Jeremić posle sastanka sa makedonskim kolegom Nikolom Poposkim.U pismu smo zamolili Ban Ki Muna da Savet bezbednosti preduzme sve neophodne mere kako bi se sprečilo da se ponovi situacija poput one u julu i avgustu, dodao je ministar. Jeremić je naveo da Savet bezbednosti i međunarodne misije na Kosovu koje deluju u skladu sa rezolucijom 1244, a to su Kfor i Euleks, imaju odgovornost za situaciju na Kosovu. Kako je istakao, ukoliko bude ugrožena stabilnost i ukoliko bude ljudskih žrtava kao rezultat najave prištinskih vlasti da će upotrebiti silu krajem ove nedelje, "odgovornost će biti u dvorištu onih koji imaju mandat da takve korake spreče", a to su pre svega EU i NATO. U osvrtu na tvrdnje potpredsednika kosovske vlade Bedzeta Pacolija da je Nigerija u procesu priznavanja Kosova Jeremić je rekao da "Pacoli po običaju ne govori istinu". "Naš ambasador u Nigeriji je pre sat vremena imao prijem u Ministarstvu spoljnih poslova Nigerije gde mu je potvrđeno da Nigerija ne menja stav o Kosovu, dakle da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije", rekao je. Prema njegovim rečima, Pacoli je "prilično nekredibilan izvor takvih informacija", što se i ranije pokazalo i što je potvrđeno kada ga je američki izaslanik na Kosovu smenio s mesta predsednika Kosova.
DAČIĆ: NA SASTANKU KOD TADIĆA DOGOVOREN NIZ MERA, PRE SVEGA DIPLOMATISKIH
BEOGRAD, 14. septembra 2011. (Beta) Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je na sastanku predstavnika državnog vrha s predsendnikom Tadićem dogovoren niz mera koje treba preduzeti da bi se sprečilo da dođe do teških posledica i nametanja rešenja silom na Kosovu i Metohiji. Na sinoćnjem sastanku dogovoren je niz mera, pre svega diplomatiskih i političkih, rekao je Dačić u MUPu Srbije. On je kazao da je pogrešna pretpostavka da je Srbija spremna da učini sve kako bi dobila kandidaturu za članstvo u EU i da je sada pravi trenutak da se izvrši pritisak na nju kako bi se prihvatilo zaokruživanje kosovske nezavisnosti. Takav odnos prema Srbiji pogrešan je i nepravedan, i povlačenje jednostranih poteza vezanih za sever Kosova i Metohije može izazvati teške posledice i lavinu sukoba u regionu, rekao je Dačić.
TAČI: DOGOVORE SPROVODIMO SA EU I SAD, BEZ BEOGRADA
PRIŠTINA, 13. septembra (Tanjug) Kosovski premijer Hašim Tači potvrdio je da će 16. septembra kosovski policajci i carinici, uz Euleks i Kfor, preuzeti administrativne prelaze Jarinje i Brnjak i rekao da će kosovske institucije dogovor o carinskim pečatima sporovoditi sa EU i SAD, a ne s Beogradom. "Implementaciju sporazuma ćemo sprovesti s međunarodnim faktorom, a ne sa Srbijom", rekao je Tači u intervjuu Radiju "Slobodna Evropa" redakciji na albanskom jeziku. Upitan šta će biti ako Beograd, kao druga strana u dijalogu ne bude spreman za sprovođenje dogovora, Tači je odgovorio da je Beograd u ovom procesu "u potpunosti bez uticaja". On je naveo da je, posle sporazuma sa Kforom početkom avgusta, došao trenutak za primenu sporazuma za uspostavljanje kontrole. Za prihode sa tih punktova, prikupljene za robu iz Srbije, Tači je kazao da će biti uplaćivani direktno u budzet Kosova.
IVANOVIĆ: PRIŠTINA ĆE NAJVEROVATNIJE ODLOŽITI AKCIJU
BEOGRAD, 14. septembra 2011. (Beta) Državni sekretar ministarstva za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio je da će vlasti u Prištini najverovatnije odložiti slanje kosovskih carinika i policije na prelaze Jarinje i Brnjak. "Vrlo je verovatno da će odložiti, ali ne i otkazati slanje svojih carinika i policije. To je ipak prvi pozitivan signal da vlast u Prištini neće dobiti baš bezrezervnu podršku međunarodnih činilaca kao što su se nadali", rekao je za RTV Pink. Prištinski "Zeri" piše da se za dva dana odlaže akcija slanja kosovskih carinika i policije na prelaze Brnjak i Jarinje. Ivanović je ocenio da će vlasti u Prištini prilagođavati svoju taktiku sa situacijom i da će "animirati međunarodnu zajednicu da nama objašnjava da je njihova akcija zavođenje reda". Prema njegovim rečima, za veliki deo Srba sa Kosova uspostavljanje granice sa Srbijom bio bi "okidač" da napuste južnu pokrajinu. "Srbi na Kosovu se apsolutno osećaju kao deo Srbije, okrenuti su srpskim institucijama. Južno od Ibra je druga situacija, jer se tamo uglavnom održava komunikacija i sa kosovskim i sa srpskim institucijama", naveo je državni sekretar. On je ocenio i da kriminal na severu Kosova "nije toliko opasan, koliko se o njemu priča i da je značajno manji od kriminala u Prištini".
TADIĆ: GRČKA OD POMOĆI U DIJALOGU BEOGRADA I PRIŠTINE
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Predsednik Tadić rekao je da bi Grčka mogla da bude od velike pomoći u dijalogu koji vode Beograd i Priština. Upitan da prokomentariše nedavnu posetu šefa grčke diplomatije Stavrosa Lambrinidisa Prištini i razgovore koje je imao sa Hašimom Tačijem, imajući u vidu da zvanična Atina ne priznaje nezavisnost Kosova, Tadić je rekao: "Grčka u ovom trenutku zauzima veoma važnu poziciju, može da bude od velike pomoći u dijalogu koji vode Beograd i Priština. Tadić je takođe izrazio očekvianje da Grčka neće promeniti svoj principijelni stav po pitanju nepriznavanja Kosova.
DAČIĆ: VEOMA MALA VARNICA JE DOVOLjNA DA POKRENE VELIKU VATRU
BEOGRAD, 14. septembra (Tanjug) Zamenik premijera Ivica Dačić je rekao u MUP da je dijalog jedini put za rešenje situacije na severu Kosova. Prema njegovim rečima, najavljeni jednostrani potez prištinskih vlasti da postave carinike na administratvine prelaze nameće da država Srbija reaguje i učini sve da ne dođe ponovo do, kako je rekao, podgrevanja strasti i novih sukoba. On je podsetio da se u svakoj vrsti saradnje moraju poštovti dogovori i naveo da je Srbija učestvevovanjem u dijalogu od međunarodnih zvaničnika dobila obećanje da neće biti promene realnosti na terenu. "Srbija ne može sama da se bori sa problemima, ali ne može ni na miran, pasivan način da gleda, jer možemo doći u veoma lošu situaciju", rekao je. On je rekao da prištinska vlada želi da zauzme sever Kosova i administrativne prelaze uz pomoć Euleksa i Kfora, a Srbiji će u tom sučaju postaviti barikade. Situacija je takva da će biti ili, kako je rekao, stalne borbe ili će Srbi morati da se isele sa te teritorije. Dačić je ponovo podstio da i Srbija ima administrativne prelaze i kao primer naveo Merdare i prelaze kod Bujanovca i Medveđe i dodao "da možemo i mi na taj način da igramo", ali se zapitao čemu to vodi. On je ocenio da je situacija dosta teška, jer su Srbiji vezane ruke za reagovanje, ali ako Srbija kaže da ne može ništa da uradi to je onda potvrda Hašimu Tačiju da on može da učini sve. Dačić je insistirao na činjenici da sve ovo što se sada dešava nije bilo predmet dogovora u Briselu i misli da je ovakav način "igranje vatrom". "Na ovom prostoru i veoma mala varnica je dovoljna da pokrene veliku vatru. Ne sme poštovanje ljudskih prava važiti samo za one koji nisu Srbi".
TAČI: POLICIJA I CARINA OD 16. SEPTEMBRA NA PRELAZIMA
PRIŠTINA, 14. septembra 2011. (Beta) Premijer Kosova Hašim Tači izjavio je da će od 16. sept na prelazima Jarinje i Brnjak biti uspostavljena carinska kontrola. Na konferenciji za novinare, Tači je predstavio delove plana Vlade Kosova za uspostavljanje, kako je rekao, reda i zakona na severu i kazao da taj plan ima međunarodnu podršku. "Funkcionalizacija će biti ostvarena uz striktno poštovanje određenih pravila. Kfor će delovati u skladu sa mandatom koji ima. Predstavnici institucija Kosova će imati izvršnu komandnu poziciju. Policija Kosova, carina i Euleks će imati na raspolaganju ljudstvo i resurse za izvršenje kontrole", kazao je. Tači je naveo da aktivnosti koje će biti preduzete narednih dana neće moći da onemoguće "kriminalne strukture koje sever Kosova drže kao taoca 12 godina".
MOSKVA: KFOR DA ODLUČNO SPREČI PROVOKACIJE
MOSKVA, 14. septembra (Tanjug) Zvanična Moskva je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog informacija o namerama Prištine da narednih dana preduzme jednostrane nasilne akcije protiv srpskog stanovništva na severu Kosova pod izgovorom uspostavljanja kontrole na administrativnim prelazima i apelovala na Kfor da, u skladu sa svojim mandatom, spreči provokacije te vrste. "Sličan pokušaj da se nasilnim putem reše 'carinski problemi' iz jula ove godine na severu Pokrajina izazvao je opasnu krizu, koja je stavila pod pretnju živote stotina ljudi", istaknuto je u saopštenju koje je izdalo Ministarstvo inostranih poslova Rusije. "Smatramo da Kfor, koje odgovaraju za bezbednost u pokrajini u skladu sa njihovim mandatom, treba odlučno da spreče provokacije te vrste", naglašeno je. Takođe se navodi da Rusija polazi od toga da će Euleks delovati aktivnije i čvršće radi sprečavanja eskalacije napetosti i sprečiti nasilje prema civilnom stanovništvu. "Sva pitanja koja se tiču stabilnosti i bezbednosti na Kosovu treba da se razmatraju na osnovu normi međunarodnog prava i temeljnih odluka UN, pre svega Rezolucije 1.244 SB UN, koja predstavlja osnovu za regulisanje u Pokrajini, kao i u okviru dijaloga između Beograda i Prištine", poručeno je.
SRBIJA - MAKEDONIJA
JEREMIĆ I POPOSKI ZA JAČANjE BILATERALNIH ODNOSA
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Ministri spoljnih poslova Srbije i Makedonije, Vuk Jeremić i Nikola Poposki, ocenili su da dve zemlje dele istu viziju evropske budućnosti Balkana i najavili nastavak saradnje, izrazivši nadu da će bilateralni politički odnosi dostići nivo ekonomskih odnosa. "Delimo viziju (zapadnog Balkana u EU) i interesi su nam, u strateškom smisli, podudarni", izjavio je Jeremić na konferenciji za novinare posle razgovora s Poposkim i poručio da će Srbija i Makedonija nastaviti da tesno sarađuju. "Nema nikakve dileme da nas više toga spaja nego što nas razdvaja. Postoje otvorena pitanja i neki problemi, koje ćemo rešavati kroz direktan i otvoren pristup, kako to i pristaje prijateljima i susedima", istakao je Jeremić. Poposki je ocenio da, kada je reč o bilataralnim odnosima, ima oblasti u kojima može da se postigne napredak, kao i onih u kojima je saradnja odlična. "Smatram da bi veliki uspeh vlada Srbije i Makedonije bio taj da političke odnose dovedemo na nivo ekonomskih odnosa dveju zemalja", rekao je šef makedonske diplomatije. Govoreći o daljem jačanju saradnje, Poposki je izrazio uverenje da treba iskoristiti impuls regionalne saradnje, posebno sada kada Srbija predsedava Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi i Centralnoevropskom inicijativom. "Dve zemlje imaju iste ciljeve, da budu deo evropske porodice. Ta vizija je jasna: da vidimo slobodan, demokratski Balkan bez granica. Na takvom Balkanu, svi građani će moći da se identifikuju sa onim što je prioritet i na evropskoj sceni", poručio je Poposki. Dvojica ministara su se složili i da Srbija može da iskoristi iskustva Makedonija u procesu evrointegracija, a Poposki je izrazio uverenje da će evropski put Srbije trajati kraće od makedonskog. Jeremić je rekao da su dve zemlje finalizovale nacrt sporazuma o saradnji po pitanju evropskih integracija i da očekuje da, posle usaglašavanja, bude usvojen i formalni okvir za tu saradnju.
CVETKOVIĆ I POPOSKI: ZAJEDNIČKA BUDUĆNOST DVE ZEMLjE U EVROPSKOJ UNIJI
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Zajednička budućnost Srbije i Makedonije je u Evropskoj uniji, istakao je predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković tokom susreta sa ministrom spoljnih poslova Makedonije Nikolom Poposkim. Cvetković je naglasio da je u tom smislu od izuzetnog značaja međusobna podrška i saradnja u cilju što bržeg napredovanja ka članstvu u Uniji, saopštila je Kancelarija Vlade Srbije za saradnju s medijima. Prema njegovim rečima, Srbija je posvećena razvoju dobrosusedskih odnosa i saradnje, intenziviranju političkog dijaloga i unapređenju bilateralnih odnosa sa Makedonijom. Na sastanku je konstatovano da je u narednom periodu neophodno unaprediti i ekonomsku saradnju kroz povećanje trgovinske razmene ali i kroz investicione aktivnosti.
MIĆUNOVIĆ PRIMIO POPOSKOG
BEOGRAD,13, septembra(Tanjug). Predsednik Odbora Skupštine Srbije za inostrane poslove Dragoljub Mićunović primio je u Domu Narodne skupštine ministra inostranih poslova Makedonije Nikolu Poposkog koji se nalazi u poseti Srbiji. Kako je saopšteno, u razgovoru je izražen interes za što skorije integrisanje obe zemlje u porodicu evropskih država.Tome će doprineti međusobna podrška, dobrosusedski odnosi i jačanje stabilnosti u regionu, rečeno je tokom susreta. Ocenjujući da je svet ponovo u ozbiljnoj krizi, predsednik Odbora za inostrane poslove Mićunović istakao je da male zemlje moraju da vode realističnu politiku i da budu solidarne. Iz tog razloga, treba raditi na zajedničkim projektima država ovog regiona, koji bi mogli da doprinesu unapređenju života ljudi u različitim oblastima (infrastrukturi, nauci, prosveti, kulturi i drugim oblastima). U razgovoru je bilo reči o potrebi unapređenja međuparlamentarne saradnje i svih drugih aspekata bilateralne saradnje, uključujući i ekonomske odnose, istaknuto je u saopštenju.
KOSOVO I METOHIJA
TADIĆ ZABRINUT STO JOŠ NIJE FORMIRANA KOMISIJA ZA ISTRAGU
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Predsednik Tadić izrazio je zabrinutost što još uvek nije formirana komisija za istragu navoda o ilegalnoj trgovini ljudskim organima i istakao da se povećava sumnja u prave razloge sporosti u pokretanju istrage. Tadić je, na pitanje novinara da li je Srbija bilo kada u bilateralnim kontaktima sa zvaničnom Tiranom tražila ekshumacije na severu Albanije i pokretanje istrage u vezi sa ovim pitanjem, precizirao da istraga o ovim navodima ne obuhvata samo sever Albanije, već i Kosovo i druge teritorije. On je takođe istakao da Srbija nikada nije uputila takav zahtev Albaniji, jer istraga o trgovini ljudskim organima nije pitanje za nacionalna pravosuđa. "Tu istragu moraju da vrše međunarodne institucije, a ne nacionalna istražna tela i zato smo i tražili od Saveta bezbednosti UN da istraga bude pokrenuta pod okriljem svetske organizacije", rekao je. On je dodao da brine to što prolaze meseci, a komisija za istragu nije formirana. "Povećava se sumnja da iza sporosti u pokretanju istrage možda ima neki drugi razlog. Pratićemo i dalje taj proces", rekao je Tadić.
OEBS POZIVA KOSOVSKE INSTITUCIJE NA DALjU PODRŠKU POVRATNIKA
PRIŠTINA, 13. septembra (Tanjug) Misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu poziva kosovske institucije da pruže dalju podršku povratnicima. Uprkos opipljivom napretku, koji je postignut politikom razvoja i uspostavljanja institucionalnih mehanizama od strane kosovskih institucija, implementacija revidirane Strategije za reintegraciju povratnika i dalje zaostaje, zaključak je danas objavljenog izveštaja OEBS. Izveštaj, prvi nakon prethodne analize stanja od novembra 2009. razmotrio je napore učinjene od strane lokalnih i centralnih instistucija u podršci povratnika od januara 2010. do jula 2011. i pruža niz preporuka centralnim i lokalnim institucijama, kao i međunarodnoj zajednici. Dokument je zasnovan na redovnim aktivnostima nadziranja misije OEBS na terenu u oblasti ljudskih prava i prava zajednica, naglašeno je u saopštenju."Dok smo ohrabreni usvajanjem revidirane strategije i stvaranjem međuministarskog odbora nadležnog za nadgledanje njegove implementacije, ostajemo zabrinuti zbog problema sa kojima se povratnici suočavaju u pristupu civilnoj registraciji, stanovanju, zdravstvu, zapošljavanju i obrazovanju", naglasio je šef Misije Verner Almhofer. Osnovni problemi u implementaciji strategije reintegracije proizilaze iz nedovoljnog protoka informacija i saradnje između centralnih i lokalnih institucija, kao i zbog nedostatka razumevanja za potrebe povratnika, i nedostataka u raspodeli sredstava unutar opštinskih budzeta za rešavanje tih problema, ističe OEBS. Među pozitivnim pomacima OEBS je naveo nedavno pojačane napore centralnih institucija u pružanju saveta lokalnim zvaničnicima o implementaciji Strategije i prijave za podršku u visini od 3,4 miliona evra iz Fonda za reintegraciju, kao i uspostavljanje lokalnih kancelarija za zajednice i povratnike koje služe kao snažnije telo za koordinaciju na lokalnom nivou, dodaje OEBS. "Sve institucije bi trebalo da zadrže ovaj trend i preduzmu konkretne akcije u poboljšanju uslova života povratnika svih zajednica, kao i da stvore peduslove za njihovu održivu reintegraciju", podvukao je. Prema podacima UNHCRa više od 20.000 lica se vratilo na Kosovo od 2005.
SRBIJA
JEREMIĆ: PRIKUPLjAMO INFORMACIJE O HAPŠENjU I LIKVIDACIJI SRBA
BEOGRAD, 13. septembra (Tanjug) Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić izjavio je Ministarstvo spoljnih poslova intenzivno radi sa ambasadama Srbije u Budimpešti i Tripoliju na prikupljanju informacija o hapšenju jednog srpskog državljanina u Mađarskoj i ubistvu grupe Srba u Libiji. "Intenzivno radimo s našim ambasadama u Budimpešti i Tripoliju na sakupljanju sveobuhvatnih informacija", rekao je posle razgovora s makedonskim ministrom spoljnih poslova Nikolom Poposkim. Jeremić je dodao da neće komentarisati parcijalne informacije koje su se pojavile u medijima, već će o ovim slučajevima reći sve "kada se sklopi potpuna slika". Pojedini beogradski mediji su jutros preneli da je mađarska policija privela izvesnog srpskog državljanina iz Bačkog Gradišta, koji je osumnjičen da je s mađarskim bračnim parom pljačkao i, potom, ubijao ljude. Pre mesec dana su na ostrvu, na kojem žive beskućnici, pronađena četiri tela, a u Budimpešti je uhapšeno šest osoba osumnjičenih da su umečane u taj zločin.
DEJANOVIĆ: KNADIDATURA ZA EU NEĆE BITI UGROŽENA
BEOGRAD, 14. septembra (Tanjug) Predsednica Skupštine Srbije Slavica Djukić Dejanović izjavila je da kandidatura Srbije za članstvo za EU neće biti ugrožena, da su potrebni pregovori o razgraničenju Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji i da izbora u Srbiji neće biti pre aprila iduće godine. Ona smatra da bi bilo celishodno da u dogledno vreme sa Prištinom povedemo pregovore o razgraničenju Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji. Ovaj stav nije defanzivan i Srbiji ne bi uskratio pravo da KiM i dalje smatra svojom pokrajinom, ocenila je Djukić Dejanović u intervjuu današnjim "Novostima". Ona predlaže ovaj model za razrešenje vekovnog rebusa, jer smatra da bi stalno odlaganje proizvelo loše posledice, navodi list. Prema njenim rečima, ako se pitanje razgraničenja ne pokrene što pre, razvoj događaja na terenu preti da ugrozi naše najbolje namere. "Zato (Ivica) Dačić na pravi način i u pravo vreme upozorava da se to pitanje možda može staviti pod tepih dok ne prođu izbori ili dok ne dobijemo status kandidata. Ali, kadtad će ponovo da dođe na dnevni red", navela je ona. "Pošto smo svi saglasni da nećemo ratovati, onda moramo da sednemo za sto i da radimo. Biće veoma važno da velike sile prihvate moguće nove modalitete", dodala je Djukić Dejanović, naglasivši da još iskreno veruje da su dijalog sa Prištinom i sticanje statusa kandidata za članstvo u EU dva odvojena procesa. "U ovoj fazi najvažnije je da dijalog Beograda i Prištine teče bez pritisaka i unapred određenih ciljeva. Jer, sve što se veštački postigne u tim razgovorima nije rešenje za ljude na KiM", smatra ona. Ona je ocenila da je Srbija napravila veliki napredak u harmonizaciji zakonodavstva sa evropskim i konačno stavila tačku na hašku priču, pa veruje da se neće dovesti u pitanje kandidatura. "Ali, sigurno je da će biti pritisaka onih zemalja koje su priznale tzv. državu Kosovo. Uprkos tome, naš stav će da ostane čvrst nikada nećemo priznati nezavisnost KiM", naglasila je Djukić Dejanović. Ona ne očekuje da će izbori biti pre aprila iduće godine i smatra da će građani glasovima praviti buduću koaliciju, u zavisnosti od toga kako se opredele na izborima. "Bilo bi neozbiljno da unapred kažem da će bilo čija ponuda da bude odbijena. Ali bih želela da i nova koalicija bude približnog sastava kao ova, da bismo završili započete poslove za građane", kazala je Djukić Dejanović. Ona je rekla da su svi u SPSu ubeđeni da Dačić može najbolje da obavlja najodgovornije funcije u državi, što je dobro i za Srbiju. "Ako budemo u prilici da pregovaramo o sastavu buduće vlade, sasvim je jasno da će naš kandidat za premijera biti Dačić. Ali, to nije ultimativan stav, niti tako razmišljam pre nego što građani izraze svoju volju na izborima", kazala je Djukić Dejanović. Ona smatra da će većine sigurno biti obezbeđena u Skupštini u danu za glasanje. "U partnere ubrajamo sve poslanike koji smatraju da je sadržaj iz evropske agende bitan. Bez obzira na trenutne nesuglasice, očekujem da će ceo taj evropski paket zakona biti usvojen do 26. septembra", istakla je.
DAČIĆ: DOGOVOR SA CRNOM GOROM DECA BEZ PASOŠA JOŠ GODINU DANA
BEOGRAD, 14. septembra (Tanjug) Zamenik premijera Ivica Dačić potvrdio je da je postigao dogovor sa crnogorskim kolegom Ivanom Brajovićem, prema kojem će maloletnim osobama još godinu dana biti dozvoljen prelazak granice između dve zemlje bez pasoša. "Dogovorili smo se da produžimo takvu vrstu režima do septembra 2012. i to je slika odnosa Srbije i Crne Gore", rekao je u Operativnom centru MUPa. Nadam se, dodao je, da ćemo početkom oktobra postići i dogovor sa Makedonijom koji će otvoriti mogućnost da građani Srbije i Makedonije putuju u te zemlje samo sa ličnom kartom. "Makedonija nam je dala pozitivan odgovor, Hrvatska još ne, ali mislim da bi takav režim više koristio njihovim nego našim gradanima", precizirao je Dačić. Resorni ministar je još jednom podsetio da stari pasoši važe do kraja ove godine i da "nema produžetka tog roka", zamolivši građane Srbije da shavate da u "novom vremenu i deca moraju da imaju putne isprave".
SRBIJA - EKONOMIJA
U SOLUNU PREDSTAVLjENE MOGUĆNOSTI INVESTIRANjA U SRBIJI
BEOGRAD, 14. septembra (Tanjug) U Srbiji će kompanije iz Grčke biti u društvu mnogobrojnih velikih kompanija koje su investirale i koriste pogodnosti povoljnih poreskih stopa i podsticaja za investitore, poručeno je grčkim poslovnim ljudima na Investicionoj konferenciji u okviru 76. Međunarodnog opšteg sajma u Solunu Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Vesna Arsić ukazala je na pozitivne rezultate privređivanja u Srbiji i u vreme krize. Prvi trgovinski partner Srbije je Evropska unija, s kojom ostvaruje 55 odsto robne razmene, a zatim bivše jugoslovenske republike, članice CEFTA. Ono što nije dobro, prema njenim rečima, je što sa Grčkom imamo robnu razmenu koja je svrstava na 15. mesto po izvozu i na 12. mesto po uvozu, iako postoji prostor da se ekonomska saradnja unapredi. Grčka je jedan od najvažnijih investitora u Srbiji. U finansijskom sektoru, četiri grčke banke, "Alfa", "Nacionalna banka Grčke", "EFG Eurobank" i "Pireus", zauzimaju oko 15 odsto bankarskog tržišta u Srbiji, navela je Arsić, dodajući da do sada nije bilo raskinutih ugovora, niti problematičnih kompanija kao investitora iz Grčke i to je još jedan poen u našoj saradnji i međusobnoj podršci. Prema njenim rečima, u narednom periodu očekujemo značajne projekte, kako infrastrukturne, tako i projekte u oblasti energetike, prenela je Privredna komora Srbije. S obzirom da su do 2020. godine planirane velike investicije u oblasti energetskog sektora, koje se kreću od 4,7 milijardi evra u oblasti proizvodnje energije, zatim, elektroenergije, gasne energije, oko četiri milijarde, smatramo da grčke kompanije u ovim oblastima mogu naći dosta prostora, naglasila je državna sekretarka. Izuzetnu šansu predstavlja mogućnost povlašćenog izvoza na tržište Ruske Federacije, sa kojom je ove godine proširen Sporazum o slobodnoj trgovini i omogućen slobodan izvoz za kompletan asortiman nameštaja. Ukoliko dođete u Srbiju, nećete biti jedini, već u društvu velikog broja kompanija koje su investirale u Srbiju i to do sada više od 20 milijardi dolara, poručio je zamenik direktora Agencije za promociju izvoza i stranih ulaganja Bojan Janković. Po investicijama u Srbiji, Grčka je na visokom trećem mestu, dok prvo i drugo zauzimaju Austrija i Italija. Do sada su najinteresantniji za ulaganje u Srbiji bili finansijski sektor, industrija hrane i poljoprivrede, telekomunikacije, nekretnine i transport. Grčke kompanije imaju značajnu ulogu u većini od ovih sektora, poručio je Janković.
ĆIRIĆ I MITERLENER: ŠANSE U INFRASTRUKTURI, ENERGETICI, EKOLOGIJI, POSEBNO TURIZMU
BEČ, 14.septembra (Tanjug) Austrija bi pozdravila da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU, istakao je ministar privrede Austrije Rajnhold Miterlener. On je, u razgovoru sa srpskim kolegom Nebojšom Ćirićem u Beču, obećao podršku Austrije na daljem putu Srbije u EU. Austrijski izvoz u Srbiju se nalazi na "dobrom putu i dostigao je nivo iz 2008.", rekao je on posle razgovora u izjavi austrijskoj agenciji APA. Izvoz Austrije u Srbiju je prošle godine porastao za 5,2 odsto na 482,5 miliona evra. U prvom polugodištu ove godine se pozitivni trend nastavio sa rastom od 15,5 odsto. Srbija je za Austriji interesantno tržište, gde je prisutno oko 400 austrijskih preduzeća, podsetio je Miterlener. Austrija je uz to, sa ukupnim obimom od 2,7 milijardi evra, na vrhu stranih investitora. Dalje šanse za izvoz u Srbiju Miterlener vidi, pored oblasti infrastrukture, u energetici i ekologiji, a posebno u turizmu, pošto Srbija, između ostalih, unapređuje svoje skijaške centre. Prema rečima Miterlenera, Ćirić je predložio i jaču saradnju u poljoprivredi.