SRBIJA
JEREMIĆ U BAKUU SA ALIJEVIM I MAMEDjAROVIM
BAKU, 1. septembra (Tanjug) Srbija podržava teritorijalnu celovitost Azerbejdzana, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić u Bakuu, gde se susreo sa predsednikom Azerbejdzana Ilhamom Alijevim i s njim razgovarao o perspektivama ekonomske saradnje dve zemlje, javljaju azerbejdzanski mediji.
Jeremić je u Bakuu razgovarao i sa šefom azerbejdzanske diplomatije Elmarom Mameđarovom, koji je posle susreta istakao da konflikti u Azerbejdzanu i Srbiji treba da budu rešeni u okviru teritorijalne celovitosti dve zemlje, prenela je agencija NovostiAzerbejdzan na ruskom jeziku. "Teritorijalna celovitost i državni suverenitet su glavni elementi svih dokumenata međuanrodnog prava, uključujući konvencije UN i Završni akt iz Helsinkija", rekao je Jeremić je posle susreta sa Mameđarovim. Prema njegovim rečima, u tom pitanju između Azerbejdzana i Srbije postoji uzajamno razumevanje.
Agencije podsećaju na konflikt iz 1988. između Jermenije i Azerbejdzana oko oblasti Nagorno Karabah, otcepljene azerbejdzanske autonomije naseljene pretežno Jermenima. Novinska agencija Trend prenela je izjavu Jeremića sa pres konferencije da Srbija smatra Azerbejdzan izuzetnim partnerom. "Pozicija dve zemlje o mnogim važnim pitanjima se podudara, obe strane prihvataju suprematiju takvih principa međunarodnog prava kao što su teritorijalna celovitost i državni suverenitet", rekao je prema toj agenciji Jeremić.
Prema njegovim rečima Srbija podržava mirno rešavanje konflikta na osnovu međuanrodnih normi i principa. Jeremić je ocenio da su odnosi dve zemlje odlični a da su izvrsne i njihove perspektive. Ministar spoljnih poslova Srbije je dodao da će ova i naredna godina biti prelomne sa gledišta ekonomske saradnje dve zemlje. "To pitanje smo razmotrili danas sa predsednikom Ilhamom Alijevim. Srbija je zainteresovana za investiranje u razvoj infrastrukture Azerbejdzana", rekao je Jeremić. "Vlada Srbije planira da uloži ozbiljne investicije u energetiku, infrastrukturu, bankarsku delatnost u Azerbejdzanu", dodao je ministar spoljnih poslova.
Mameđarov je, s druge strane, rekao da je Baku spreman na svestrani razvoj odnosa sa Srbijom i razmatranje novih projekata saradnje. Šef azerbejdzanske diplomatije je istakao da su odnosi dve zemlje na visokom nivou i da je potpisano već 12 dokumenata.
Azerbejdzanske agencije izvestile su da je Jeremić u Baku doputovao juče u radnu posetu, kao i da su pored susreta sa Alijevim i Mameđarovim, predviđeni i susreti sa premijerom Arturom Rasizadeom i ministrom za ekonomski razvoj Šahinom Mustafajevim.
SRBIJA - KIM
TADIĆ: BEZ UKIDANJA INSTITUCIJA
UŽICE, 31. avgust 2011. (FoNet) Predsednik Srbije Boris Tadic izjavio je danas da Srbija nece ucestvovati u demontiranju institucija koje obezbeduju život srpskom narodu na severu Kosova, napominjuci da niko iz Evropske unije (EU) ne može da joj postavlja takve uslove, ali ce tragati za mirnim i kompromisnim rešenjem koje obezbeduje bolji život gradanima.
"Srbija nece priznati nezavisnost Kosova i ne radi se više o tradicionalnom patriotizmu, vec se radi o elementarnoj zaštiti nacionalnih interesa", porucio je Tadic.
"Od te zaštite demokratska, proevropska Srbija ne može da odustane", rekao je Tadic i naglasio da "niko iz EU ne može da nam postavlja takve uslove". Ne radi se o paralelnim institucijama Srba na severu Kosova, objasnio je Tadic, vec o jedinim institucijama koje pružaju zaštitu našem narodu, jer narod koji nema institucije nema buducnost. "Mi 20 godina živimo u ambijentu politickih odnosa u kojima se legitimni nacionalni interesi Srbije ne uzimaju u obzir", naglasio je Tadic u Užicu i podsetio da je Srbija veliku borbu i energiju proteklih godina posvetila "legitimizaciji naših interesa".
Sada dolazimo do jedne nove, prelomne tacke, upozorio je Tadic, da li ce posle legitimizovanja naših izbora, oni moci da se materijalizuju. Institucije koje se kreiraju u Prištini, smatra Tadic, ne pružaju sigurnost Srbima i "to sam rekao svim svojim sagovornicima sa Zapada, to sam rekao i Angeli Merkel".
"Mi smo spremni da potražimo kompromisno rešenje za Kosovo, koje mora da zadovolji interese obe strane i verujem da na Kosovu ima prostora za sve", predocio je Tadic.
Tadic je ocenio da je veoma ozbiljno pitanje šta ce Srbija raditi, ako dalji uslovi za pristupanje EU budu neprihvatljivi. Da li ce zarad clanstva biti spremna da se odrekne teritorijalnog integriteta, rekao je Tadic i objasnio da odricanje od teritorijalnog integriteta nije samo pitanje medunarodnog prava, vec i buducnosti kulturnog nasleda.
"Ako Kosovo postane nezavisna država, kako je predvidjeno Ahtisarijevim planom i željama albanske politicke strukture, moje je mišljenje da nece ništa ostati od srpske kulturne baštine, jer je sada vec pokrenut postupak da se proglasi kosovskom i liši srpskog identiteta", rekao je Tadic.
Prema njegovoj oceni, svaka politicka odluka mora da sadrži zahtev ovog vremena i sagledava vreme koje dolazi.
Tadić je ocenio da je najvece moguce licemerje da bi institucije iz Prištine trebalo da uspostavljaju vladavinu prava na severu Kosova. Svaki državnik iz EU i Sjedinjenih Država, prema recima Tadica, zna da institucije koje funkcionišu u Prištini nisu imune od dejstva organizovanog kriminala.
Ne može niko da me uveri da bi institucije iz Prištine, koje su sazdane dobrim delom, ne samo na pomoci medunarodne zajednice, nego dobro znamo kakva je njihova veza sa globalnim organizovanim kriminalom, trebalo da uspostavljaju vladavinu prava na severu Kosova, objasnio je Tadic.
Istovremeno, ukazao je Tadic, odgovornost je Srbije da se izbori sa kriminalom na severu Kosova i svaki kriminalac medu Srbima na severu mora biti uhapšen.
STEFANOVIĆ: BEOGRAD NIJE TRAŽIO POMOC TURSKE
BEOGRAD, 01. septembar 2011. (FoNet) Šef tima Vlade Srbije za dijalog s Prištinom Borislav Stefanovic negira da je Beograd tražio od Turske pomoc i posredovanje u dijalogu s Prištinom, navodeci za Danas da nema potrebe za takvim turskim angažovanjem, jer se dijalog u Briselu vodi uz posredovanje EU.
Kako javljaju turski mediji, šef turske diplomatije Ahmet Davutoglu rekao je da su "Srbi tražili vece (tursko) angažovanje, jer su videli da je Turska ostala neutralna u uspostavljanju odnosa izmedu Srbije i BiH", a da je i sama Ankara zainteresovana da se direktnije ukljuci i posreduje u dijalogu Beograda i Prištine.
Stefanovic je oceni da ce akcija Euleksa i Kfora u Zubinom Potoku u sredu "u velikoj meri da optereti nastavak dijaloga 2. septembra, jer ce dodatno iskomplikovati situaciju na terenu i i otežati položaj Srba". On tvrdi da pregovori u Briselu, ipak, nece biti dovedeni u pitanje, jer je Beograd "opredeljen za dijalog i postizanje rezultata". "Za pregovaracki proces i situaciju bilo bi korisno da se ne sprovode aktivnosti koje imaju prekomeran karakter i vode zastrašivanju i podizanju nervoze kod Srba na severu KiM", ocenio je Stefanovic.
Važno je, dodao je, da svi budemo opredeljeni za iskorenjivanje kriminala, kao i da se odgovorni ili osumnjiceni za krivicna dela dovedu pred lice pravde, ali to pravilo ne može da se prekida na Ibru, mora da postoji i s druge strane reke.
Rasprava o KiM u SB UN pokazala da "postoje delovi medunarodne zajednice koji ne žele da na adekvatan nacin pošalju jasnu poruku Saveta bezbednosti o ovoj vrlo ozbiljnoj situaciji", cime navode Prištinu da "potpuno neosnovano pomisli da ima podršku za aktivnosti koje vode nasilju, iza cega ne bi stali ni oni koji podržavaju kosovsku nezavisnost", rekao je Stefanovic.
STEFANOVIĆ I SRBI SA SEVERA KOSOVA O AKTULENOJ SITUACIJI
ZVEČAN, 31. avgusta 2011. (Beta) Šef pregovaračkog tima Srbije u dijalogu sa Prištinom Borislav Stefanović razgovarao je večeras u Zvečanu sa političkim predstavnicima Srba sa severa Kosova o aktuelnoj situaciji, političkoj i bezbednosnoj, i o daljim koracima, naročito o predstojećem dijalogu u Briselu.
"Istovremeno smo razgovarli i o mogućnostima kako da se dalje rešava kriza, da se sačuvaju mir i stabilnost i da se ni na koji način ne da povod za bilo kakve jednostrane nasilne poteze Prištine", rekao je Stefanović novinarima nakon razgovora sa predstavnicima Srba.
"Srbija, kao što je do danas više puta javno rečeno, podržava aktivnosti koje su usmerene na istragu krivičnih dela koje se sprovode u skladu sa mandatom i rezolucijom 1244 i statusnoneutralnim pristupom", rekao je Stefanović. Kazao je da je došao na Kosovo kako bi razgovarao da Srbima i u Rudaru, na jedinoj preostalog blokadi, i prenese im informacije o tome kakva je trenutna spoljnopolitička pozicija Srbije i šta je ono što Srbiju čeka u Brislu i u narednim danima. "A to je očuvanje mira i stabilnoisti, nenasedanje na ninakve provokacije, nastavak podrške Srbiji i njenim institucijama na Kosovu i Metohiji, a iatovremeno i nastavak evrospkih integracija", rekao je Srefanović.
Upitan šta poručuje Srbima na Kosovu, Stefanović je kazao da će Srbija učiniti sve da sačuva mir i da do tog mira dođe na nenasilan način. "Srbija i njene institucije će biti na Kosovu i Metohiji. Svaki dogovor koji ćemo imati sa Prištinom ide u pravcu pomoći građanima i njihovim životima i rešavanju velikih problema koje imaju bez ugrožavanja naših pozicija oko suvereniteta", rekao je Stefanović prenoseći svoju poruku Srbima na Kosovu.
On je ocenio da je na Kosovu uvek napeta situacija i puna tenzija, da su ljudi nervozni i da provokacije "uvek mogu da se ponove". "Važno je da mi imamo adekvatan odgovor, da bude miran, staložen i racionalan i da ljudi budu složni. U ovom trenutku ne bi smeo da se dozvoli nijedan akt avanturizma Prištine da se ponovo menja situacija na severu Kosova. Prvo, zato što je to nemoguće i neizvodljivo, a drugo jer dubokoj meri oštećuje dijalog, a dogovor i dijaliog je jediini način da rešimo probleme", rekao je Srefanović.
Na pitanje da li postoji jedinstvo predstavnika Srba na Kosovu, Stefanović je rekao da "nije primetio nikakav raskol". "Ovde živi normalan svet i nema nikakvih kriminalaca. Ako ih i ima, ne verujem da ih je više nego što ih ima južno od Ibra tako da taj argument moramo najzad otkloniti jer je štetan po stabilnost i ne odgovara istini", kazao je Stefanović.
Komentarišući današnju akciju u Zubinom Potoku, Stefanović je rekao da Srbija insistira na tome da te aktiovnosti budu u skladu sa mandatom Kfora i Euleksa i statusnoneutralne, kao i da se u što većoj meri izbegava preterana upotreba sile.
"To samo provocira i narušava stabilnost koja je napravljana privremenim sporazumom. Istraga je legitimna jer je sprovode u skladu sa mandatom", rekao je Stefanović.
BOGDANOVIĆ: AKCIJA EULEKSA IMA ZA CILJ DA ZAPLAŠI SRBE
BEOGRAD, 31. avgusta 2011. (Beta) Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović smatra da je jutrošnja akcija nekoliko stotina pripadnika Euleksa i Kfora u okviru istrage ubistva kosovskog policajca, imala za cilj da zaplaši Srbe na severu Kosova.
"U vreme kada je na severu velika tenzija i psihoza, akcija Euleksa u kojoj u cilju istrage ubistva kosovskog policajca učestvovao veliki broj pripadnika Euleksa, Kfora i Kosovske policije, šalje lošu poruku Srbima, loše utiče na Srbe i može da probudi nepoverenje između srpske zajednice Kfora i Euleksa", kazao je Bogdanović za B92.
Prema njegovim rečima, Srbija podržava akcije koje treba da suzbiju kriminal, ali osuđuje to što se tolika sila koristi samo protiv Srba, ali ne i kada treba rasvetliti incidente i zločine nad Srbima. Podsetio je da je Beograd uvek ukazivao da kriminal na severu, nije ni manji ni već nego južno od Ibra ili u centralnoj Srbij.
Srbija podzava Euleks u tome da ispita ubistvo policajca i paljenje prelaza Jarinje, ali, ukazao je Bogdanović, "ne na način koji nikome ne služi na čast, posebno kada svi znamo da ubistva Srba nikada nisu istraživana sa toliko ljudstva". "Ubistvo dece u Goraždevcu nije istraženo, čak je Euleks digao ruke od svega", rekao je ministar.
Bogdanović je izrazio nezadovoljstvo zbog izjave premijera Kosova Hašima Tačija koji je srpske institucije uporedio sa paravojnim. Tači takvim izjavama "svakako želi da prikrije svoje slabosti i svoj kriminal", ocenio je Bogdanović i dodao da o tome ne treba da govori Tači koji je, kako je rekao, u izveštaju Dika Martija identifikovan kao učesnik trgovine ljudskim organima.
Ministar je ukazao da je na međunarodnoj zajednici bilo da se izbori sa kriminalnom koji nanosi štetu Srbima, i sa kriminalnim grupama koje sarađuju sa ljudima Hašima Tačija, i dodao da Srbija nije mogla time da se bavi pošto na Kosovu nema policiju.
Pripadnici Euleksa i kosovske policije su jutros uz podršku Kfora pretresli četiri kuće u selu Zupče i zaplenili dokaze, među kojima i oružje, u vezi sa istragom ubistva policajca krajem jula tokom nemira među Srbima na severu posle odluke Prišne da preuzme vlast na prelazima Brnjak i Jarinje.
BOGDANOVIĆ:BEOGRAD SE STRIKTNO PRIDRŽAVA REZOLUCIJE 1244
BEOGRAD, 1. septembra (Tanjug) Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izjavio je da MUP Srbije nije angažovan, niti ima njegovih pripadnika na severu ili u bilo kom delu Kosova i Metohije i da se Beograd striktno pridržava i insistira da se dosledno sprovodi Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
Bogdanović je naglasio da ocena zamenice američkog ambasadora u UN Rozmari di Karlo da je neprihvatljivo angažovanje MUPa Srbije na severu KiM i da je to kršenje Rezolucije 1244 predstavlja običnu zamenu teza kako bi se opravdali jednostrani potezi Prištine i pokušaj menjanja realnosti na terenu nasilnim putem.
"Poznato je ko krši i kome se toleriše izlazak iz okvira Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Takvi stavovi su pokušaj stvaranja alibija za jednostrane poteze Prištine, koji su stvorili krizu i tenzije na severu Pokrajine", istakao je Bogdanović u intervjuu današnjoj "Politici".
Bogdanović je naglasio da na severu KIM ne postoji nijedna paravojna organizacija, a srpske institucije deluju u skladu sa demokratskim standardima i zakonom, štiteći i zastupajući interese naroda. On je rekao da izjava Hašima Tačija da se "paralelne strukture koje na severu finansira Srbija pretvaraju u paravojne strukture koje sprovode terorističke akte", samo pokazuje na šta su sve spremni i koliko daleko mogu otići Priština i Tači. "Krajnje je neumesno da onaj ko je osumnjičen u izveštaju Dika Martija za najgore zločine, trgovinu ljudskim organima, priča o paravojnim formacijama i terorizmu na severu pokrajine, kaže da se institucije države Srbije na severu Kosmeta pretvaraju u paravojne strukture, koje sprovode terorističke akte", naglasio je Bogdanović.
Poznata je činjenica da su Srbi na Kosovu i Metohiji opstali tamo gde postoje srpske institucije, rekao je on i dodao da bez svojih lokalnih samouprava i institucija države Srbije, srpska zajednica na Kosovu i Metohiji ne može opstati. "Svako polovično, hibridno rešenje, predstavljalo bi korak ka gašenju naših institucija, što bi dovelo do iseljavanja Srba iz pokrajine", smatra Bogdanović "Svima je dobro poznato da su te institucije izabrane na demokratskim izborima i da su zahvaljujući njima Srbi uspeli da opstanu.
Jasno je zašto Tačiju smetaju naše institucije, jer su one garant opstanka Srba i brana su albanskim ekstremistima da sprovedu etničko čišćenje", rekao je on. Bogdanović je kazao da, za razliku od dela pokrajine južno od Ibra, gde deluju albanske paravojne, terorističke organizacije, koje se često oglašavaju raznim pretnjama srpskom stanovništvu, na severu ne postoji nijedna paravojna organizacija, a srpske institucije deluju u skladu sa demokratskim standardima i zakonom, štiteći i zastupajući interese naroda.
BILER I MILETIĆ ISTAKLI DOBRU SARADNJU VOJSKE SRBIJE I KFOR
PRIŠTINA, 31. avgusta 2011. (Beta) Komandant KFOR, general Erhard Biler i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Miloje Miletić istakli su danas u Peći značaj međusobne saradnje i konstatovali da je situacija duž administrativne linije na severu Kosova "relativno mirna i stabilna".
Kako je saopštila Glavna komanda KFOR, Biler i Miletić su razgovarali o poslednjim događajima na Kosovu i ocenili saradnju Vojske Srbije i KFOR kao "vrlo dobru, visoko profesionalnu i zasnovanu na uzajamnom poštovanju".
"Neke prekogranične kriminalne aktivnosti, kao što su šverc, ilegalna imigracija ili nezakonita seča drveća, biće rešavane profesionalnom saradnjom bezbednosnih snaga obe strane i istovremenim patrolama duž administrativne linije razgraničenja", poručeo je iz KFORa.
Biler je Miletiću predstavio mere koje je KFOR preduzeo od 25. jula i incidenta na administrativnom prelazu Jarinje, "jasno mu stavljajući do znanja da je samo posredovao u zajedničkom postizanju dogovora uključenih strana, a da je KFOR na nezavisan način preduzeo mere u ime KFOR i samo iz bezbednosnih razloga".
Komentarišući mere kontrole na administrativnim prelazima, Biler je kazao da im je cilj obezbeđivanje sigurnosti, i da je prolaz kroz prelaze i dalje ograničen iz bezbednosnih razloga.
"Kapije su otvorene za privatna vozila i autobuse. Kamionima je zabranjen prolaz, uz izuzetke. Dozvoljen je prolaz robi upućenoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Prolaz humanitarne pomoći je dozvoljen pod određenim uslovima", navodi se u saopštenju.
Biler je zahvalio Miletiću zbog međusobnog informisanja i bliske komunikacije tokom kriznih dana, a organima odbrane Srbije zbog "vrlo korisnih i umirujućih izjava tokom prethodnih nedelja".
"Zajednička komisija za primenu je dokazala svoju funkcionalnost i efikasnost od samog početka krize tokom noći 25. jula. Dalja saradnja će se prilagoditi novoj situaciji", poručeno je posle sastanka.
Sastanak Miletića i Bilera bio je poslednji pre završetka misije tog komandanta KFOR, 9. septembra.
ŠPINDELEGER:BRZINA PRISTUPANJA EU VEZANA ZA ODNOS SA KOSOVO
BEČ, 31. avgusta (Tanjug) Austrijski vicekancelar i ministar inostranih poslova Mihael Špindeleger ponovio je danas svoje zalagenje za dodelu statusa kandidata Srbiji, i poručuje da je "brzina približavanje Beograd Uniji vezana za razjašnjenje odnosa sa Kosovom".
Obraćajući se na ambasadorskoj konferenciji u mađarskom gradu Panonhalma on je rekao da je Austrija za to da Srbija skoro dobije status kandidata. "Istovremeno mora biti jasno da je brzina približavanja Srbije EU neodvojivo povezana sa razjašnjenjem odnosa sa Kosovom", naglasio je on prema saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Austrije.
Prilikom sastanka sa svojim mađarskim kolegom Janošom Martonijem i šefom italijanske diplomatije Frankom Fratinijem on je odbacio mogućnosti podele Kosova, odnosno otcepljenja severa pokrajine i njegovog pripajanja Srbijie. "Nezavisnost i teritorijalni integritet Kosova su za nas ireverzibilni i to znaju i naši srpski prijatelji", istakao je Špindeleger.
Austrija podržava u potpunosti evropsku perspektivu svake zemlje zapadnog Balkana pojedinačno, dodao je on. "Po tome smo na istoj liniji sa Mađarskom i Italijom", naglasio je Špindeleger. Šef austrijske diplomatije je apelovao na Beograd i Prištinu da u okviru dijaloga pod pokroviteljstvom EU pronađu rešenje za pitanje carina.
Troje ministara sastala su se na marginama prve zajedničke konferencije ambasadora Austrije i Mađarske održanoj u mestu Panonhalma. Zajedničkom ambasadorskom konferencijom dve zemlje žele da ojačaju svoje odnose, a na skupu su se sastali šefovi diplomatskih misija dve zemlje u svetu.
KOSOVO I METOHIJA
FRANCUSKA PODRŽAVA TERITORIJALNI INTEGRITET KOSOVA
PRIŠTINA, 31. avgusta 2011. (Beta) Ministar spoljnih poslova Kosova Enver Hodzaj razgovarao je danas u Parizu sa francuskim šefom diplomatije Alenom Žipeom, koji je izrazio podršku teritorijalnom integritetu Kosova, saopšteno je iz MIPa Kosova.
Kako se navodi, ministar Žipe je dao čvrsta obećanje da Francuska ostaje snažan prijatelj i partner Kosova i da podržava puno razumevanje za vladavinu zakona na celoj teritoriji Kosova.
"U očima Francuske, teritorijalni integritet Kosova je neupitan", kazao je Žipe.
On je izrazio podršku napretku na Kosovu na političkom, ekonomskom i socijalnom planu.
"Francuska podržava Kosovo u njegovom nastojanju za konsolidaciju i međunarodni legitimitet. Val poslednjih priznanja je u tom smislu veoma značajan", ocenio je Žipe.
Kako se dodaje u saopštenju kosovoskog MIPa, francuski ministar je istakao da Kosovo ima evropsku budučnost i da je on lično angažovan za dobijanje vodića za proces liberalizacije viza za Kosova.
Ministar Hožaj je informisao Žipea o situaciji na Kosovu ističući da je Kosovo stabilna država na Balkanu.
Hodzaj je informisao Žipea da je situacija na severu Kosova rezultat odbijanja Srbije da prihvati cartinske pečate Kosova, navodi se u saopštenju. "Kao posledica toga, Vlada Kosova je preduzela mere reciprociteta u odnosu na robe iz Srbije, pošto je Kosovo tri poslednje godine bilo u naravnopravnom odnosu u slobodnoj trgovini, jer je Srbija izvozila na Kosovo, dok Kosovo nije moglo da izvozi u Srbiju niti da koristi tranzit kroz Srbiju za EU. Vlada je bila odlučna da mere reciprociteta ostvari na svim graničnim prelazima", kazao je Hodzaj. On je istakao da Policija Kosova nije vršila nasilje na severu, već su to činile "ilegalne strukture Srbije na teritoriji Kosova koje su blokirale puteve i vršile nasilje unutar teritorije Republike Kosovo".
"Nema stabilnosti i mira na severu Kosova bez raspuštanja ilegalnih srpskih državnih struktura, koje su paramilitarne strukture bezbednosti i policije države Srbije", kazao je Hodzaj.
Tokom boravka u Francuskoj, Hodzaj će, kako je najavljeno iz MIPa, imati mnogobrojne susrete sa značajnim ličnostima iz sveta politike i diplomatama zemalja koje još uvek nisu priznale Kosovo.
BEZ PRIZNANjA KOSOVA DOK DVE STRANE NE REŠE SPORNA PITANJA
BUKUREŠT, 1. septembra (Tanjug) Rumunija neće priznati nezavisnost Kosova dok srpska vlada u Beogradu i prištinske vlasti ne reše sva sporna pitanja, izjavio je danas predsednik Rumunije Trajan Basesku. "Mi smo država koja ne priznaje Kosovo... Naš stav o tom pitanju je nepromenjen i zasnovan na istoj logici kao i u slučaju Blikog istoka", reako je Basesku.
"Rumunija neće priznati Kosovo dok Beograd i Priština ne postignu sporazum. Nema razloga da primenjujemo različite standarde u vezi nesporazuma na Balkanu u odnosu na situaciju na Bliskom istoku", rekao je Basasku ambasadorima okupljenjim na godišnjem susretu rumunskih diplomata, preneo je Ađerpres. Basesku je dodao da Rumunija namerava da smanji svoje vojno prisustvo na severu Kosova jer "ne namerava da održava taj konflikt koji traje".
Prema njegovim rečima, "rumunsko učešće u Euleksu ne treba interpretirati kao podršku izgradnji institucija na Kosovu... već strogo radi osiguravanja bezbednosti građana u području Mitrovice". Basesku je u maju ove godine bojkotovao učešće na samitu šefova držaav Centralne i Jugoistočne Evrope u Varšavi, na kojem je učestvovao i predsednik SAD Barak Obama.
Razlog za njegov nedolazak, podsetilaje ruska agencija Itartas s, bilo je to što je na skupu učestvovala i kosovska predsednica Atifete Jahjaga. "Predsednik nije učestvovao na samitu u Varšavi jer je na skup pozvana osoba koju naša država ne priznaje", saopšteno je tada iz prešlužbe predsednika Rumunije.