
| sreda, 10. avgust 2011. | |
| Dnevni bilten 10.08.2011. | |
| + larger fontnormal font- Smaller font |
|
KRIZA NA SEVERU KIM
JEREMIĆ: SEDNICA SB UN TRENUTAK ISTINE O DOGADjAJIMA NA KIM BEOGRAD, 10. avgusta (Tanjug) Ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić izjavio je da će predstojeća sednica Saveta bezbednosti UN predstavljati svojevrstan trenutak istine i da će posle nje biti jasno kakav je stav međunarodne zajednice po pitanju agresije, odnosno upotrebe fizičke sile u cilju postizanja političkih ciljeva. "Predstojeća sednica je izuzetno važna. Ona je svojevrstan trenutak istine o tome šta se dogodilo na Kosovu i Metohiji proteklih nedelja i kakav je stav međunarodne zajednice o tome", rekao Jeremić na konferencije za novinare sa estonskim šefom diplomatije Urmasom Paetom. Prema rečima Jeremića, posle sednice SB biće poznato koliko je "preporučljivo i poželjno koristiti fizičku silu za postizanje političkih ciljeva". "Za Srbiju je to neprihvatljivo. Srbija smatra da se svi problemi mogu rešavati samo dijalogom, a da je jednostrna upotreba fizičke sile neprihvatljiva", poručio je šef srpske diplomatije. Jeremić je dodao da će posle ove sednice biti poznat i stav međunarodne zajednice po pitanju agresije, jer, kako je rekao, za Srbiju ono što se dešavalo na KiM predstavlja "pokusaj agresije". "Agresija ne sme biti tolerisana niti nagrađivana i za taj stav ćemo pokušati da se izborimo uz upotrebu svih resursa i argumenata", poručio je Jeremić. On je rekao da bi ta sednica treblao da bude održana do kraja meseca ali da tačan datam još nije preciziran. "Trpimo opstrukcije kao što je bio i nedavno slučaj i iznose se isti argumenti. Verujem da će narednih dana biti utvrđen datum održavanja sednice", rekao je Jeremić. Srpski ministar je rekao da većina članica SB podržava stavove Srbije, pa i po tom pitanju, i dodao da će Srbija narednih nedelja biti u intenzivnim kontaktima sa svim članicama SB UN, posebno sa onima koje podržavaju pozicije Srbije. Estonski ministar spoljin poslova Urmas Paet rekao je da njegova zemlja snažno podržava dijalog kao način za rešavanje problema. Na pitanje Tanjuga da li je Estonija, kao članica EU, imala ikakve informacije da se Priština sprema na unilateralnu akciju na severu KiM on je rekao: "Ne, nismo imali nikakve informacije o tome. Naš stav je da rešenja treba tražiti samo putem mirnih razgovora i dijaloga. Verujem da će dijalog Beograda i Prištine biti nastavljen i to na odgovoran i efikasan način", poručio je Paet, dodajući da nasilje i upotreba sile nikada ne mogu doneti rešenje. "To treba da podrži i međunarodna zajednica", zaključio je. BEOGRAD, 10. avgusta (Tanjug) Šef pregovaračkog tima Beograda u dijalogu s Prištinom Borislav Stefanović i direktor Kancelarije Vlade Srbije za saradnju s međima Milivoje Mihajlović ocenili su da je privremeni sporazum Vlade Srbije i Kfora dobar u datim okolnostima, da to smatra i velika većina grdajana i da se može očekivati postepeno uklanjanje barikada. Stefanović je sinoć rekao da je veoma bitno da se ne uđe u bilo kakvo razmimoilaženje između građana i države, ističući da velika većina grdajana podržava sporazum. Govoreći o jučerašnjoj sednici odbornika opština na severu Kosova, koja je odložena i dogovoreno da svaka od četiri opštine u tom delu pokrajine pojedinačno razmatra privremeni sporazum, Stefanović je naveo da je to bio "pokušaj jedne grupe da progura neke stranačke principe na mestu i u vreme kada im nije ni mesto ni vreme". Prema njegovim rečima, može se očekivati postepeno uklanjanje barikada, sa čime se složio i Mihajlović koji je kazao da ne treba precenjivati uticaj ljudi koji su odložili tu zajedničku sednicu. Srbi su pokazali da kada su ugroženi imaju visok stepen jedinstva, rekao je Mihajlović RTSu i naveo da se, kada ta opasnost popušta, pojavljuju ljudi koji nisu bili tu dok je bilo opasno i pokušavaju da guraju neke stranačke interese i dobiju na popularnosti. "Mislim da je to već pročitana knjiga", kazao je Mihajlović i ponovio da je veliki broj ljudi shvatio da je sporazum šansa za mir, da spušta tenzije i vraća život u normalne tokove... Stefanović je precizirao da sporazum podrazumeva zamrzavanje trenutnog stanja, da administrativne prelaze kontroliše Kfor, da Srbi treba uklone barikade, da nema takozvane kosovske carine, niti ROSU na administrativnim prelazima i na severu Kosova, niti obeležja takozvanog Kosova i da je dozvoljen prolaz vozila do tri i po tone. Prema njegovim rečima, za sporazum su dobijene čvrste međunarodne garancije. "Jako je važno bilo da onemogućimo pokušaj Prištine da uradi ono što je uradila u noći 25. jula..., a hteli smo i da onemogućimo NATO, to jest međunarodnu zajednicu da pokuša da hermetički zatvori sever Kosova i Metohije, što je bila alternativa koju niko nije bi spreman da objasni građanima sem predstavnika Vlade Srbije, što bi se dogodilo da ovaj sporazum nije zaživeo", istakao je Stefanović. "Ovim sporazumom smo uradili pozitivnu stvar za državu Srbiju, jer smo definitivno legitimisali državu Srbiju kao pregovarača za pitanje Kosova i Metohije s međunarodnom zajednicom. Dakle, nije pregovarano s predsednikom opštine Leposavić, već je pregovarano sa državom Srbijom, a time smo potvrdili naš suverenitet", rekao je Stefanović. On je, u emisiji OKO RTSa, kazao da je to ono "što sada jako boli vladu Hašima Tačija", kao i činjenica da na adminstrativnim prelazima nema nikakvih institucija takozvane države Kosovo. Mihajlović je kazao da je uloga ljudi koji su pregovarali s Kforom bila da vode politiku vlade, a ne stranačku, što su i uspeli i naveo da nije bilo incidenata, sukoba sa Kforom i da se zbog toga i javlja neka vrsta odijuma i pominjanje izdaje. "Te krupne reči oko kosovske izdaje su uvek dolazile od onih ljudi koji se baš nisu adekvatno ponašali u nekim kriznim situacijama", rekao je Mihajlović. Zajednička sednica odbornika četiri opštine Kosovska Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin potok u Leposaviću, na kojoj je juče trebalo da se razmatra privremeni sporazum, prekinuta je posle 15 minuta, jer predsednik opštine Zubin potok Slaviša Ristić i odbornici te lokalne samouprave nisu želeli da prisustvuju, pošto smatraju da o sporazumu treba da se izjasne poslanici Skupštine Srbije, a ne lokalni odbornici. IVANOVIĆ: POTREBNO VREME ZA UKLANjANjE BARIKADE U RUDARU RUSIJA POZVALA EU, NATO I UN DA SPREČE NASILjE PRIŠTINA, 10. avgusta (Tanjug) Kosovski ministar unutrašnjih poslova Bajram Redzepi izjavio je da kosovska vlada nema potpune garancije da će Srbi na severu Kosova ukloniti barikade. On je u intervjuu prištinskom listu "Kosova sot" rekao da je situacija na severu potpuno pod kontrolom, da je mirnija nego protreklih dana i da se dalje smiruje. Redzepi je naveo u Prištini nemaju detalje o razgovorima predsednika četiri opštine na severu sa predsednikom Srbije, ali da su, prema reaspoloživim informacijama, predstavnici vlasti Srbije tražili da predsednici opština prihvate sporazum od 10 tačaka. "Mada većina predsednika paralelnih opštinskih struktura pripada Koštuničnom DŠu, grupi Tomislava Nikolića ili Šešeljevim radikalima, ipak ima najava da će oni prihvatiti da sprovedu sporazum i da uklone barikade, mada one neće odmah biti uklonjene na svim mestima. To su informacije koje mi imamo, ali ipak nemamo potpune garancije da će se to i desiti", rekao je Redzepi. On je negirao da u akcijama uspostavljanja reda na severu učestvuju pripadnici Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS). "Uspostavljanje reda i zakona, obezbeđivanje granica određeno Ustavom je posao policije a u tim slučajevima pripadnici KBSa ne učestvuju, niti od njih tražimo da se mešaju pošto smo mi ozbiljna institucija koja ne meša nadležnosti", podvukao je Redzepi. VIHTER POZDRAVIO SPREMNOST PREDSTAVNIKA SRBA NA RAZGOVORE PRIŠTINA, 9. avgusta (Tanjug) Portparol Kfora HansDiter Vihter pozdravio je spremnost predstavnika Srba na Kosovu da razgovaraju o tome kako da se razreši tekuća kriza. "Očigledno im je potrebno još neko vreme za razgovore. Treba da sačekamo novi razvog događaja", rekao je Vihter za AP. On je kazao da vojnici Kfora mogu da zaobiđu barikade na putevima i da nemaju poteškoća da dođu do vojne baze na severu Kosova. Zajednička sednica odbornika tri opštine Kosovske Mitrovice, Leposavića i Zvečana, na kojoj je trebao da se razmatra privremeni sporazum Vlade Srbije i Kfora, prekinuta je u Leposaviću, jer odbornici opštine Zubin Potok nisu došli, a dogovoreno je da svaka opština pojedinačno razmatra privremeni sporazum. U međuvremenu, opštinski krizni štabovi treba da odluče o eventualnom uklanjanju barikada koje su postavljene na putevima na severu Kosova, što je potvrdio i predsednik opštine Leposavić Branko Ninić. On je kazao da je moguće da opštiniski krizni štab u Leposaviću već u toku dana donese odluku o tom pitanju i da će građani i dalje biti organizovani i pratiti razvoj situacije. KFOR RAZUME DA TREBA VREMENA ZA UKLANjANjE BARIKADA BEOGRAD, 10.avgusta (Tanjug) Kfor razume da je Srbima sa severa Kosova potrebno vreme za uklanjanje barikada, ali one ostaju jedan od uslova za sprovođenje privremenog sporazuma koji su ove snage postigle sa Vladom Srbije, izjavio je danas portparol Kfora Hans Ditrih Vihter. "Prihvatamo da je za uklanjanje barikada potrebno vreme. Ne postavljamo za to nikakav vremenski okvir, ali to ostaje jedan od uslova", rekao je Vihter u telefonskoj izjavi Tanjugu. On je dodao da je važno da snage Kfora mogu da prođu glavnim putnim pravcima a da na nekim mestima koriste sekundarne puteve. Vihter nije mogao da kaže kako će Kfor postupiti ukoliko ne budu uklonjene sve barikade. "Nadamo se da će barikade biti uklonjene, što je i jedna od tačaka sporazuma koji smo postigli sa predstavnicima Vlade Srbije", rekao je. SRBIJA JEREMIĆ I PORTAŠ RAZGOVARALI U LISABONU JEREMIĆ & PAET: ESTONIJA PODRŽAVA EVROINTEGRACIJE SRBIJE BEOGRAD, 10. avgusta (Tanjug) Estonski ministar spoljnih poslova Urmas Paet poručio je danas u Beogradu da njegova zemlja snažno podržava Srbiju i druge države zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji i izrazio nadu da će već krajem godine biti moguće otpočinjanje pristupnih pregovora između Srbije i Unije. "Estonija podržava sve zemlje zapadnog Balkana na putu ka EU. Svi treba da imaju šansu da uđu u EU ukoliko ispune neophodne kriterijume. Nadam se da će do kraja godine biti moguć početak pristupnih pregovora između Srbije i EU", rekao je Paet na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom srpske diplomatije Vukom Jeremićem. Paet je kazao da je za ispunjenje tog cilja neophodno uraditi "domaći zadatak", odnosno sprovesti reforme u Srbiji. "Koliko shvatam, Srbija valjano obavlja taj domaći zadatak. Napredak po tom pitanju je veoma pozitivan i adekvatan i to je dobra baza za EU da donese odluku za korak napred i početak pristupnih pregovora", ocenio je on. Estonski ministar je istakao značaj vizne liberalizacije za Srbiju i ponudio pomoć i iskustva njegove zemlje, stečena tokom procesa pristupanja. Paet i Jeremić su se složili da su bilateralni odnosi dobri, a da je ekonomija oblast gde ima najviše prostora za njihovo unapređenje. Paet je naveo da je danas razgovarao i s ministrom ekonomije Srbije Nebojšom Ćirićem o šansama za dalju saradnju i investicije. "Posebno je bilo reči o ispitivanjima naftnih nalazišta u Srbiji, u čemu estonske kompanije imaju dobro iskustvo", rekao je on. Šef estonske diplomatije je iskoristio priliku da iznese i svoje lične impresije o Beogradu, istakavši da mu se posebno dopalo to što u centru grada postoji veliki broj knjižara. "To svedoči o duhu ove zemlje", dodao je on. Jeremić je izjavio da je estonskog kolegu informisao o situaciji u regionu koja, kako je rekao, "ovog trenutka nije toliko stabilna koliko je bila do pre nekoliko nedelja". Jeremić je, takođe, upoznao Paeta s gledištem Beograda na najnoviju krizu na severu Kosova, kao i s diplomatskim naporima koje će Srbija narednih nedelja preduzeti kako bi se suzbili efekti "neisprovocirane krize nastale jednostranim aktima Prištine". On je potvrdio da između Estonije i Srbije nema nikakvih razmimioilaženja kada je reč o evropskoj perspektrivi zapadnog Balkana i dodao da će saradnja na tom planu biti nastavljena. Paet je juče započeo dvodnevnu posetu Beogradu, otvorivši u Muzeju 25. maj, zajedno s ministrom kulture Predragom Markovićem, izložbu fotografija "Godišnja doba", a u okviru koje bi, kako je najavilo estonsko Ministarstvo spoljnih poslova, trebalo da se sastanek i s potpredsednikom Vlade Srbije za evrointegracije Božidarom Djelićem. SRBIJA - REGION KARPENTER: STABILNOST REGIONA OSTAJE KRHKA VAŠINGTON, 10. avgusta (Tanjug) Najnoviji događaji na severu Kosova pokazuju koliko je stabilnost regona krhka, ocenio je potpredsednik instituta "Kejto" Ted Karpenter, ali je dodao da ne očekuje nastavak incidenata. "Stabilnost regiona će ostati krhka, jer nijedan od problema nije rešen", rekao je. On je rekao da u narednom periodu ne očekuje nasilne incidente kakvih je bilo nedavno, ali je ukazao da će rešavanje problema zahtevati duži rok. Američki analitičar je dodao da je pod znakom pitanja da li će predstojeći dijalog Beograda i Prištine rešiti nešto od tih problema. "Sada u Evropskoj uniji vrše pritisak na obe strane u dijalogu, ali taj pritisak nije pođednak, veći je na Beograd, ne samo da olakša dijalog, već i da načini ustupke", kaže Karpenter. Prema njegovim rečima, iako EU neće to javno priznati i nikada neće biti takvog formalnog zahteva, postoji implicitni uslov da će priznanje nezavisnosti Kosova biti uslov za ulazak Srbije u EU. "To stavlja srpsku vladu u vrlo delikatnu situaciju, jer je ulazak u EU u najboljem interesu Srbije. S druge strane, politički bi bilo izuzetno teško priznati nezavisnost Kosova, pogotovo ako nema ustupaka druge strane", napomenuo je Karpenter. "Mislim da bi postojala mogućnost priznanja, uz značajno prilagođavanja granica, ako bi na primer severno Kosovo ostalo deo Srbije, a posebno ako bi bilo spremnosti da se prihvati nezavisnost Republike Srpske i na kraju njeno verovatno spajanje sa Srbijom", smatra Karpenter. Prema njegovim mišljenju, uz takve dobitke, moguće je da bi rukovodstvu Srbije bilo lakše da donese teške kontroverzne odluke. "Ali ako ne dobija ništa osim neodređenog obećanja o konačnom članstvu u EU, to nije dovoljno da se na političkom planu prihvati rizik", ukazao je Karpenter. Na pitanje koliko je američka vlada mogla biti unapred obaveštena o poslednjim događajima na Kosovu, on je rekao da, čisto tehnički, SAD najverovatnije nisu dobile formalno obaveštenje od vlade u Prištini o tome šta će uslediti. "Ali, obaveštajni kapaciteti SAD su veliki i ne verujem da su te akcije bile potpuno iznenađenje za Vašington", rekao je Karpenter. Pored toga, američki analitičar je ukazao da bi SAD želele da Evropa preuzme vođstvo na Kosovu, pa i u Bosni I Hercegovini, "ali samo dok Brisel podržava politiku za koju se zalažu SAD". "Tako da SAD u diplomatskom smislu ostaju moćna snaga iza scene", zaključio je Karpenter. |