SRBIJA - EU
JEREMIĆ: MOŽEMO OČEKIVATI STRIKTNIJI PRISTUP EU
LUKSEMBURG, 20. juna 2011. (Beta) Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je večeras u Luksemburgu da će se Srbija na putu ka pridruživanju EU uskoro suočiti sa "striktnijim pristupom", s kojim se druge zemlje verovatno nisu suočavale.
"Mislim da ćemo se u vremenu pred nama suočiti sa sve striktnijim pristupom, sa sve pedantnijim insistiranjem na apsolutnoj primeni svih standarda na putu ka pristupanju EU i to na način na koji verovatno drugi pre nas nisu morali da se suočavaju", rekao je Jeremić novinarima.
Jeremić je u Luksemburgu učestvovao na zajedničkom sastanku ministara EU-Zapadni Balkan. On je ponovio da proširenje EU na zapadni Balkan nije prioritet većine zemalja članica. "Moramo da budemo potpuno iskreni. Situacija je daleko od idealne. Put nije ni malo lak", ocenio je Jeremić.
JEREMIĆ: EKONOMSKA KRIZA ĆE UTICATI I NA ŠIRENjE EU
BRISEL, 20. juna 2011. (Beta) Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je danas u Luksemburgu da kriza "zone evra" ima ekonomske i političke posledice po prijem novih članica u EU.
Jeremić je, posle razgovora s nekim od ministara inostranih poslova EU, izrazio uverenje da i zemlje Balkana i članice EU imaju zajednički cilj da se širenje EU nastavi i da se ubrza.
Na nezvaničnom "Gimnih" Forumu ministara EU-Zapadni Balkan učestvuje i delegacija Kosova, pod okriljem UNMIK čiji predstavnik treba najpre da se obrati u raspravi, a da potom govori ministar inostranih poslova Vlade Kosova Enver Hodzaj.
Šef češke diplomatije Karel Švarceberg je novinarima u pauzi zasedanja izjavio da se Češka zalaže za to da se krajem ove godine utvrdi datum početka pregovora o prijemu Srbija u EU, čak i ako poslednji haški optuženik ne bude uhapšen. Ukazao je međutim da u vezi s tim nema saglasnosti u EU.
Jeremić je rekao da na današnjem Forumu EU-Zapadni Balkan treba da se "vidi i koje su prepreke širenju (EU) i da se tom procesu daju nova snaga i energija, bez obzira na to što živimo u teškim vremenima i što su prilike na starom kontinentu daleko od sjajnih". Primetio je da je na tom skupu, kao i na današnjem zasedanju ministara ekonomije i finansija EU, najviše pažnje posvećeno ekonomskofinansijskoj situaciji u Evropskoj uniji, pre svega u Grčkoj. "Mislim da će ekonska kriza imati svoje političke posledice ne samo po političke odnose unutar same Evropske unije, već i na proces širenja", procenio je Jeremić.
"Tu nema nikakve nedoumice to je neizbežno, ali verujem da će odneti prevagu čvrsta većina u EU, koja se zalaže i podržava širenja EU na Zapadni Balkan", rekao je Jeremić i pomenuo da je o tome razgovarao i sa brtinaskim ministrom za Evropu Dejvidom Lidingtonom.
FILE I EŠTON U LUKSEMBURGU O ZAPADNOM BALKANU
LUKSEMBURG, 20. juna 2011. (Beta) Evropski komesar za proširenje Štefan File ocenio je večeras u Luksemburgu da su nedavni događaji u regionu Zapadnog Balkana stvorili "zamajac za proširenje" u drugoj polovini 2011. godine.
Evropski komesar za proširenje Štefan File (Fuele) naveo je da je u regionu postignut napredak, navodeći kao primere ulazak pregovora Hrvatske sa EU u završnu fazu, hapšenje i isporučivanje penzionisanog generala Ratka Mladića Haškom tribunalu i pozitivan ishod izbora u Makedoniji.
"To je stvorilo zamajac za proširenje za drugu polovinu godine kada će Evropska komisija pripremati izveštaje o napretku, uključujući i mišljenje o Srbiji", rekao je File novinarima u Luksemburgu.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton poručila je zemljama Zapadnog Balkana da ih, bez obzira na sve izazove i težak rad na putu ka EU, po učlanjenju očekuje još više rada. "Kad postanete član EU čeka vas još više vrednog rada", dodala je visoka predstavnica EU.
Ona je ocenila da je današnji ministarski sastanak EU i zemalja Zapadnog Balkana u Luksemburgu bio prilika da se razgovara o postignutom napretku, ali i o preostalim izazovima koji zemlje regiona očekuju na putu ka EU.
FAJON: REALNA MOGUĆNOST DA SRBIJA DOBIJE I STATUS I DATUM
BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) Postoji realna mogućnost da Srbija do kraja godine dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i da u isto vreme dobije i datum za početak pregovora, izjavila je poslanik Evropskog parlamenta Tanja Fajon.
Fajon, koja je i evropski izvestilac za viznu liberalizaciju za zemlje zapadnog Balkana, rekla je za radio Slobodna Evropa da je Srbija hapšenjem haškog optuženika Ratka Mladića "učinila puno" i da je to "vrlo pozitivno i bitno u procesu prema Evropskoj uniji".
"Naravno, to još nije sve, ali, u svakom slučaju, očekujem da će Srbija u oktobru dobiti status kandidata, a nadam se da će sa statusom biti poznat i datum početka pregovora", dodala je ona.
Na pitanje da li će pred Srbiju pre ulaska u EU biti postavljeno pitanje priznanja Kosova, Fajonova je odgovorila da je "prerano da se govori o tome šta mora Srbija da prihvati ili ne oko Kosova". "To je vrlo osetljivo pitanje i ne bih to sada želela da komentarišem", kazala je ona i podsetila da postoji tehnički dijalog Beograda i Prištine, istakavši da je bitno da se stvaraju normalni uslovi za život ljudi "sa obe strane".
Povodom pitanja lažnih azilanata iz Srbije koji dolaze u zemlje EU, Fajon je kazala da se njihov broj smanjio, ali da to ne znači da je sada sve u redu. "Još ima građana Srbije koji traže azil u Nemačkoj, Belgiji i još su te zemlje zabrinute. Beograd je učinio puno u poslednjih nekoliko nedelja i meseci, ali je bitno da se nastavi s informativnom kampanjom i jacanjem kontrole na granici", zaključila je ona.
SRBIJA
JEREMIĆ: PRIORITET BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA
BEOGRAD, 21. juna 2011. (Beta) Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić rekao je danas u Beogradu da će prioritet Srbije tokom predsedavanja Jadranskojonskom inicijativom (JJI) biti borba protiv organizovanog kriminala.
"Smatramo da je organizovani kriminal jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se suočavamo kao region i da nijedna država sa tim sama ne može da se izbori", rekao je Jeremoć na sastanku koordinatora JJI u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i dodao da je zato neophodna regionalna saradnja.
Na pitanje nivinara da li je bilo pokušaja da Kosovo pristupi inicijativama kakva je JJI, Jeremić je kazao da "državama koje nisu nezavisne u takvim inicijativama nema mesta".
"Naša politika je tu jasna. Mi ne želimo da predstavnici Prištine budu izopšteni sa sastanaka, ali se ne može govoriti o članstvu", rekao je Jeremić, dodajući da Priština može nastupati u formatu predviđenom Rezolucijom 1244, odnosno da je predstavlja UNMIK.
JEREMIĆ: REZOLUCIJA 1244 JASNO UTVRDILA NACIN PREDSTAVLjANjA PRIŠTINE
BEOGRAD, 21.juna (Tanjug) Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić istakao je danas u Beogradu da Beograd ne želi da predstavnici Prištine budu izopšteni iz regionalnih skupova, ali da je učešće Prištine jasno definisano Rezolucijom UN 1244.
"Kada je reč o regionalnim skupovima naša politika je jasna. Ne želimo da predstavnici Prištine budu izopšteni, ali ne možemo govoriti o članstvu, niti o formatu učešća koji je van okvira UNMIK i Rezolucije 1244 koja je jasno definisala nacicn na koji bi predstavnicima Prištine bilo dozvoljeno da učestvuju", rekao je on. "Jedan takav primer je bio jučerasnsji skup u Luksemburgu, gde su se ministri spoljnih poslova EU sreli sa ministrima Zapadnog Balkana. Predstavnici Prištine su tamo bili ali u okviru jasno definisanih parametara, u pratnji UNMIK. UNMIK je govorio neposredno ispred predstavnika Prištine baš kao što predviđa Rezolucija UN 1244", dodao je Jeremić.
"Bilo je pokušaja da dođe do promene tog formata. Tome smo se oduprli i na kraju se taj skup održao. Naša pozicija je jasna i bazirana na rezoluciji UN 1244", zaključio je Jeremić na marginama sastanka koordinatora Jadranskojonske inicijative u Beogradu.
SRBIJA KORISTI ISKUSTVA MNOGIH ZEMALjA
BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) Srbija koristi iskustva mnogih zemalja koje su već u EU ili su na putu da postanu članice Unije, izjavio je danas šef srpske diplomatije Vuk Jeremić.
On je, novinarima, nakon obraćanja učesnicima sastanka koordinatora Jadranskojonske inicijative, objasnio da Srbija ima sporazume o razmeni iskustava sa mnogim zemljama. "Mi imamo programe saradnje i potpisane sporazume o razmeni iskustava u evropskom procesu sa mnogim zemljama koje su pristupile Uniji", naglasio je Jeremić.
"Najsvežije iskustvo je Hrvatske, koja se nalazi pred vratima Evrope. Sarađujemo sa kolegama iz Minostarstva inostranih poslova Hrvatske", reako je on. Jeremić je naglasio da Srbija koristi iskustva i drugih zemalja koje su proteklih deset godina prošle kroz sve faze evropskog procesa.
MRKIĆ NOVI ČLAN SAVETA SA SARADNjU S TRIBUNALOM
BEOGRAD, 20. juna 2011. (Beta) Državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Ivan Mrkić imenovan je za novog člana Nacionalnog saveta za saradnju s haškim Tribunalom, objavljeno je u najnovijem broju Službenog glasnika Srbije.
Odlukom Vlade Mrkić je imenovan za člana Saveta umesto bivšeg državnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Srbije Mirka Stefanovića koji je novi ambasador Srbije u Portugalu.
Stefanovića je Vlada Srbije razrešila dužnosti državnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova 26. maja, a ukaz o njegovom postavljenju potpisan je 6. juna.
PREMIJER CVETKOVIĆ ZADOVOLjAN RADOM NOVOG KABINETA
BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković izjavio je da je zadovoljan radom rekonstruisane Vlade u prva tri meseca, da su učinjeni značajni pomaci u svim oblastima, ali da ima još dosta da se uradi.
''U poslednja dva meseca, zaustavljen je pad broja nezaposlenih i prvi put od početka svetske krize zabeležen rast zaposlenih'', rekao je premijer za današnji ''Pres'' povodom sto dana rada rekonstruisane Vlade. Prema rečima Cvetkovića, ekonomska kriza kod nas je ostavila znatno manje posledice nego u zemljama koje su neuporedivo bogatije od Srbije i to je, ističe Cvetković, bio glavni zadatak ove Vlade da prođemo sa što manje ožiljaka, što smatra uspehom. ''Očekujem do kraja godine da dobijemo status kandidata i datum početka pregovora'', ponovio je predsednik Vlade Srbije.
Premijer je naveo da je ''hapšenjem Ratka Mladića ispunjen jedan od osnovnih uslova u saradnji Srbije sa Haškim tribunalom i time uklonjena najveća prepreka na našem putu ka EU. Što se tiče rešavanja problema na Kosovu, prema Cvetkovićevim rečima, Beograd je ušao u dijalog sa Prištinom koji će rezultirati rešavanjem konkretnih problema građana i dijalog ''predstavlja krupan početni korak za pomirenje na ovim prostorima''.
Na ekonomskom planu, podsetio je Cvetković, Vlada je u skladu sa ranijim antikriznim merama, donela paket postkriznih mera koje su ekonomskog i socijalnog karaktera, prvenstveno usmerene na podizanje životnog standarda i povećanje zaposlenosti. Građanima je omogućeno odloženo plaćanje kredita, a u dogovoru sa bankama ta mogućnost je pružena i preduzećima. Poslodavcima su omogućene mere za podsticaj zapošljavanja kroz značajno smanjenje poreza i doprinosa za novozaposlene, rekao je Cvetković i podsetio da je u toku postupak povezivanja radnog staža za pedeset hiljada radnika.
Prema rečima premijera, Vlada je predupredila nestašice i obezbedila prihvatljive cene osnovnih životnih namirnica, donet je novi program subvencionisanja kamata za poljoprivredne proizvođače koji je usmeren na razvoj stočarstva. Istovremeno, zadržan je isti nivo podrške proizvodnji ratarskih kultura. ''Javna potrošnja, nivo deficita i nivo zaduženja u skladu su sa zacrtanim fiskalnim pravilima'', rekao je premijer i naglasio da je uprvom kvartalu ostvaren rast privredne aktivnosti od tri odsto, rast industrijske proizvodnje u prva četiri meseca bio je 4,5 odsto, dok je rast izvoza veći za 31 odsto.
CVETKOVIĆ NAJAVIO POBOLjŠANjE EKONOMSKE SARADNjE SA KINOM
BEOGRAD, 20. juna 2011. (Beta) Premijer Mirko Cvetković izjavio je danas u Beogradu da poboljšanje ekonomske saradnje jedan od prioriteta u odnosima Srbije i Kine.
Kako je saopštila Vlada, na sastanku Cvetkovića i predsednika kineskog Saveta za unapređenje ekonomske saradnje Van Djifeijem zaključeno je da će se posebno pojačati saradnja u infrastrukuri, posebno železničkoj, i energetici.
Na sastanku je konstatovano da će poseban podsticaj toj saradnji dati današnja poseta delegacije privrednika Kine.
Djejfi je na čelu kineske privredne delegacije u četvoreodnevnoj poseti Srbije, započetoj 18. juna. U delegaciji je oko 120 predstavnika 55 kineskih kompanija.
Prema podacima Privredne komore Srbije, spoljnotrgovinska razmena dve zemlje 2010. godine iznosila je 1,3 milijarde dolara, od čega je izvoz Srbije u Kinu bio četiri miliona dolara.
KOSOVO I METOHIJA
KOCIJANČIĆ: SPORAZUMI PRIŠTINE I BEOGRADA U NAREDNOJ RUNDI
PRIŠTINA, 20. juna 2011. (Beta) Portparolka Visoke predstavnice Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Jasna Kocijančić izjavila je danas da su Kosovo i Srbija vrlo blizu rešenja u nekim od pitanja o kojima pregovaraju uz posredovanje EU.
Kocijančić je u izjavi za DPA koju prenose prištinski mediji, rekla da će sledeća runda pregovora biti krajem juna, ali da datum još nije utvrđen.
"Blizu smo sporazuma o nekim pitanjima i želimo da vidimo prve konkretne sporazume u sledećoj rundi", kazala je Kocijančić.
Petu rundu prvobitno je šefica kosovske delegacije Edita Tahiri najavila za 14. i 15. jun, ali je u međuvremenu postignuta saglasnost da se sastanak odloži za kraj juna ili početak jula.
Prištinski mediji su danas javili da je moguće da pregovaračke delegacije o tehničkim pitanjima ne potpišu sporazume o pitanjima o kojima se budu dogovorile, već da to objavi posrednik u razgovorima Robert Kuper. Dnevnik "Koha Ditore" piše da zvaničnici EU smatraju da je vreme da se vide prvi rezultati dijaloga u nekim "manje problematičnim temama" što bi pomoglo Srbiji da najesen postane kandidat za prijem u EU i da se otvori i pitanje "statusa severa".
VEOMA DOBRA SARADNjI KFORA I VOJSKE SRBIJE
PRIŠTINA, 21. juna (Tanjug) Komandant Kfora Erhard Biler i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Miloje Miletić ocenili su danas da je saradnja Kfora i srpskih oružanih snaga veoma dobra, visoko profesionalna i zasnovana na međusobnom poštovanju.
Primeri ove uspešne saradnje su istovremene patrole duž administrativne linije, razmena bezbednosnih informacija i sveukupna saradnja između višenacionalnih borbenih grupa Kfora i brigada srpskih oružanih snaga. Situacija duž administrativne linije između Kosova i centralne Srbije je mirna i stabilna, a neke od kriminalnih aktivnosti, poput krijumčarenja, ilegalne imigracije ili nelegalne seče šume mogu da se spreče profesionalnom saradnjom bezbednosnih snaga sa obe strane i jednovremenim patrolama duž administrativne linije, konstatovali su Biler i Miletić na sastanku Združene komisije za implementaciju (ZKI) na administrativnoj liniji.
Kfor je saopštio da je Biler cestitao generalu Mileticu na uspešnoj organizaciji Međunarodne vojne konferencije u Beogradu ranije ovog meseca. "To što se ovaj događaj odigrao u regionu i što je Srbija igrala važnu ulogu u razgovou o buducnosti jugoistocne Evrope je vredan doprinos miru i stabilnosti na Balkanu", ocenio je Biler. On je informisao Miletića o trenutnoj situaciji u Kforu i završenoj reorganizaciji Kfora koji je sada organizovan u dve višenacionalne borbene grupe Istok i Zapad i pet združenih regionalnih odreda. Kfor je i dalje spreman i odlucan da obavi svoje zadatke uz odgovarajucu pokretljivost, fleksibilnost i spremnost vojnika kao kompenzaciju za smanjenje broja vojnika, rekao je Biler i istakao da se ova nova "konfiguracija" Kfora pokazala korisnom.
Kfor i nacionalni kontigenti sada imaju približno 6.000 vojnika, a Kfor ce ostati posvecen svojoj misiji da osigura bezbedno okruženje i slobodu kretanja širom Kosova. U tom pogledu ce Kfor nastaviti da saranuje sa EULEKSOM i menunarodnim civilnim prisustvom, kao i sa kosovskom policijom. General Biler je predložio da se Kosovske bezbednosne snage ukljuce u regionalnu bezbednosnu saradnju.
Oba generala su razmenila informacije i poglede na celokupnu situaciju na Kosovu. U saopštenju je navedeno da su se generali Miletic i Biler složili da nastave i dalje razviju saradnju i poboljšaju komunikaciju Kfora i srpskih oružanih snaga na odgovarajuci nivo. Kfoe i srpske vojne vlasti održavaju redovno sastanke ZKI na razlicitim nivoima od 1999. godine, ispunjavajuci obaveze koje proizilaze iz Kumanovskog sporazuma.
Primarni ciljevi ovih sastanaka su nadgledanje, komunikacija i razrešavanje konflikata kao ispunjavanje zahteva Vojnotehnickog sporazuma koji ukljucuje i razmenu informacija koje se ticu bezbednosnih snaga sa obe strane administrativne linije, njihovih vežbi i operacija i pitanja vezanih za bezbednost duž administrativne linije.