gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
utorak, 15. maj 2018. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 15.05.2018.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SB UN

DAČIĆ TRAŽI DA SE NE MENjA MANDAT UNMIKA I SEDNICE SB O KIM 

BEOGRAD, 14. maja 2018. (Beta) - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić zatražio je 14. maja na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj radu Unmika da se ne menja format održavanja sednica o KiM za šta se zalažu zapadne sile. Dačić je na sednici u Njujorku rekao da je Srbija snažno opredeljena da sva pitanja rešava putem dijaloga i da veruje da je Srbija tokom proteklih godina pokazala "zavidnu političku zrelost i odgovornost", ali i optužio Prištinu da ne ispunjava preuzete obaveze. "Pre pet godina lično sam potpisao Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, tzv. Briselski sporazum. Kao što sam već rekao, nije bilo nimalo lako doći do tog sporazuma i nije nam bilo lako sprovesti obaveze koje smo tim sporazumom preuzeli. Ali smo ih sproveli gotovo sve, uključujući i politički najosetljivije aspekte poput integracije policije i pravosuđa. S druge strane, Priština je takođe preuzela obaveze potpisivanjem tog sporazuma, a najvažnija je uspostavljanje Zajednice srpskih opština na koje se odnosilo čak šest tačaka ovog sporazuma", rekao je Dačić. On je rekao da taj ključni deo Sporazuma i obaveza Priština nije sprovela. "Izjave koje se mogu čuti od predstavnika Prištine, poput najnovije da će formiranje ZSO biti uslovljeno dobijanjem stolice u UN, samo potvrđuju da Priština nema istinsku nameru da ispuni svoje obaveze iz Briselskog sporazuma, već da ga na najgrublji način krši. Sa žaljenjem moram da konstatujem da je šefica Kancelarije EU u Prištini, izlazeći iz okvira svog mandata, izrazila podršku ovakvoj platformi Prištine, nipodaštavajući tako Sporazum na koji je EU stavila svoj potpis", rekao je Dačić. On je dodao da su se čule radikalnije ideje o potrebi ukidanja Unmika, promeni njegovog mandata, transformisanja u političku misiju, kao i da se prorede sednice koje se sada održavaju četiri puta godišnje. "Situacija se na Kosovu i Metohiji promenila od 1999, ali ona je daleko od idealne i ako pogledamo bilo koji od prethodnih izveštaja generalnog sekretara o radu Unmika od 1999. do danas, jasno je da se ne radi o 'mladoj demokratiji' i 'multietničkom društvu' koje se povremeno suočava sa ponekim izazovom kako neki pokušavaju da je predstave", rekao je Dačić. On je rekao da je Unmik za 19 godina na terenu uradio mnogo da se prilike na KiM promene, ali da posao nije završen. Dodao je da Savet bezbednosti ima dužnost i obavezu da pomogne u pronalaženju rešenja i normalizaciju prilika na KiM. "Veliki je trud uložen u stabilizaciju prilika na terenu svih ovih godina i samo ako nastavimo da mirnim putem rešavamo sva otvorena pitanja, možemo očekivati normalizaciju stanja. Zbog toga ne smemo dozvoliti da se nekim ishitrenim i nepotrebnim potezima ugroze svi do sada uloženi napori. Upravo zato apelujem na vas da sagledate širu sliku i podržite naše napore da zajednički dođemo do trajnog rešenja. Nastojanja da se smanji Unmik i njegov budzet, promeni njegov mandat, prorede sednice Saveta bezbednosti i slično nikako ne doprinose stvaranju povoljne klime za ostvarivanje ovih ciljeva", rekao je Dačić. On je rekao da je u Izveštaju generalnog sekretara za prethodni kvartal činjenicama potkrepljen stav da je situacija na KiM i dalje nestabilna i da je međunarodno prisustvo još više nego potrebno. "Verovatno se sećate da smo na prošloj sednici svi bili duboko potreseni svirepim ubistvom Olivera Ivanovića, lidera inicijative 'Sloboda, demokratija, pravda' i jednim od najviđenijih srpskih političara na Kosovu i Metohiji. Predstavnici Prištine obećali su upravo pred ovim cenjenim telom tada da će 'prevrnuti nebo i zemlju da pronađu i kazne počinioce'. Počinioci nisu pronađeni, ni procesuirani, o istrazi ne znamo gotovo ništa osim da 'nije ostvaren nikakav napredak' i da je istragu preuzela specijalna istražna kancelarija Kosova 'zbog kompleksnosti slučaja'", rekao je Dačić. On je naveo da su Srbiju i Srbe na Kosovu duboko potresli događaji u Kosovskoj Mitrovici 26. marta kada su razgovori u okviru unutrašnjeg dijaloga o KiM "prekinuti varvarskim aktom do zuba naoružanih maskiranih pripadnika specijalnih jedinica kosovske policije". Dačić je rekao da su u "brutalnom upadu" policije i upotrebu "ogoljene sile protiv nenaoružanih građana" povređeni bili direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Djurić i drugi funkcioneri Vlade Srbije, ministri iz redova srpske zajednice u vladi "Kosova", poslanici u "kosovskoj" skupštini i drugi građani. Dačić je odbacio obrazloženje Prištine da Djurić nije imao dozvolu da poseti "Kosovo" i da je obaveštenje o poseti bilo je, u skladu s Dogovorom o posetama zvaničnika, postignutim pod pokroviteljstvom EU, blagovremeno poslato Prištini, čak mnogo pre roka predviđenog Dogovorom. On je rekao da je Srbija šokirana tim dešavanjima na KiM, ali i odsustvom adekvatne reakcije pre svega EU, kao posrednika u dijalogu s Prištinom, čija misija Euleks bi na KiM trebalo da brine o vladavini prava, ali i o tome kako se ponaša "kosovska" policija. Srbija podržava poziv iz Izveštaju generalnog sekretara UN za temeljnu istragu događaja od 26. marta, uz potrebu preduzimanja odgovarajućih korektivnih mera u slučaju nepoštovanja ljudskih prava, rekao je šef srpske diplomatije. Dačić je rekao da takve akcije potvrđuju zabrinutost Srbije aspiracijama Prištine da promenom i proširenjem mandata "Kosovskih bezbednosnih snaga" počne proces njihove transformacije u "Kosovske oružane snage", jer bi time bili "flagrantno" prekršeni Rezolucija 1244 i Vojno-tehnički sporazum iz Kumanova, ali i dodatno destabilizovana bezbednosna situacija na KiM i u regionu. Ministar je rekao da zločini počinjeni na KiM ne smeju proći nekažnjeno i dodao da Srbija, u skladu sa svojim zakonima, neće odustati od krivičnog gonjenja lica za koje postoje dokazi da su na KiM izvršila krivična dela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. On je rekao da će Srbija nastaviti da koristi sva diplomatska sredstva s ciljem suprotstavljanja secesionističkom pokušaju Prištine koji predstavlja opasan presedan koji je već dao podstrek raznim separatističkim pokretima u drugim delovima sveta. "Želeo bih da zahvalim svim državama koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova na njihovoj doslednoj podršci i principijelnom poštovanju Povelje UN i Rezolucije SB UN 1244, kao i onima koje su odluku o priznanju povukle ili razmatraju povlačenje. U tom kontekstu, želim da članicama Saveta bezbednosti koje upućuju proteste državama koje povuku priznanje, ukažem da takvi potezi ne doprinose bržem i efikasnijem rešavanju problema. Davanje bezuslovne podrške jednoj strani nikako ne pomaže postizanju kompromisa. Srbija sve vas, uvaženi članovi ovog tela, tretira kao prijatelje i partnere. Očekujemo i pozdravili bismo kada biste i vi Srbiju tretirali kao prijatelja i partnera što uključuje i veće razumevanje naših stavova i argumenata", rekao je Dačić.


ČLANICE SAVETA BEZBEDNOSTI RAZLIČITO O BUDUĆNOSTI MISIJE UN NA KIM

UJEDINjENE NACIJE, 14. maja 2018. (Beta) - Predstavnici stalnih članica Saveta bezbednosti UN izneli su 14. maja na sednici tog tela u Njujorku različite stavove o pitanju budućnosti misije UN na KiM (UNMIK). SAD su iznele stav da je UNMIK "odavno spreman za gašenje", Rusija je ocenila da će UN nastaviti da igraju važnu ulogu na KiM, dok se Francuska založila da sredstva za rad te misije budu prilagođena stanju na terenu.
Na sednici Saveta bezbednosti na kojoj je razmotren nov tromesečni izveštaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o KiM, predstavnica SAD u UN Mišel Sison rekla je da je UNMIK "odavno spreman za gašenje", da ta misija mora biti smanjena, a sednice Saveta bezbednosti o UNMIKU proređene. Sison je kazala da normalizacija odnosa Srbije i "Kosova" podrazumeva punu primenu postignutih sporazuma, pri čemu je istakla formiranje Zajednice srpskih opština i sporazum o energetici. "SAD pozivaju lidere obe strane da iskoriste priliku i pokažu političku volju da bi što pre rešili probleme", rekla je Sison. Sison je takođe izrazila zabrinutost SAD zbog napetosti izmejdu Beograda i Prištine, što, kako je rekla, podriva stabilnost i bezbednost građana. Ona je izrazila podršku SAD briselskom dijalogu i pozvala vlasti da istraže pretnje Srbima koji su ušli u "kosovske" institucije. Sison je pozvala članice UN koje nisu priznale "Kosovo" da to učine, i ponovila podršku SAD članstvu "Kosova" u međunarodnim organizacijama.
Predstavnik Rusije je rekao da je misija UN na KiM stvorena u Savetu bezbednosti UN i da o njoj može odlučivati samo to telo, navodeći da će UN "nastaviti da igraju važnu ulogu u (srpskoj) pokrajini". "Stav Rusije je nepromenjen: Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN je temelj rešenja problema koje je moguće samo putem pregovora i u skladu s međunarodnim pravom", kazao je ruski diplomata. Naveo je da se slaže s ocenom koju je na sednici Saveta bezbednosti izneo ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić koji je izrazio "ozbiljnu zabrtinutost zbog situacije na Kosovu". "Situacija nije samo destabilizujuća, nego se pogoršava i zahteva konstruktivnu diplomatsku uključenost međunarodne zajednice", rekao je ruski diplomata. Predstavnik Rusije je hapšenje direktora Kancelarije Vlade Srbije za KiM Marka Djurića 26. marta ocenio kao "nasilno i ponižavajuće", i kao "surovu provokaciju" vlasti u Prištini koja je "dovela u pitanje mir u toj pokrajini, a krvoproliće je izbegnuto samo zahvaljujući uzdržanom ponašanju Srbije". Prištinu je kritikovao što ni pet godina posle potpisivanja Briselskog sporazuma nije sprovela preuzete obaveze u vezi s formiranjem Zajednice srpskih opština. Dodao je da ne treba odlagati početak rada suda za zločine OVK u Hagu i da "svi koji su učestvovali u trgovini organima, moraju biti procesuirani i kažnjeni, bez obzira na kojoj su sada funkciji". "Zastrašivanje Srba na Kosovu je veoma opasno i može da dovede do oružanih sukoba. Stiče se utisak da Priština može nekažnjeno da radi šta joj je volja", kazao je ruski predstavnik. Pozvao je one "koji imaju uticaj na Prištinu" da spreče takvo njeno ponašanje, a za međunarodne misije KFOR i EULEKS je rekao da uglavnom posmatraju događaje sa strane. Ocenio je da veoma zabrinjava situacija na KiM, tj. stanje borbe protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije.
Predstavnik Velike Britanije u UN izjavio je da njegova zemlja ohrabruje i Beograd i Prištinu da nastave s napretkom ka rešenju, ključnom za prosperitet celog regiona i ocenio da su dobrosusedski odnosi ključni za stabilnost. Naveo je da "Kosovo" mora da nastavi rad na jačanju vladavine prava i ljudskih prava u svim institucijama, dodajući da "ostaju izazovi" u toj oblasti. Pozdravio je napredak koji je "Kosovo" postiglo na putu ka EU, navodeći kao uspeh ratifikaciju sporazuma o demarkaciji s Crnom Gorom u parlamentu "Kosova". "Velika Britanija je u februaru proslavila 10 godina kosovske nezavisnosti, a EU je tada utvrdila Strategiju proširenja za Zapadni Balkan kojom je Kosovu data prilika da napreduje ka EU", rekao je predstavnik Velike Britanije. Izrazio je uverenje da će "Kosovo" sprovesti temeljnu i potpunu istragu ubistva lidera Inicijative SDP Olivera Ivanovića, i pozvao Srbiju da se uzdrži od bilo kakvih poteza koji bi mogli da dovedu do napetosti. Dodao je da će London i dalje "ponosno podržavati Kosovo" na njegovom putu ka prosperitetu i ka EU.
Predstavnica Francuske u UN rekla je da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedini put napred za buduće generacije. Ona je rekla da Francuska žali zbog incidenata koji su prethodnih meseci uticali na dijalog i pozvala obe strane da se uzdrže od "dela ili izjava" koje bi mogle biti shvaćene kao provokacija. Takođe, pozvala je "kosovske" vlasti da nastave s reformama. Izrazila je potrebu da sredstva koja se izdvajaju za rad UNMIK budu prilagođena stanju na terenu. Prema njenim rečima, Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan pokazuje posvećenost EU regionu i daje zapadnobalkanskim državama evropsku perspektivu.
Predstavnik Kine u UN rekao je da Peking poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije i da je Rezolucija SB UN 1244 važna pravna osnova za rešenje kosovskog problema. Pozvao je obe strane da nastave da traže rešenje putem dijaloga, navodeći da su "tolerancija, pomirenje i miroljubiva koegzistencija u interesu svih zajednicam, neophodni za napredak na Kosovu". Naveo je da se Kina nada da će se sve strane uzdržati od poteza koji bi mogli da dovedu do eskalacije i da će potvrditi privrženost do sada postignutim sporazumima. Kina smatra da Savet bezbednosti UN treba da "zadrži fokus" na KiM i podržava Unmik pod vođstvom Zahira Tanina, naveo je predstavnik Pekinga.

ŠEF UNMIKA: PRETHODNI PERIOD NA KOSOVU OBELEŽILO NAZADOVANjE POLITIČKOG DISKURSA 

UJEDINjENE NACIJE, 14. maja 2018. (Beta) - Šef Misije UN na KiM Zahir Tanin izjavio je 14. maja na sednici Saveta bezbednosti UN u Njujorku da je prethodni period na KiM obeležilo nazadovanje političkog diskursa koje je usledilo posle hapšenja glavnog pregovarača Beograda u dijalogu s Prištinom Marka Djurića. Na predstavljanju novog tromesečnog izveštaja generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o KiM, Tanin je ocenio da glavni ciljevi za evropsku perspektivu "Kosova" ostaju jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Naveo je da je posle hapšenja Djurića 26. marta, došlo do eskalacije u retorici obe strane i do izlaska Srpske liste iz Vlade "Kosova", čime je učinjen korak nazad u procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Tanin je kazao da novi, širi angažman EU na Zapadnom Balkanu predstavlja jedinstvenu priliku da se krene iz zastoja u odnosima Beograda i Prištine i da je potreban novi stepen angažovanja kako bi se videli konkretni pomaci u stavovima vlada u Beogradu i Prištini. "Novi fokus Brisela na svim nivoima pruža priliku i Beogradu i Prištini da ostave iza sebe trenutnu tešku situaciju i da uvedu dijalog u narednu fazu stvarnog napretka", dodao je. Naveo je da je potrebno da Beograd i Priština nastave dijalog i normalizaciju odnosa i da je potrebno da se izbegnu reintepretacije prošlosti, i da se umesto toga gleda u budućnost. "Pozivam sve lidere da se bave budućnošću i da krenu napred", naveo je šef Unmika. On je čestitao "Kosovu" na ratifikaciji sporazuma o demarkaciji s Crnom Gorom i naveo da je to važan korak na putu ka EU i ka viznoj liberalizaciji. Pozdravio je i usvajanje nacrta novog krivičnog zakonika "Kosova" i ponovio potrebu da dođe do jačanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava na "Kosovu". Tanin se osvrnuo i na plodne razgovore i angažovanje tokom Foruma Ujedinjenih nacija o izgradnji poverenja koji je održan u Ljubljani 7. i 8. maja. Tada su se lideri zajednica sa celog "Kosova" sastali kako bi razgovarali o načinima izgradnje pozitivnog puta za budućnost u šest tematskih oblasti: odgovornost medija, pristup nepristrasnoj pravdi, ekonomski rast, pristup javnim službama, religiozni suživot i reforma obrazovanja, rekao je Tanin. "Motivisani i energični pojedinci iz celog kosovskog društva raspravljali su o perspektivama izgradnje poverenja kroz širok spektar pozitivnih akcija i saradnje", dodao je šef Unmika.

SRBIJA

JOKSIMOVIĆ: BESPOVRATNA POMOĆ EVROPSKE KOMISIJE TREBALO BI DA ZA SRBIJU BUDE VEĆA 

BEOGRAD, 14. maja 2018. (Beta) - Ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović 14. maja je ocenila da bi iznos bespovratne pomoći Evropske komisije za Srbiju trebalo da bude veći. Ona je sa direktorom predstavništva Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji Danijelom Bergom razgovarala o podršci te banke i EU u razvoju malih i srednjih preduzeća, pre svega u podizanju standarda poslovanja, povećanja produktivnosti i poboljšanja kvaliteta rada, saopšteno je iz Vlade Srbije. Cilj je da se koordiniranim pristupom fondova EU (IPA 2018) i EBRD i unapredi pristupačnost kredita koje EBRD obezbeđuje za razvoj malih i srednjih preduzeća, a zbog lokalnog ekonomskog razvoja. Joksimović je saglasna sa potrebom efikasnog modela kombinovanja bespovratnih IPA sredstava i zajmova EBRD. U razgovoru je istaknuto da je neophodna dalja saradnja u realizaciji projekata iz oblasti energetske efikasnosti. Joksimović je informisala Berga da su Ministarstvo za evropske integracije i Razvojna agencija Srbije potpisale Memorandum o saradnji vezan za koordinaciju aktivnosti i nalaženja finansijskih izvora za projekte na lokalu, i to kroz mrežu regionalnih razvojnih agencija. To će, kako je objasnila, doprineti boljem prepoznavanju potreba malih i srednjih preduzeća na lokalnom nivou. Berg je rekao da se sredstva opredeljena za regionalne incijative u značajnoj meri izdvajaju za potrebe Srbije, što dokazuje kapacitete institucija Srbije u odnosu na region, navodi se u saopštenju.

VULIN U POSETI EVROPSKOJ ODBRAMBENOJ AGENCIJI 

BRISEL, 14. maja 2018. (Beta) - Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, koji je 14. maja bio u poseti Evropskoj odbrambenoj agenciji u Briselu, izjavio je da je Srbija vojno neutralna zemlja i da kao takva može da sarađuje sa svojim partnerima i na Istoku i na Zapadu. Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, Vulin je sa izvršnim direktorom Evropske odbrambene agencije Horheom Domekom razgovarao o rezultatima dosadašnje saradnje i o političko-bezbednosnoj situaciji u regionu. U razgovoru je istaknuto je da je Evropska odbrambena agencija veoma važan partner sa kojim Srbija sarađuje u oblasti vojne medicine, razminiranja neeksplodiranih ubojnih sredstava i helikopterske obuke, kaže se u saopštenju. "Za nas je takođe veoma važna i pomoć Evropske odbrambene agencije kada je u pitanju uključivanje na evropsko tržište, posebno municije koju naša odbrambena industrija proizvodi, i zato su određeni procesi standardizacije, koji mogu da se urade sa tom agencijim, za nas od najvećeg mogućeg značaja", rekao je Vulin. Prema navodima Ministarstva odbrane, ovo je prva poseta ministra odbrane sedištu Evropske odbrambene agencije od uspostavljanja međusobne saradnje potpisivanjem Administrativnog ugovora 2013. godine.

ZORANA MIHAJLOVIĆ: SRBIJA ZAINTERESOVANA ZA ISKUSTVA JAPANA U IZGRADNjI METROA 

BEOGRAD, 14. maja 2018. (Beta) - Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović 14. maja je u razgovoru s novopostavljenim ambasadorom Japana Djunićijem Marujamom istakla da je Srbija zainteresovana za idejna rešenja Japana u izgradnji metroa od aerodroma do grada. "Naš cilj je povezivanje sa susedima i jačanje saradnje sa svim međunarodnim partnerima. Nadam se da ćemo u narednom periodu potpisati sporazume o saradnji s japanskim partnerima, pre svega u oblasti vazdušnog i vodnog saobraćaja, kao i u oblasti energetske efikasnosti", kazala je Mihajlovićeva, saopštio je njen kabinet. Ona je istakla da je Srbija danas politički i ekonomski stabilna zemlja koja uspešno realizuje važne infrastrukturne projekte. "Završavamo Koridor 10, radimo na izgradnji Koridora 11, unapređujemo železnički i vodni saobraćaj, ulažemo u aerodrome u Srbiji", rekla je ministarka i izrazila zadovoljstvo zbog zainteresovanosti Japanske međunarodne agencije za saradnju da učestvuje u realizaciji infrastrukturnih projekata njenog ministarstva. Ambasador Djunići Marujama je predložio skoriji sastanak delegacije Japanske međunarodne agencije za saradnju i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja infrastruktre Srbije.

MIHAJLOVIĆEVA S AMBASADOROM EGIPTA O UNAPREDjENjU SARADNjE 

BEOGRAD, 14. maja 2018. (Beta) - Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, razgovarala je 14. maja s ambasadorom Egipta Amrom Alguvejlijem o unapređenju saradnje dve zemlje. Ona je rekla da postoji otvoren prostor za saradnju, ne samo u oblasti saobraćaja, već i u oblasti građevinarstva i infrastrukture, imajući u vidu veliki broj projekata koje Srbija realizuje ili planira da realizuje. Ambasador Egipta u Srbiji Amr Alguvejli rekao je da odnosi dve zemlje imaju dugu tradiciju i dobru osnovu za "dalje unapređenje bilateralne saradnje". On je naglasio da raste broj srpskih turista koji posećuju Egipat i da postoji potreba za uspostavljanjem direktnog leta između Beograda i Kaira, kao dve važne tačke za povezivanje Balkana i afričkog kontinenta. Razgovarano je i o mogućnostima za razmenu iskustava u oblasti vodnog saobraćaja, pre svega kad je reč o turizmu, i učešću egipatskih građevinskih kompanija na sajamskim manifestacijama u Srbiji. Mihajlovićeva je ambasadoru kao poklon uručila ćilim, rad žena sa sela, članica Etno-mreže.

AMBASADOR KIF: ATMOSFERA NA SEDNICAMA SAVETA BEZBEDNOSTI NE DOPRINOSI UVEK NORMALIZACIJI 

BEOGRAD, 14. maja 2018. (Beta) - Britanski ambasador u Beogradu Denis Kif izjavio je 14. maja da atmosfera na sednicama Saveta bezbednosti o "Kosovu" nisu uvek doprinosile normalizaciji odnosa i pomirenju Beograda i Prištine. Povodom spekulacija da Velika Britanija pokreće incijativu o promeni formata sednica Saveta bezbednosti o Unmiku, Kif je za agenciju "Beta" rekao da se o tim pitanjima uvek raspravlja u Njujorku i da treba videti kako će proći sednica u UN. On je rekao da je to "nešto o čemu se u Savetu bezbednosti UN stalno razgovara, a ne nekakva nova inicijativa ili velika zavera, koje toliko vole da izmišljaju pojedini tabloidi". "Za nas je uvek najvažnije pitanje bilo da li rasprave u UN o Srbiji i Kosovu unapređuju proces normalizacije i pomirenja. Mi ne krijemo da ne smatramo da je to uvek bio slučaj. Želimo da vidimo da li su rasprave o Srbiji i Kosovu konstruktivne, da li doprinose smanjivanju tenzija, da li gledaju u budućnost i podržavaju proces koji vodi ka normalizaciji odnosa", rekao je Kif. Na pitanje o navodnim aktivnostima zemalja Kvinte na ubrzanju normalizacije odnosa Beograda i Prištine, Kif je rekao da ne želi da se upušta u spekulacije, ali da je normalan deo diplomatske prakse da se razgovara s bliskim prijateljima i partnerima o idejama kako podržati inicijative koje želite da vidite ostvarene u praksi. "Jedna od stvari koje mi želimo da podržimo je napredak u dijalogu Srbije i Kosova i želimo da podržimo punu normalizaciju", rekao je Kif. Na pitanje šta za Veliku Britaniju treba da bude ishod normalizacije, Kif je rekao da je EU kao cilj postavila normalizaciju odnosa, ali da je na uključenim stranama, odnosno na Beogradu i Prištini, da u aktuelnim razgovorima i procesu dijaloga usaglase šta to znači i da uz pomoć svojih međunarodnih partnera pronađu rešenje. "To je proces koji treba da predvode Srbija i Kosovo, ko drugi može naći realna rešenja za otvorena pitanja? Dijalogom posreduje EU i mi podržavamo taj dijalog. Mi se nadamo prilikama da podržimo proces. To radimo zato što, prvo, za uspeh pristupanja Srbije EU to predstavlja jedno od pitanja koje mora biti rešeno, ali radimo takođe zato što verujemo da bez rešavanja preostalih teških bilateralnih pitanja na Balkanu na duži rok ne možete ostvariti bezbednost, stabilnost i napredak koji su svima potrebni", rekao je Kif.