gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
ponedeljak, 12. mart 2018. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 12.03.2018.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

SI DjINPING: PRIJATELjSTVO KINE I SRBIJE JE ČVRSTO I NEUNIŠTIVO

BEOGRAD, 11. marta 2018. (Beta) - Predsednik Kine Si Djinping uputio je pismo predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću navodeći da je "tradicionalno prijateljstvo između Kine i Srbije čvrsto i neuništivo" i izrazio spremnost da ponovo poseti Srbiju. Si Djinping je u pismu izrazio zahvalnost Vučiću na čestitki povodom kineske Nove godine ističući da ga, kako je naveo, visoko ceni kao predsednika koji se dosledno zalaže za razvoj prijateljskih odnosa i saradnje sa Kinom."Tradicionalno prijateljstvo između Kine i Srbije je čvrsto i neuništivo. Poslednjih godina, uz zajedničke napore naše dve strane, postignut je istorijski napredak u bilateralnim odnosima, što me veoma raduje. Kineska strana poštuje i podržava put razvoja, koji je srpski narod samostalno izabrao, i raduje se postignutim rezultatima ekonomskog i društvenog razvoja Vaše zemlje tokom poslednjih godina", naveo je Si, a saopštilo Predsedništvo Srbije. Kineski predsednik je rekao da poklanja veliku pažnju razvoju kinesko-srpskih odnosa i izrazio spremnost da se sa Vučićem u novoj godini dogovori o pravcu razvoja bilateralnih odnosa, jačanju saradnje Kine i Srbije u okviru sprovođenja inicijative "Pojas i put", kao i još bolje koordinacije i saradnje po pitanju međunarodnih i regionalnih odnosa u cilju unapređenja i podizanja na viši nivo Sveobuhvatnog strateškog partnerstva između te dve zemlje."Ja Vam se zahvaljujem na pozivu da posetim Srbiju i spreman sam da se opet sretnem sa Vama u terminu koji odgovara obema stranama", navodi se u pismu predsednika Kine Si Djinpinga.

FRANCUSKI AMBASADOR: SRBIJA JE FAKTOR STABILNOSTI I NAJVAŽNIJI EKONOMSKI PARTNER NA BALKANU

BEOGRAD, 9. marta 2018. (Beta) - Francuski ambasador u Srbiji Frederik Mondoloni danas je u razgovoru s premijerkom Anom Brnabić rekao da je Srbija za Francusku "faktor stabilnosti u regionu i najvažniji ekonomski partner". Kako je saopštila Vlada Srbije, ambasador je Ani Brnabić uručio pismo pismo premijera Francuske Eduara Filipa i preneo njegovo "opredeljenje za dalje jačanje bilateralnih odnosa sa Srbijom". Mondoloni je kazao da Francuska "snažno podržava Srbiju na njenom evropskom putu" i da je odluka Evropske unije o usvajanju Strategije o proširenju pozitivna jer će dati "dodatni podsticaj Srbiji" u reformama i ekonomskom napretku. Brnabić ukazala je na značaj predstojeće posete ministra spoljnih poslova Francuske Žan-Iva Le Driana Srbiji tokom aprila. Ukazala je i na značaj posete predsednika Francuske Emanuela Makrona Srbiji u godini kada se obeležava stogodišnjica od završetka Prvog svetskog rata. Sagovornici su kao dobar primer saradnje naveli to što je francuska kompanija "Vanci eroports" dobila koncesiju za beogradski aerodrom "Nikola Tesla".

MINISTRI KULTURE SRBIJE I SLOVENIJE RAZGOVARALI O PREDMETIMA KULTURNOG NASLEDjA

BEOGRAD, 9. marta 2018. (Beta) - Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević i ministar kulture Slovenije Anton Peršak razgovarali su danas u Ljubljani o pitanjima u vezi sa predmetima kulturnog nasleđa koji se nalaze u institucijama kulture u obe zemlje. Vukosavljević i Peršak razgovarali su o jačanju saradnje u ostalim oblastima kulture i umetnosti, saopštilo je Ministarstvo kulture i informisanja Srbije. Obe strane su izrazile spremnost da pronađu najbolji modaliteti za dalje unapređenje saradnje, navodi se u saopštenju. U Ljubljani je održan sastanak ekspertskih grupa Slovenije i Srbije o statusu predmeta, a razgovori će biti nastavljeni na sledećem zasedanju u drugoj polovini aprila u Beogradu. Slovenija zahteva od Srbije više od 300 umetničkih dela i istorijskih predmeta iz zbirki srpskih muzeja, zvaničnih rezidencija i državnih ustanova. Vlasti iz Ljubljane traže više od 200 slika i skulptura, desetine muzejskih predmeta, pa i filmove "Kekec", "Bitka na Neretvi" i "Zadah tela". Ljubljana je zatražila da im se dela vrate prema sporazumu o sukcesiji koji su potpisale sve države nalednice. Predmet sporenja Srbije i Slovenije su i automobili Josipa Broza Tita koji su 1986. u Sloveniju otišli kao eksponati na revers, ali nikada nisu vraćeni u Beograd. Među tim automobilima, koje Srbija potražuje, su Titov blindirani mercedes, Kadilak, Pakard, Kampanjola i Rols Rojs kabriolet. Stručnjaci navode da bi ti automobili mogli da privuku veliku pažnju u svet automobilskih muzeja, jer se takve kolekcije retko viđaju, a neki od Titovih automobila imaju veoma zanimljive priče.

DjORDjEVIĆ I AMBASADOR UAE: VELIKI BROJ ZAJEDNIČKIH PROJEKATA

BEOGRAD, 9. marta 2018. (Beta) - Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Djorđević ocenio je danas u razgovoru sa novopostavljenim ambasadorom Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mubarakom Saidom Aldaherijem, da pored Sporazuma o socijalnom osiguranju postoji veliki broj projekata koje Srbija i UAE mogu zajedno da realizuju. Djorđević je najavio da će njegovo ministarstvo uputiti predloge projekata za koje je uveren da će naići na podršku UAE. Kako je saopšteno, Djorđević je prihvatio poziv ministra ljudskih resursa i emiratizacije UAE Nasera bin Tanija Alhamelija da poseti Abu Dabi tokom ove godine. Ambasador Mubarak Said Aldaheri je ocenio da pravo prijateljstvo dva naroda oslikava bilateralne odnose Srbije i UAE, kao i prijateljstvo šeika Bin Zajeda i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Dodao je da će tokom svoje diplomatske misije nastojati da se to partnerstvo još više učvrsti zajedničkim aktivnostima koji su u obostranom interesu, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

SRBIJA I HRVATSKA POTPISALE MEMORANDUM O REKONSTRUKCIJI PRUGE BEOGRAD-ZAGREB

BEOGRAD, 9. marta 2018. (Beta) - Memorandum o razumevanju u unapređenju železničkog saobraćaja, kojim je predviđena rekonstrukcija pruge Beograd-Zagreb potpisali su danas u Beogradu ministri saobraćaja Srbije i Hrvatske, Zorana Mihajlović i Oleg Butkovićem. Plan je da se posle rekonstrukcije pruga vozovi između Beograda i Zagreba saobraćaju brzinom 160 kilometara na sat, što bi putovanje skratilo sa 7,5 sati na nešto više od tri sata. Pruga Beograd-Zagreb je duga 412 kilometara, a deo kroz Srbiju 116 kilometara. Planirana je rekonstrukcija oba koloseka na celoj deonici Golubinci-Šid, do granice sa Hrvatskom, kao i modernizacija dela od Rume do Šida. Mihajlović i Butković su rekli novinarima da su radne grupe koje treba da rade na projektnoj dokumentaciji za rekonstrukciju pruge spremne i da bi mogle da se sastanu već ovog meseca, a da će se ministri krajem maja sastati u Zagrebu. Srbija bi u radove na deonici pruge na svojoj teritoriji trabalo da uloži 250 miliona evra, dok će Hrvatsku rekonstrukcija pruge na "Evropskom koridoru 10" koštati milijardu evra. Butković je rekao da Hrvatska neće imati problem da obezbedi taj novac i da će konkurisati kod EU fondova koji pokrivaju čak i do 85 odsto troškova. Ministarka Mihajlović je kazala da će se projekat raditi po fazama, a da je potrebno da obe strane zajedno izračunaju šta nedostaje u projektno-tehničkoj dokumentaciji, da bi mogle da utvrde kako da zajedno konkurišu kod EU. Ona je rekla da je za projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju pruge potrebno osam do 10 miliona evra. Butković je potvrdio da Hrvatska ima "spremne papire" za dve deonice pruge i da je za 2019. za te namene osigurano 500 miliona evra, te se tada može očekivati početak radova na deonici u Hrvatskoj. On je ocenio da je rekonstrukcija pruge "jedan od najbitnijih projekata u regionu jer Koridor 10 povezuje ne samo Srbiju i Hrvatsku već i zemlje od zapada ka istoku". Ministarka Mihajlović je rekla da je pruga "investicija za budućnost, za sve ono što želimo da uradimo". Butković je kazao da su danas razgovarali i o tri mosta koja povezuju dve zemlje, a u su lošem stanju, dok je Mihajlović dodala da bi u aprilu trebalo da potpišu sporazum o održavanju mostova. Razgovarali su i o graničnim prelazima, te će, kako je najavila Mihajlović, već ovog meseca početi radovi na prelazu Batrovci-Kuzmin, uz inostrani kredit. Ona je istakla da Srbija kasni s tim jer je godinu i po dana imala probleme sa projektantima. Na sastanku je bila i ministarka Srbije za evropske integracije Jadranka Joksimović koja je rekla da za Srbiju i Hrvatsku postoji više izvora finansiranja i da Srbija kao kandidat za članstvo u EU ima mogućnost da traži novac za projekte važne za region.

MINISTAR ENERGETIKE SRBIJE S AMBASADOROM JAPANA RAZGOVARAO O PROJEKTIMA

BEOGRAD, 9. marta 2018. (Beta) - Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić je danas s novim ambasadorom Japana Djinićijem Marujamom razgovarao o energetskim projektima i o unapređenju zaštite životne sredine. Ministarstvo navodi da su ocenili da izgradnja postrojenja za odsumporavanje termoelektrane Nikola Tesla "A" u Obrenovcu ide kako je predviđeno, i da će rad tog postrojenja unaprediti životnu sredinu. "Za nas je saradnja s japanskim kompanjama višestruko značajna, budući da je na projektima angažovana domaća operativa, koja sada ima priliku da koristi nova znanja i savremene tehnologije japanskih partnera, koji su u toj oblasti dostigli zavidan nivo", kazao je Antić. Ambasador Marujama je kazao da se saradnju treba pojačati i u rudarstvu i geologiji. Antić je kazao da su unapređuju mere zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, po ugledu na Japan, u interesu obeju zemalja i japanskih kompanija.

NORVEŠKI AMBASADOR: NIJE PROBLEM SARADNjA S RUSIJOM, VEĆ GUBITAK POVERENjA ČLANICA EU

BEOGRAD, 9. marta 2018. (Beta) - Ambasador Norveške u Srbiji Arne Sanes Bjornstad rekao je da u slučaju evropskih integracije Srbije nije toliko problem saradnja s Rusijom, pogotovo vojna, koliko gubitak poverenja članica EU. "Manji problem je izazov korišćenja dve vrste tehnologija i procedura koje nisu napravljene da se koriste zajedno. Veći je gubitak poverenja kao pouzdanog partnera među zemljama kojima u EU (Srbija) želi da se pridruži", izjavio je Bjornstad za sutrašnje izdanje lista Danas. Kako kaže, nijedna zemlja EU nema takvu vojnu i bezbednosnu saradnju s Rusijom kao Srbija, budući da najveći deo članica EU Rusiju smatra pretnjom. Ambasador je naveo da bi Srbiji "bilo mudrije" da to uzme u obzir i vodi politiku više u skladu sa zemljama EU i tako pokaže spremnost da bude "pozdan član" Unije. On je naveo da je normalizacija odnosa s „Kosovom" jedan od uslova za članstvo Srbije u EU i da je predsednik Aleksandar Vučić "pokazao hrabrost" jer je spreman da zauzme "realističniji i racionalniji" pristup pitanju Kosova. "Kosovo je, zapravo, nezavisna država bez obzira na stav Srbije o tome. To znači da je aktuelna situacija takva da je Srbija u svakom slučaju na gubitku", naveo je Bjornstad. Govoreći o slobodi štampe, Bjornstad je rekao da ne sumnja u navode novinara o lošim iskustvima, pritiscima i napadima. "To pokazuje da politička kultura u Srbiji mora da prevali još dug put", naveo je norveški ambasador.