gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
ponedeljak, 29. januar 2018. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 29.01.2018.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

DAČIĆ U UN: POTREBNO JAVNO OSUDITI SVAKU VRSTU ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA

BEOGRAD, 26. januara 2018. (Beta) - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je na otvaranju srpsko-jevrejske izložbe "Jasenovac-pravo na nezaborav" u Ujedinjenim nacijama u Njujorku da je potrebno javno osuditi svaku vrstu istorijskog revizionizma koji negira zločine počinjene u Drugom svetskom ratu. Dačić je, kako je prenelo njegovo ministarstvo, ukazao da logor Jasenovac mora ostati kao jedan od najznačajnih simbola stradanja Srba, Jevreja, Roma i antifašista tog vremena. "Ne smemo dozvoliti nasilno niti perfidno menjanje pogleda na prošlost i istorijske činjenice, jer se time relativizuju i negiraju genocidne i zločinačke politike prema celim narodima u prošlosti. Ako ne negujemo kulturu sećanja i nismo na oprezu, rizikujemo da nam se ponovi tragična sudbina iz prošlosti", rekao je Dačić. On je dodao da je izložba u Njujorku značajna za očuvanje sećanja i da žrtve "koje su pale za ideale nekog boljeg i slobodnijeg sveta ne smeju biti uzaludne" i da je prilika da se međunarodna javnost upozna s tim u svetu manje poznatim poglavljem Drugog svetskog rata. "Ona treba i da upozori na opasnosti od oživljavanja ideologije i političke prakse koje su dovele do takvih strahota. Deo takvih nastojanja su i nenaučne reinterpretacije događaja i procesa iz perioda Drugog svetskog rata koje postaju deo javnog govora i opravdavaju zločine. Naša dužnost je da se protiv toga borimo, jer zaborav zločina je novi zločin i poziv da se on ponovi", rekao je Dačić. Dodao je da pitanje memorijalizacije logora Jasenovac do danas nije rešeno na primeren način, a da je jedan od razloga što su ustaški logorski objekti sistematski uništeni, dok su nacistički logori očuvani i od njih su stvorena mesta sećanja i edukacije, dok uz to nikada nisu izvršena ni sveobuhvatna istraživanja. "Na žalost, politika potiskivanja, zaborava i simetrije zločina nije mogla da nadomesti ono što je civilizacijski dug prema mrtvima, ali i prema živima: suočavanje sa zločinom, njegovo kažnjavanje, naučno istraživanje i adekvatna memorijalizacija", rekao je Dačić. On je dodao da je najnovija memorijalizacija Jasenovca izazvala velike kontroverze, pre svega zbog činjenice da se u individualizaciji žrtve izgubila njena pripadnost određenoj naciji ili "rasi", "iako je upravo to bio razlog stradanja najvećeg broja zatočenika". "Takav pristup treba posmatrati kao deo šireg toka revizije istorije Drugog svetskog rata i politike Nezavisne države Hrvatske (NDH), u čemu logor Jasenovac ima vrlo značajno mesto", rekao je Dačić. Izložba u UN otvorena je povodom Međunarodnog dana sećanja na Holokaust, 27. januara, koji su proglasile UN u znak sećanja na dan oslobođenja Aušvica.

DAČIĆ POZVAO PLENKOVIĆA DA ODA POČAST ŽRTVAMA JASENOVCA

NjUJORK/BEOGRAD, 26. januara 2018. (Beta) - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je u sedištu UN u Njujorku otvorio izložbu "Jasenovac-pravo na nezaborav", pozvao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da oda počast žrtvama logora Jasenovac i da jasno kaže ko su te žrtve. "Isto tako kao što Plenković odlazi u Jerusalim da se pokloni senima u Jad Vašemu, očekujemo da to uradi u Hrvatskoj, u samom Jasenovcu i da jasno definiše i kaže ko su žrtve. Da li je 50.000, 100.000 ili 700.000, da je jedan čovek ubijen zbog toga što je Jevrejin ili zato što je Srbin, to je bruka za čovečanstvo i zaslužuje osudu", rekao je Dačić, prema snimku postavljenom na sajt B92. Dačić je rekao da "kao što srpski narod ima dovoljno hrabrosti, smelosti i morala da sagleda i svoje greške u prošlosti, da kazni, uhapsi i osudi one koji su vršili zločine nad drugim narodima, svi drugi narodi imaju moralnu obavezu da ne realitivizuju i ne rehabilituju zločince". Dačić je rekao da je srpski narod pretrpeo najveće žrtve tokom Drugog svetskog rata. "Mi imamo obavezu da se toga sećamo. Zbog toga smo mi ovde... a zbog toga su formirane UN, da se fašizam više ne ponovi i mi čvrsto stojimo u tom uverenju", dodao je. Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske optužilo je Srbiju da izložbom o Jasenovcu u sedištu UN u Njujorku "manipuliše i plasira lažne podatke" i da stradanja žrtava u tom ustaškom logoru za vreme Drugog svetskog rata koristi u "propagandne svrhe". "Izražavamo duboko poštovanje prema svim žrtvama ustaškog režima iz Drugog svetskog rata i najsnažnije osuđujemo sva njegova zlodela, posebno zločine izvršene prema žrtvama stradalim u logoru Jasenovac. Istovremeno, i upravo iz pijeteta prema ovim žrtvama, smatramo potpuno neprihvatljivim korišćenje stradanja u Jasenovcu u dnevnopolitičke, propagandne svrhe", navodi se u saopštenju. Ministarstvo je ocenilo da organizovanje izložbi na takav način "ne doprinosi pomirenju, izgradnji poverenja i razvijanju dobrosusedske saradnje u jugoistočnoj Evropi" i dodaje da o izložbi nisu bili informisani stručnjaci i institucije u Hrvatskoj.

VUČIĆ ČESTITAO ZEMANU PONOVNI IZBOR ZA PREDSEDNIKA ČEŠKE

BEOGRAD, 27. januara 2018. (Beta) - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je 27. januara čestitku Milošu Zemanu povodom ponovnog izbora za predsednika Češke. "Povodom Vašeg ponovnog izbora za predsednika Češke upućujem Vam najiskrenije čestitke i najbolje želje za uspeh u radu. Uveren sam da Vam veliko poverenje građana Vaše zemlje daje snažnu volju da ih vodite utemeljenim putem uspeha i daljeg napretka", navodi se u Vučićevoj čestitki. Vučić je naveo da želi da naglasi da Srbija veoma ceni nesebičnu i sveopštu podršku Češke posebno u naporima koje ulažemo u očuvanje regionalnog mira i stabilnosti. "Siguran sam da ćemo i u narednom periodu, u duhu tradicionalnog prijateljstva Srba i Čeha, zajedno raditi na jačanju političkih odnosa, ekonomskih veza i saradnje u svim drugim oblastima, na dobrobit građana naših dveju zemalja", navodi se u čestitki predsednika Vučića.

OBELEŽEN MEDjUNARODNI DAN SEĆANjA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

BEOGRAD, 26. januara 2018. (Beta) - Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Djorđević izjavio je 27. januara u Beogradu da je u svim demokratskim državama aktuelna potreba da se iznova podseća na strahote Holokausta, kao i da se kao neistinite odbace tvrdnje koje negiraju njegov karakter i obim stradanja. "Nužnost saznavanja činjenica i promišljanja strahovitih posledica Holokausta doprineće da se u Srbiji, kao i u drugim demokratskim državama, masovno stradanje Jevreja u Drugom svetskom ratu i u budućnosti sagledava kao ono što po svom karakteru i obimu jeste – jedan od najvećih zločina protiv čovečnosti u istoriji", rekao je Djorđević . Na obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu, koji se nalazi u okviru kompleksa nekadašnjeg koncentracionog logora na Starom sajmištu, Djorđević je naveo da su religijske razlike kroz istoriju neretko služile kao osnovni povod za etničke sukobe. On je zato pozvao verske lidere u Srbiji da uzmu većeg učešća u pronalaženju i isticanju onih vrednosti koje su svojstvene svakom sistemu verovanja, koje su po meri svakog čoveka i ne izlaze iz okvira čovečnosti. Podsetivši je da Rezolucijom Generalne skupštine UN 1. novembra 2005. ustanovljen Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, ministar je kazao da se Generalna skupština opredeljujući se za dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, rukovodila potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje zasnovane na predrasudama. Djorđević je dodao da se antisemitizam u određenoj meri pojavljuje i sada, o čemu svedoče izolovani, ali i dalje prisutni incidenti. "Etnička i religijska mržnja i u 20. veku morali su izgledati kao recidivi davno prošlih vremena ranog srednjeg veka....Utoliko više čudi prisustvo neonacističke ideologije i pogleda na svet u 21. veku, u vremenu kada se svaki pojedinac putem interneta može sâm edukovati i upoznati sa drugim i drugačijim od sebe, ali takođe i direktno uticati, prema ličnim kvalitetima i sposobnostima, da kulturu kojoj pripada i sistem vrednosti u koji veruje predoči drugima na globalnom nivou", rekao je Djorđević. Centralnoj državnoj ceremoniji odavanja počasti prisustvovali su preživeli Holokausta, potomci žrtava, nekadašnji zatočenici logora smrti u Drugom svetskom ratu, predstavnici Saveza jevrejskih opština Srbije, predsednik Nacionalnog saveta Roma, ministri, predstavnici Skupštine Srbije, grada Beograda, članovi diplomatskog kora, udruženja i građani.

STEFANOVIĆ SA AMBASADOROM SAD O SARADNjI MUP-A I AMERIČKIH AGENCIJA ZA SPROVODjENjE ZAKONA

BEOGRAD, 26. januara 2018. (Beta) - Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović razgovarao je 26. januara sa ambasadorom SAD u Beogradu Kajlom Skotom o nastavku saradnje MUP-a i američkih agencija za sprovođenje zakona. Sagovornici su ukazali na značaj i važnost uloge policije za bezbednost građana i dogovorili nastavak bilateralne saradnje, posebno na polju očuvanja bezbednosti granica, borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala, saopštio je MUP. Govoreći o ubistvu predsednika Građanske inicijative SDP Olivera Ivanovića u Kosovskoj Mitrovici, Stefanović i Skot su ocenili da je važno da istraga brzo napreduje i da sve strane moraju preduzeti neophodne korake u cilju rasvetljavanja tog zločina. Na sastanku je bilo reči i o situaciji u regionu, a Stefanović i Skot su ocenili da sve zemlje u regionu moraju raditi na očuvanju stabilnosti. Ocenjujući da je Srbija uložila dodatne napore na polju borbe protiv terorizma i trgovine ljudima, ambasador je Stefanoviću ponudio dalju podršku SAD uz podsećanje da je ta zemlja od 2001. godine, donirala Srbiji više od 30 miliona dolara za jačanje kapaciteta i obuku policijskih službenika.

PREDSEDNIK MAKEDONIJE RAZGOVARAO SA IZASLANIKOM PREDSEDNIKA SRBIJE O POLOŽAJU SRBA

BEOGRAD, 27. januara 2018. (Beta) - Predsednik Makedonije Djorđe Ivanov je 27. januara u Skoplju o položaju Srba u Makedoniji, kojih po poslednjem popisu ima 37.000, razgovarao s ličnim izaslanikom predsednika Srbije Markom Djurićem. Djurić je rekao da je potrebno "očuvati Srbe kao sponu između Srbije i Makedonije jer dva naroda i dve zemlje dele zajedničke izazove i probleme" i da on, kao direktor Kancelarije Vlade Srbije za KiM, "najbolje zna te izazove". "Ključna stvar je da sačuvamo naš identitet, naš jezik i našu veru. Kao država vodimo računa da, kroz politički ambijent koji stvaramo, to i omogućimo", rekao je Djurić, javila je RTS. Djurić, koji je Makedoniju posetio povodom slave SPC Svetog Save, rekao je da su "razgovarali kako da Srbima bude dobro i komotno i svakog drugog dana, uz zahvalnost za sve što je do sada učinjeno".

EKONOMIJA

VUČIĆ O ZAJEDNIČKOM REGIONALNOM TRŽIŠTU: ZAPADNI BALKAN BI TIME OSTVARIO NAJBRŽI NAPREDAK

DAVOS, 26. januara 2018. (Beta) - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 26. januara da je u razgovorima u Davosu insistirao na kreiranju zajedničkog regionalnog tržišta, ocenjujući da bi time zemlje Zapadnog Balkana dobile dvostruko više stranih investicija i ostvarile "najbrži i najveći mogući napredak" pre članstva u EU. "U prethodnoj godini Zapadni Balkan, odnosno Srbija i još četiri zemlje i teritorija Kosova, imao je ukupno 4,5 do 4,6 milijardi dolara stranih direktnih investicija. Da kreiramo zajedničko tržište, mi bismo imali zajedničke takse, tarife... zajedničke subvencije. Da imamo tržište bez ekonomskih, a ne političkih granica, taj broj bi bio osam ili devet milijardi, što znači stostruko više", rekao je Vučić novinarima u Davosu. Vučić je rekao da će zbog toga nastaviti da promoviše ideju o ekonomskoj zoni jer je to, kako je naveo, "od strahovitog značaja" i donelo bi najbrži prosperitet i najveći mogući napredak zemljama u regionu pre ulaska u EU, "iako zna koje su države direktno protiv toga". "Zapadni Balkan je izgubio investicija onoliko koliko je prošle godine dobio samo zato što nismo mogli da se dogovorimo", rekao je Vučić, ističuči da je Albanija po tom pitanju uz Srbiju. Predsednik Srbije je ocenio i da su "ostali pod sve većim pritiskom da to prihvate" i dodao da nije reč o politici i kreiranju "Jugoslavija plus Albanija", već da je reč o državama koje razmišljanju o "generacijama koje dolaze i o budućnosti". Na pitanje novinara da li su bošnjaškli lideri ti koji su protiv zajedničke carinske unije, Vučić je rekao da "ne bi da govori", ali je dodao da "nisu Bošnjaci ti koji su pravili problem". "Ne smem da govorim o tome, ne bi bilo fer... Neki misle da je pitanje trenutka kada ćemo ući u EU, i ako nam odobre 2025, to je sedam godina... istorijski posmatrano to je kratak period, ali mi za tih sedam godina moramo da unapređujemo životni standard, rast, moramo da imamo najbolje odnose u regionu", rekao je Vučić. Upitan o obraćanju predsednika SAD Donalda Trampa na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, Vučić je šaljivo odgovorio da "vidi da su novinari strašno uzbuđeni što će slušati američkog predsednika". "Važno je da čujemo šta on misli, ali i italijanski premijer (Paolo Djentiloni), nemačka kancelarka (Angela Merkel) i francuski predsednik (Emanuel Makron)... Mnogo toga smo mogli da saznamo... kao na primer na koji način vide borbu protiv protekcionizma", rekao je Vučić. Vučić je rekao i da slabiji dolar, pored ostalog, znači jači izvoz Amerike i veći broj turista u Americi, i da su "to nekada pozitivne stvari", dodajući da je i za Srbiju to dobro jer "slabiji dolar znači manji javni dug Srbije". "Ništa u svetu nije isto ako se Amerika pomera levo ili ako se Amerika pomera desno", kazao je Vučić u Davosu.

VUČIĆ: TURSKI INVESTITOR U SEPTEMBRU STIŽE U KRALjEVO

BEOGRAD, 28. januara 2018. (Beta) - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je 28. januara u Istanbulu s vlasnikom tekstilne kompanije "Taj grupe" Mesudom Toprakom, koja će u Kraljevu, kako je dogovoreno, investirati 35 miliona evra u fabriku sa 2.500 radnih mesta. "Do kraja septembra će početi da radi jedna turska kompanija u Kraljevu, i zaposliti 2.500 radnika. O tome sam razgovarao s vlasnikom kompanije u Istanbulu", rekao je Vučić koji će se 29. januara sastati s predsednikom Turske i s članom Predsedništva BiH Bakirom Izetbegovićem. Vučić je u izjavi za TV "Pink" dodao da je dolazak turskog investitora u Kraljevo "izvanredna vest", te da je "veoma, veoma srećan" zbog toga jer će zbog nove fabrike biti više novca za obdaništa, škole, domove zdravlja. Vučić je i u julu, kada je prethodni put bio u Istanbulu, razgovarao s predstavnicima "Taj grupe", i tada je bilo rečeno da je zainteresovana da u Srbiji otvori fabrike tekstila i centar za razvoj, kao i da investira u banjski turizam. Vučić i Izetbegović će 29. januara u Ankari s predsednikom Turske Redzepom Tajipom Erdoganom razgovarati o saradnji na Balkanu i o odnosima Srba i Bošnjaka. Vučić je, u telefonskoj izjavi za "Pink", naveo da će najvažnije teme tog razgovora biti ekonomske i politika Turske na Balkanu, šta ona očekuje u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine. Vučić je rekao i da bi trebalo da se razgovara i o tome "da li možemo da napravimo konačne granice Srbije i Bosne i Hercegovine". Za manje od godinu dana to će biti treći sastanak Vučića s Erdoganom koji je sredinom oktobra prošle godine posetio Beograd i Novi Pazar. "Da li će biti laki razgovori, to ne očekujem, ali uvek mi je lakše kada nisam domaćin... Ovako sam nešto slobodniji da izgovorim šta jesu stavovi Srbije i šta smatram neprikladnim kada su u pitanju stavovi sagovornika", rekao je predsednik Srbije o sutrašnjem sastanku. Portparol Predsedništva Turske Ibrahim Kalin je najavljujući sastanak Erdogan-Izetbegović-Vučić, rekao da Turska nastoji da poveća broj investicija na Zapadnom Balkanu i da poboljša bilateralne odnose. Kalin je podsetio da su Turska i Srbija potpisale više od 20 sporazuma, i da će Vučićeva poseta Ankari biti prilika da se razgovara i o izgradnji auto-puta Sarajevo-Beograd.

KNEŽEVIĆ: BOLjI POSLOVNI AMBIJENT DONEO 2,6 MILIJARDI EVRA INVESTICIJA U SRBIJU

BEOGRAD, 28. januara 2018. (Beta) - Ministar privrede Goran Knežević rekao je da je bolji poslovni ambijent u Srbiji doveo do toga da su direktne strane investicije u 2017. godini dostigle 2,6 milijardi evra. Knežević je u intervjuu za "Blic" ocenio da poslovni ambijent u Srbiji nije na idealnom nivou, ali da se kreće u dobrom pravcu. "Srbija je u prethodne tri godine napredovala za 48 mesta na Duing biznis listi Svetske banke, koja je glavni pokazatelj lakoće poslovanja... Naš cilj je da uđemo među prvih deset na svetu po lakoći poslovanja", kazao je ministar privrede. On je rekao da je najveći problem privrede i svih drugih segmenata društva u Srbiji, to što mnogi i dalje gledaju na državu kao na "majku i oca koja reguliše sva kretanja", a to je, kako je ocenio, potpuno pogrešno. Upitan da li će se i kad prestati sa praksom subvencionisanja investitora, Knežević je kazao da se za sada neće prestati, jer nema bilo koje zemlje "koja je po privrednoj snazi kao Srbija, a da se razvila bez stranih investicija". "Mi smo Zakonom o ulaganjima izjednačili domaće i strane investitore i postoji zabuna u javnosti da je tu neko favorizovan. Naravno da imamo više stranih investicija, jer napolju ima više novca, ali svi imaju ista prava. Imamo oko 50 projekata sa subvencijama od početka 2016, a subvencije se, u proseku, vraćaju posle 16 meseci", rekao je ministar. Govoreći o platama, Knežević je kazao da "država može da se umeša utoliko što kroz ugovore sa investitorima u jednom članu predviđa da plate moraju biti 20 odsto više od minimalne zarade, dok je ostalo pitanje tržišta".