gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
ponedeljak, 02. oktobar 2017. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 02.10.2017.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

DAČIĆ: KOSOVO NEMA ŠANSE U UNESKU, A SRBIJA ĆE U EU AKO EU OPSTANE

BEOGRAD, 1. oktobra 2017. (Beta) - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da se Kosovo još nije prijavilo za prijem u Unesko, ali da je uveren da će izgubiti kad god da se prijavi, uz ocenu da se "ne može sve silom i parama rešiti". "Kosovu u Unesku ističu rokovi. Za sada se nisu prijavili. Mi ih čekamo. Kad god da se prijave moraju da znaju da će da izgube", rekao je Dačić novinarima u Beogradu. "Ne može se sve silom i parama rešiti. Siguran sam da na glasanju nema šanse da pobede", izjavio je šef srpske diplomatije. Povodom analize koju su nedavno predstavili predsednik Francuske Emanuel Makron i predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, u kojoj se navodi da Evropska unija treba da do 2025. godine otvori vrata za nove članice sa Zapadnog Balkana, Dačić je rekao da je bolje da evropski lideri pričaju o svojim odnosima. "Pitanje je da li će EU opstati do 2025. Ako opstane, eto nas", rekao je Dačić, dodajući da mu je "preko glave" da sluša o balkanskim zemljama kao o "divljačkim plemenima koje neko treba da primi u EU. Ulazak u EU je političko pitanje, rekao je Dačić i postavio pitanje da li neko veruje da je Turska zaslužila da bude članica NATO, a nije zaslužila članstvo u EU, dodavši da je Turska u NATO "zato što im treba". "Mislim da smo im (EU) potrebni. Bolje je da smo politički tu, nego da imaju sukobe na Balkanu", kazao je šef srpske diplomatije.

DAČIĆ O REFERENDUMU U KATALONIJI: SRBIJA PODRŽAVA CELOVITOST ŠPANIJE

BEOGRAD, 1. oktobra 2017. (Beta) - Srbija podržava teritorijalni integritet i suverenitet Španije i njeno jedinstvo, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić povodom referenduma o nezavisnosti autonomnog španskog regiona Katalonije. "Naš stav je jasan i principijelan, Španija je jedan od najvećih prijatelja Srbije", rekao je Dačić novinarima u Beogradu i dodao da Madrid ima isti takav stav o pitanju teritorijalnog integriteta Srbije. Ministar je pozvao "sve političke faktore da se ne igraju tim pitanjem" i naveo da mu nije jasno zašto su neki političari iz Srbije otišli u Barselonu, a nisu otišli u Banjaluku. On je kazao da je o stav Srbije o katalonskom referendumu na liniji stavova evropskih institucija. Dačić je dodao da svi jednostrani potezi koji nisu u skladu sa ustavnopravnim sistemom jedne zemlje i koji nisu dogovoreni sa centralnim vlastima, predstavljaju kršenje međunarodnog prava. "Ovo može da zadesi svaku zemlju na svetu. Ako nema međunarodnog prava, nema šta da vas štiti, osim ljubavi i naklonosti velikih sila, što je vrlo promenljiva kategorija", rekao je Dačić.

DAČIĆ: JOŠ NIJE DONETA ODLUKA O STATUSU RUSKOG HUMANITARNOG CENTRA U NIŠU

MOSKVA, 29. septembra 2017. (Beta) - Prvi potpredsednik Vlade Srbije i šef diplomatije Ivica Dačić izjavio je danas u Moskvi da još nije doneta odluka o davanju diplomatskog statusa ruskom humanitarnom centru u Nišu. Dačić, koji je kopredsednik srpsko-ruskog međuvladinog Komiteta za ekonomsku i trgovinsku saradnju rekao je nakon sastanka sa kopredsednikom sa ruske strane Dmtrijem Rogozinom da je Srbija pod velikim pritiscima kada je reč o centru u Nišu, te da će Srbija odluku doneti rukovodeći se sopstvenim interesima. "Očigledno da postoji velika antiruska histerija u zapadnim zemljama i da se sve tumači kroz to da Rusija ima veliki uticaj na naš region. Oni misle da je taj uticaj štetan", rekao je Dačić. On je odbacio ocene da je reč o špijunskom centru. Rekao je da je na sastanku sa Rogozinom konstatovano da je došlo do značajnog rasta robne razmene u ovoj godini, i da se očekuje da će do kraja godine biti premašen godišnji obim trgovinske razmene. Dačić je rekao da se razgovaralo i o energetskoj saradnji, odnosno o energetskoj bezbednosti Srbije i o gasovodu koji bi u budućnosti obezbedio redovno snabdevanje Srbije gasom.

ROGOZIN: RUSIJA I SRBIJA SPREMNE ZA SARADNjU U INOVACIJAMA I KORIŠĆENjU SVEMIRA

MOSKVA, 29. septembra 2017. (Beta) - Rusija i Srbija su spremne da razvijaju saradnju u inovacijama i korišćenju svemira, izjavio je danas potpredsednik ruske vlade i kopredsednik srpsko-ruskog Međuvladinog komiteta za ekonomsku-trgovinsku saradnju Dmitrij Rogozin tokom susreta sa šefom srpske diplomatije i kopredsednikom tog komiteta Ivicom Dačićem. "Dogovorili smo se da aktiviramo saradnju u novim, perspektivnim oblastima. To je lokalizacija proizvodnje ruske industrije na teritoriji Srbije, afirmacija ruskih visokotehnološkh proizvoda na srpskom tržištu. Reč je o proizvodnji civilnih aviona, tehnologijama i inovacijama, pa i uz korišćenje korisnog kosmosa", rekao je Rogozin. Rogozin je precizirao da pod "korisnim kosmosom" podrazumeva usluge koje Rusija može da pruži korišćenjem satelita, prenosi Tass. On je takođe rekao da Rusija i Srbija razmatraju šta mogu zajedno da urade na tržištima trećih država. "Nameravamo da nastavimo rad u okviru Međuvladine komisije, usmeren na rešavanje zadataka balkanskog regiona- jačanje statusa i uloge rusko-srpskog centra u Nišu", rekao je Rogozin. Dačić je rekao da je predstojeća 180. godišnjica ustanovljavanja rusko-srpskih diplomatskih odnosa dodatan povod za produbljivanje sradnje. "Smatramo da naši odnosi sa Rusijom imaju prioritetan značaj", rekao je Dačić, dodajući da prioritetiti u saradnji postoje u oblasti tehnologija, energetike, poljoprivrede, prenosi Tass. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da na sastanku dogovoreno je da će sledeće 16. zasedanje Međuvladinog komiteta biti održano u decembru u Novom Sadu. "Zajednički smo konstatovali da je došlo do rasta ekonomske aktivnosti, da je došli do rasta razmene u prvih 7 meseci ove godine, i očekujemo da će do kraja godine biti premašen prošlogodišnji obim spoljnotrgovinske razmene. Razgovarali smo o mnogim pitanjima koje treba razmotriti na redovnom zasedanju Komiteta, kao što je pokretanje procedure za zaključenje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa celim Evroazijskim savezom", rekao je Dačić. Dačić je naveo da je razgovarano o saradnji u oblasti energetike, budući da je Srbiji veoma važno snabdevanje gasom, kao da je bilo reči o saradnji u poljoprivredi, industrijskoj proizvodnji, o pokretanju razgovora o pitanjima inovacija, digitalizacije i informacionim tehnologijama.

VUČIĆ: NE SMEMO ZABORAVITI ŽRTVE DRUGOG SVETSKOG RATA, ALI SE MORA GLEDATI U BUDUĆNOST

BEOGRAD, 1. oktobra 2017. (Beta) - Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Spomen-parku Jajinci, kod Beograda, gde je održana državna komemoracija streljanima u Drugom svetskom ratu, da se ne smeju zaboraviti Srbi, Jevreji i Romi koje su nemački nacisti ubili u Drugom svetskom ratu, i da se mora gledati u budućnost. "Nema mnogo reči, nema šta da se kaže, i nema izraza koji može mnogo da znači. Bol, nasilje sve su to Jajinci, najveće groblje nacističkih žrtava u Srbiji", kazao je Vučić. Rekao je da se toga treba sećati svakog dana, i da je najvažniji zadatak Srbije investirati u život, razumevanje, mir i rad koji taj mir obezbeđuje. "Danas se mi ponosimo antifašističkom prošlošću na kojoj Srbija piše svoju budućnost slobodne, nezavisne i suverene zemlje koja ne želi ništa tuđe, ali neće dati ono što pripada srpskoj državi i narodu", rekao je Vučić. On je kazao da će Srbija, bez obzira na pritiske, istrajati na putu ka slobodi i nezavisnosti. Predsednik Udruženja logoraša i zatočenika "Jasenovac" Slavko Milanović je rekao da se mora govoriti o svim strahotama koje su se desile da se nikada više ne bi ponovile. "Danas kada je fašizam naša prošlost, moramo sprečiti svako oživljavanje nacističke ideologije, i zato se moramo sećati svake žrtve fašizma", kazao je Milanović i dodao da su "ustaše u svojim zlodelima išle i dalje od svih nacista na svetu" jer su osnovale i logore za zatvaranje dece. Milanović je pozvao Skupštinu Srbije da na dnevni red stavi Deklaraciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, koju je Udruženje logoraša i zatočenika logora Jasenovac podnelo Skupštini sa potpisima podrške 54.756 građana. "Vreme je da najviši vrh Srbije zločin počinjen tokom Drugog svetskog rata u NDH nazove pravim imenom - genocidom", kazao je Milanović. Vence na spomenik streljanima u Jajincima su položili predsednik Vučić, gradonačelnik Beograda Siniša Mali, predsednik Opštine Voždovac Aleksandar Savić, diplomatski predstavnici i drugi. Skupu su prisustvovali premijerka Ana Brnabić i ministri, predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Ljubiša Diković, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, diplomatski i vojno-diplomatski predstavnici više od dvadeset država, predstavnici Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine, Saveza jevrejskih opština, Udruženja logoraša, SUBNOR-a Srbije i veliki broj ratnih veterana. U Jajincima, na području sadašnjeg velikog memorijalnog parka, nacisti su od 1941. do 1944. godine ubili više od 60.000 ljudi, Srba, Jevreja i Roma, pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, antifašista i svih onih koji su, nemireći se sa okupacijom zemlje, pružali aktivan otpor okupatoru. Žrtve odabrane za streljanje dovođene su iz koncentracionih logora na Banjici i na Sajmištu. Veliki memorijalni park u Jajincima u okviru kojeg je spomenik streljanima, otvoren je 20. oktobra 1964. godine.

DODIK I VUČIĆ OTVORILI DEONICU AUTO-PUTA U RS

BANjA LUKA, 1. oktobra 2017. (Beta) - Predsednici Republike Srpske i Srbije, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, otvorili su danas deonicu auto-puta "9. januar" od deset kilometara, od Mahovljana do Drugovića, u Republici Srskoj, u Bosni i Hercegovini. Deonica je otvorena defileom automobila sa zastavama Srbije i Republike Srpske. Vučić je izjavio da putevi koji se grade spajaju Srbe sa dve strane Drine", kao i Srbiju i Republiku Srpsku s drugim narodima. On je naveo da putevi donose poslove za mlade ljude, da "ostanu na svojim ognjištima i sačuvaju rodnu grudu". "Srbija će ove godine imati više od hiljadu kilometara autoputeva i biće prva u regionu po dužini izgrađenih autoputeva", rekao je Vučić. Vučić je dodao da Srbija i Republika Srpska rade "konkretne stvari za ljude" i da Srbija ima dobre odnose s celom Bosnom i Hercegovinom, s Bošnjacima i Hrvatima, ali da narod u Srbiji "mnogo voli Republiku Srpsku". "Poštujemo Bosnu i Hercegovinu i njen teritorijalni integritet, ali volimo Republiku Srpsku, i to ne krijemo", rekao je Vučić. On je naveo da je danas otvorena deonica auto-puta od 10 kilometara koštala "desetine miliona evra". Vučić je najavio da će Srbija "brže nego što se očekuje" izgraditi deonicu autputaputa do Bijeljine i obćao i druge vidove pomoći opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Dodik je kazao je da Republika Srpska gradi autoputeve i "ide svojim putem" koji "treba da obezbedi budućnost za svoju decu". On je najavio da će autoput "9. januar" ići dalje, od Doboja, prema Šamcu, Brčkom i Bijeljini i zamolio Vučića da Srbija finansira izgradnju deonice od Bijeljine do graničnog prelaza Rača. "Molimo Srbiju da nam tu pomogne, da uđemo u Srbiju bez granica i zadržavanja", rekao je Dodik. Ocenio je da saradnja Republike Srpske i Srbije "nije nikada bila bolja" i da su vlasti "opredeljene oko razvojnih projekata". Otvaranju ove deonice puta prisustvovao je veliki broj građana. Kompletna deonica od Banjaluke do Prnjavora, posle izgradnje, biće dugačka 35 kilometara. Prošle godine u saobraćaj je pušten prvi deo auto-puta "9. januar" od Doboja do Prnjavora, u dužini od oko 36 kilometara. Ugovorena vrednost za izgradnju dionice Prnjavor - Doboj iznosila je 180 miliona evra, a od Prnjavora do Mahovljana 158 miliona evra. Sredstva za finansiranje autoputa Banjaluka-Doboj obezbedile su Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka. Kompletan auto-put Banjaluka-Doboj trebalo da bi da bude završen iduće godine i povezan s budućim "Koridorom 5c" koji će se graditi u Bosni i Hercegovini. Kada bude završen auto-put Banjaluka-Doboj, Republika Srpska će imati ukupno 105 kilometara takvih puteva.

STEFANOVIĆ I MANCO: USPEŠNA SARADNjA POLICIJA ITALIJE I SRBIJE

BEOGRAD, 29. septembra 2017. (Beta) - Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i ambasador Italije u Beogradu Djuzepe Manco ocenili su danas da policije dve zemlje uspešno i intezivno sarađuju, ali da postoji prostor za nove aktivnosti u narednom periodu. Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, Stefanović je ukazao na važnost evropskih integracija Srbije i zahvalio se Italiji na podršci koju kontinuirano pruža našoj zemlji. Ambasador Manco je preneo poziv italijanskog ministra unutrašnjih poslova za učešće na konferenciji u Trstu, krajem oktobra, povodom završetka uspešnog IPA projekta, koji su realizovala ministarstva unutrašnjih poslova Italije i Srbije. Na sastanku su razgovarali i o problemu migracija, sa kojim se već duže vreme suočavaju Srbija i Italija.