gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
sreda, 01. februar 2017. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 01.02.2017.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

DAČIĆ RAZGOVARAO S GRČKIM PREMIJEROM I ŠEFOM DIPLOMATIJE

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) -  Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić danas je imao odvojene sastanke s premijerom Grčke Aleksisom Ciprasom i ministrom spoljnih poslova Nikosom Kocijasom tokom kojih je izražena želja za unapređenjem saradnje i razmotrena situacija na Zapadnom Balkanu i migrantska kriza. Grčka strana je ponovila principijelni stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova uz poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije i potvrdila podršku nastavku evrointegracija Srbije, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova Srbije. U razgovorima je istaknuta želja za daljim unapređenjem saradnje i konkretizacijom projekata od zajedničkog interesa, naročito na ekonomskom i infrastrukturnom planu. Takođe su konstatovani prijateljski odnosi, zasnovani na istorijskoj bliskosti i solidarnosti dva naroda i izraženo je uverenje da će susreti doprineti intenziviranju političkog dijaloga zvaničnika dveju zemalja. Razmenjena su mišljenja o aktuelnoj situaciji u zemljama Zapadnog Balkana, migrantskoj krizi, kao i o drugim temama od šireg međunarodnog značaja, navodi se u saopštenju.

NIKOLIĆ: PREGOVARAMO S PRIŠTINOM U KORIST SVIH GRADjANA KOSOVA

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) - Predsednik Tomislav Nikolić izjavio je danas da Srbija nastavlja pregovore s vlastima u Prištini u želji da život svih građana Kosova bude "normalan i pristojan". Nikolić je u razgovoru s premijerom Grčke Aleksisom Ciprasom rekao da Srbija iskreno želi da bude punopravna članica Evropske unije, saopštio je kabinet predsednika Srbije. "Učinili smo mnogo, pregovarali sa Prištinom iskreno i sutra imamo razgovore, u želji da učinimo život svih građana Kosova i Metohije normalnim i pristojnim. Kosovo i Metohija je naša teritorija oko koje možemo da se dogovorimo sa Prištinom. Preneli smo veliki deo nadležnosti, svesni da faktički već imaju deo nadležnosti. Sada očekujemo od Prištine da primeni ono što je dogovoreno u Briselu", rekao je Nikolić. Cipras je rekao Grčka želi da pomogne u rešavanju pitanja Kosova i da podržava Srbiju po pitanju Kosova, kao i u evropskim integracijama, navodi se u saopštenju."Želim da istaknem da niko nad nama ne može da vrši pritisak. Mogu da nam traže nešto i da pokušaju da nas ubede u nešto, ali mi smo suverena država. Mi gajimo osećaj pravde i to je sa naše strane vrednovanje saradnje i izgradnje mira i stabilnosti. Mi ćemo očuvati stav koji držimo, osvrt na istorijske odnose je važan, ali moramo snažnije da gradimo budućnost, posebno konkretne inicijative u oblasti ekonomije i da unapredimo i povećamo ritam jačanja infrastrukture i veći broj turista u obe zemlje", rekao je Cipras. Grčki premijer je rekao da ta zemlja podržava ulazak Srbije u Evropsku uniju uprkos teškoćama s kojima se suočava i izrazio uverenje da će punopravno članstvo doprineti jačanju mira i stabilnosti na Balkanu. Nikolić je rekao da je "istrajnost Grčke u nepriznavanju Kosova znak da su odnosi dve zemlje mnogo prevazišli prijateljstvo i dostigli nivo bratskih", dodajući da bliskost dva naroda obavezuje na izgradnju snažnijih odnosa. Predsednik Srbije je rekao da posebnu vrednost imaju ekonomske veze koje nisu narušene uprkos krizi i dodao da je svestan da se Grčka suočava s teškoćama, kao što je nezaposlenost. On je rekao da Srbija ima brojne prednosti za ulaganja i izrazio nadu da će budući projekti doprineti daljem razvoju ekonomske saradnje. Cipras je rekao Grčka želi da odnos dve zemlje bude još snažniji i da dobije novu dimenziju, posebno u privredi. "Srećan sam što Srbija prevazilazi teškoće, da postoji ravnoteža i to je važno", rekao je Cipras, dodajući Grčka vodi bitku protiv nezaposlenosti i za bolji standard građana. Nikolić je rekao da su Grčka i Srbija pokazale kako se poštuju demokratske i humane vrednosti tokom migrantske krize i izrazio očekivanje da će Evropska unija naći održivo i primenljivo rešenje, naglasivši da ograde nisu rešenje i da se izbeglice ne mogu primorati da ostanu u Srbiji, budući da ne žele ni da se registruju, u strahu da će biti vraćeni u zemlju registracije.

VUČIĆ: ZAJEDNIČKA SEDNICA VLADA SRBIJE I GRČKE NA PROLEĆE U SOLUNU

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) - Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zahvalan Grčkoj na podršci koju pruža Srbiji na evropskom putu, i što nije priznala Kosovo, ali je naglasio da prijateljstvo treba ojačati boljim ekonomskim odnosima, te najavio održavanje zajedničke sednice vlada dve zemlje. Vučić je na konferenciji za novinare posle sastanka sa premijerom Grčke Aleksisom Ciprasom u Beogradu, rekao da su Srbija i Grčka imaju tradicionalno dobre prijateljske odnose, ali da u poslednjih sedam godina nije bilo sastanka na nivou premijera što treba promeniti. "Dogovorili smo zajedničku sednicu vlada u Solunu, na proleće, gde će se pripremiti konkretne mere o zajedničkoj saradnji i formirati timove da urade mnogo toga i pokažemo građanima šta je to što možemo da uradimo da bude na korist i jednog i drugog narode", rekao je Vučić. On je ocenio da je neophodno produbljivanje ekonomske saradnje, ukazujući da je trgovinska razmene nedovoljna i da je prošle godine iznosila oko 337 miliona evra. Po njegovim rečima, u budućnosti se može povećati izvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, a neophodno je izgrađivanje bolje pruge koja bi spajala Beograd i Solun i omogućila da teretni saobraćaj na toj deonici bude "ispod 30 sati". "Mislim da bi time naše železnice imale više stotina miliona zarade i pospešili bismo trgovinsku razmenu", dodao je Vučić. On je kazao i da je cilj da putnički železnički saobraćaj poveže Solun i Beograd za šest sati. Vučić je kazao da je turizam takođe važan i to ne samo za odlazak građana Srbije u Grčku, koja im je prva destinacija, već naglasio da postoji velik rast grčkih turista u Srbiji. Premijer je rekao da će Srbija i Grčka sarađivati i po pitanju migrantske krize, a zahvalio je i na brojnim investicijama Grčke u Srbiju. Po rečima Vučića, Srbija podržavamo učešće Grčke u Berlinskom procesu. "Potpuno sam uveren da ćemo uspeti i umeti da donesemo novim sastancima da naše dve zemlje još čvršće i snažnije krenu u zajedničku budućnost", rekao je Vučić.

VUČIĆ PONUDIO GRČKIM INVESTITORIMA PET ODSTO BOLjE USLOVE OD DRUGIH

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) - Premijer Srbije Aleksandar Vučić pozvao je danas privrednike iz Grčke da ulažu u Srbiju i ponudio im pet odsto bolje uslove od uslova koje dobijaju u zemljama regiona."Donesite nam ponudu koju ste dobili u Bugarskoj, Sarajevu, Makedoniji, svejedno gde, i dobićete najmanje pet odsto bolje uslove, jer imamo različite podsticajne mere", rekao je Vučić na srpsko-grčkom poslovnom forumu u Beogradu. On je istakao da su investicije koje su ove godine stigle u Srbiju vredne dve milijarde evra i da su najveće u regionu - šest puta veće nego u Bosni i Hercegovini. Vučić je izrazio verovanje da će i srpski investitori koji budu ulagali u Grčku biti "oberučke dočekani". Vučić je ukazao na velike potencijali dve zemlje za saradnju u oblasti turizma i naveo da podatku prema kojem na jednog turistu koji iz Srbije ode u Hrvatsku odgovara podatak prema kojem 15-16 turista iz Srbije ode u Grčku. On je rekao da je Srbija mesto odakle se dospeva na tržište EU, Rusije i drugih evropskih zemalja sa preko milijardu ljudi. "Srpsko tržište čini jedinstvenim činjenica da se carinom od samo jedan odsto može izvoziti roba na sva ta tržišta", rekao je Vučić. On je dodao da je Srbija stabilizovala javne finansije i da će prema prognozi Međunarodnog monetaronog fonda ove godine imati privredni rast od tri odsto, ali kako je rekao, očekuje da rast bude preko 3,5 odsto. "Srbija plaća sve obaveze na vreme i javni dug je danas ispod 70 odsto", rekao je Vučić na forumu pred privrednicima iz preko 400 firmi iz Grčke. Grčka je među 10 najvećih investitora u Srbiji. Grčke firme u Srbiji zapošljavaju 20.000 ljudi. Ulaganja iz te zemlje premašila su 2,2 milijarde evra, uglavnom u bankarstvu, turizmu, infrastrukturi, građevinarstvu, telekomunikacijama i energetici. Ukupna robna razmena naše zemlje s Grčkom u 2015. godini iznosila je 377,7 miliona dolara. Naš izvoz vredeo je 134,9 miliona evra, uvoz 242,7 miliona, a deficit je bio 107,8 miliona evra. Izvoz je u 2015. godini povećan za 7,5 odsto u odnosu na vrednost izvoza u 2014 i Srbija je po vrednosti izvoza u Grčku na 22. mestu. U periodu januar-septembar 2016. godine Srbija je izvezla robu za 103,2 a uvezla za 193,4 miliona evra. Grčka je u jednom periodu pre krize 2008. godine bila drugi investitor u Srbiji. Nakon početka ekonomske recesije u Grčkoj, beleži se povlačenje dela kapitala iz Srbije, a nova ulaganja su mala - 87,3 miliona evra u 2014. i 12,8 miliona evra u 2015. godini. Grčke kompanije su vlasnici neoliko najvećih hotela u Srbiji - Hajata, Ekscelziora, Metropol palasa, Hotela in i Jugoslavije.

CIPRAS: GRADIĆEMO ŽELEZNIČKI KORIDOR OD SOLUNA DO BEOGRADA

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) - Premijer Grčke Aleksis Cipras rekao je danas da je s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem počeo razgovor o izgradnji železničkog koridora od Soluna do Beograda. Cipras je na srpsko-grčkom poslovnom forumu u Beogradu kazao da je dogovoreno da se formira savet koji će se baviti saradnjom Srbije i Grčke, a čije se prvo zasedanje očekuje na proleće u Solunu. "Verujem da ekonomski, politički i verski odnosi mogu biti temelj nove ekonomske arhitekture na Balkanu. Vizija te arhitekture treba da doprinese boljem standardu ljudi i da produbi privrednu saradnju", rekao je Cipras. Dodao je da Srbija i Grčka dele zajedničke vrednosti, ocenivši da su te dve zemlje trenutno glavne karike ekonomske saradnje na Balkanu. "Verujem da su nam mogućnosti veće od svega što smo do sada postigli", rekao je Cipras i naglasio da postoji prostor za veću saradnju u energetici, transportu, građevinarstvu, finansijskom sektoru i prerađivačkoj industriji.Ministar privrede Srbije Goran Knežević istakao je da Srbija grčkim privrednicima osim podsticaja za investicije nudi i slobodne zone za poslovanje u kojima se ne plaća carina na uvezenu opremu i repromaterijal. On je dodao da Srbija u ovom trenutku ima 167 preduzeća spremnih za privatizaciju, među kojima je 11 banja, Rudarsko-topioničarski basen "Bor", Luka "Novi Sad", Azotara i druge. "Srbija je zemlja puna prilika i mogućnosti", rekao je Knežević. Predsednik Privredne komore Marko Čadež kazao je od poslednjeg grčko - srpskog foruma od pre dva meseca do danas sklopljeno 20 ugovora između privrednika dve zemlje. Sporazum o saradnji u oblasti mesa i suhomesnatih proizvoda danas su potpisale srpska firma "Karneks" i grčka kompanija "Creta".

MIHAJLOVIĆ: EFIKASNIJI TRANSPORT ŽELEZNICOM ZAJEDNIČKI CILj SRBIJE I GRČKE

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) -  Ministarka građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa generalnim sekretarom za međunarodne ekonomske odnose Ministarstva spoljnih poslova Grčke Jorgosom Ciprasom o saradnji dve zemlje u oblasti saobraćaja i infrastrukture. Dogovoreno je da se formira zajednička komisija Srbije, Makedonije i Grčke, čiji će glavni zadatak biti efikasniji železnički transport robe od luke Pirej do Srbije i dalje prema zemljama centralne i istočne Evrope, saopštilo je Ministarstvo grAđevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Ta radna grupa, kako je navedeno, radiće na boljoj koordinaciji i sprovođenju zajedničkih aktivnosti tri zemlje na modernizaciji železnice i smanjenju zadržavanja vozova na granicama, kako bi se skratilo ukupno vreme transporta robe železničkim Koridorom 10. "Modernizacija železnice je, uz završetak drumskog Koridora 10, prioritet Srbije u oblasti infrastrukture. Srbija i Grčka treba još bliže da sarađuju kako bi iskoristile mogućnosti Koridora 10 kao ključnog tranzitnog pravca u regionu", rekla je Zorana Mihajlović. Cipras je ocenio da postoji prostor da se dodatno unapredi ekonomska saradnja Srbije i Grčke."To se odnosi kako na povećanje robne razmene, tako i na saradnju u oblasti transporta", rekao je on. Na sastanku je razgovarano i o grčkim kompanijama koje rade na izradnji drumskog Koridora 10 i planovima Srbije za završetak radova na južnom i istočnom kraku tog putnog pravca. Takođe je razmatrana i bilateralna saradnja u oblasti međunarodnog drumskog transporta i predloženo je da se u što kraćem roku održi novi sastanak Mešovite komisije za međunarodni drumski prevoz.

MIHAJLOVIĆ SA PREDSEDNIKOM GRČKE KOMPANIJE AKTOR O RADOVIMA NA  KORIDORU 10

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) - Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa predsednikom grčke kompanije "Aktor" Dimitriosom Kutrasom o radovima koje ta kompanija izvodi na saobraćajnom Koridoru 10 u Srbiji.Na sastanku je analiziran stepen realizacije na četiri deonice istočnog kraka Koridora 10, ukupne dužine 48 kilometara, na kojima je "Aktor" izvođač radova, saopšteno je posle sastanka. Predsednik te kompanije uručio je ministarki Mihajlović novi predlog dinamičkog plana za završetak radova, koji će, kako je navedeno, "Ministarstvo analizirati u narednih sedam dana". Naredni sastanak Mihajlovićeve i Kutrasa zakazan je za 8. februar, najavilo je ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. "Večernje novosti" prenele su 24. januara da Koridori Srbije nisu na odgovarajući način pratili i kontrolisali radove grčke firme Aktor na deonici autoputa ka Bugarskoj, i da nisu raskinuli ugovor sa tom kompanijom iako ona nije ispunila ugovorene obaveze. List je preneo da je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije zaključilo da je Aktoru tolerisano nepoštovanje ugvorenih obaveza, iako su istekli svi rokovi za završetak deonice na kojoj je radila ta kompanija. Aktor radi na deonicama Bancarevo-Crvena reka, Crvena reka-Čiflik, Staničenje-Pirot i na obilaznici oko Dimitrovgrada.

DECENIJA ČLANSTVA BUGARSKE I RUMUNIJE U EU

BEOGRAD, 31. januar 2017. (Beta) - Ambasade Bugarske i Rumunije u Srbiji obeležile su danas svečanim prijemom 10. godišnjicu članstva te dve zemlje u Evropskoj uniji (EU), na kojem su predstavljene prednosti, ali i izazovi procesa pristupanja Uniji. Svečanom prijemu, koji je u saradnji sa Delegacijom EU održan u Ambasadi Bugarske u Beogradu, prisustvovale su ministarka u Vladi Srbije zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović, predsednica srpskog parlamenta Maja Gojković i direktorka Kancelarije za evropske integracije Tanja Miščević. Jadranka Joksimović je čestitala Rumuniji i Bugarskoj na jubileju, odnosno 10. godišnjici članstva u EU, dodajući da "mi kao dobre komšije smatramo" da je to dobro i za Srbiju, i "nešto što može da doprinosi boljoj ekonomiji, političkim odnosima u regionu i jednom važnijem odnosu koji bi cela EU trebalo da ima prema jugoistočnoj Evropi". Kako je navela, koncept EU ne bi bio potpun bez jugoistočne Evrope. Joksimović je rekla i da ekonomski i politički okvir EU daje stabilnost i sigurnost, a da sam proces reformi ne prestaje onog trenutka kada država postane članica. Ona je izrazila divljenje ambasadorki Rumunije zbog načina na koji čuva rumunsku tradijciju svaki put kada se pojavi u odeći koja podseća na rumunsku tradicionalnu nošnju, rekavši da je to dokaz i Srbiji da se nacionalni identitet ne gubi zbog članstva u EU, već, kako je navela, da se stalno doprinosti raznolikosti. Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport izjavio je da Bugarska i Rumunija daju "ogroman doprinos projektu Evropske unije" i da se ukupna trgovinska razmena te dve zemlje sa drugim državama članicama u proteklih deset godina udvostručila. "U okolnostima političke nesigurnosti sa kojom smo suočeni u Evropi, a i drugde, treba da se podsetimo na transformacijske moći EU, a vaša desetogodišnjica je prava prilika za to", rekao je on. Devenport je rekao da Bugarska i Rumunija snažno podržavaju proces proširenja, koji uključuje i Srbiju, dodajući da su te aktivno uključene u programe prekogranične saradnje koje finansira EU, a koji "združuju i približavaju zajednice triju zemalja". Ambasador Bugarske u Beogradu Radko Vlajkov izjavio je da je pridruživanje EU njegovoj zemlji omogućilo da postane deo najvećeg trgovačkog bloka na svetu - jedinstvenog tržišta sa 500 miliona evropskih građana, a da su stabilnost i sigurnost propisa i standarda Unije stvorili povoljne uslove za povećanje stranih investicija u bugarsku privredu. "Evropska unija je ono što njene države članice žele da ona bude. Ona je delotvorna u onoj meri u kojoj su delotvorne i države članice. Razumevanje koje postoji među nama je ključ uspeha u različitim sektorima", rekao je on. Vlajkov je naveo da će Bugarska za 11 meseci biti istovremeno pred "velikim izazovom i velikom prilikom" jer će od 1. januara 2018. godine prvi put predsedavati Savetom EU, a da će to biti ključni period u pregovorima Srbije i EU. Ambasadorka Rumunije Oana Kristina Popa kazala je da je Rumunija članstvom u EU i početkom aktivnog učešća u procesu donošenja odluka u Evropi obeležila "konačni i trajni povratak domokratskim vrednostima posle višedecenijskog mraka komunizma i diktature"."EU, međutim, nije donela samo promene na makro nivou. Život svakog Rumuna je danas, na jedan ili drugi način, rezultat evropskih integracija Rumunije", navela je ona. Prema njenim rečima, članstvo u EU svakoj zemlji donosi ono što ona od tog članstva želi. Prijem je počeo evropskom himnom "Oda radosti", uz prisustvo brojnih predstavnika diplomatskog kora, a time je obeležen i početak niza zajedničkih događaja i debata koje će tokom ove godine organizovati ambasade Bugarske i Rumunije u celoj Srbiji kako bi obeležile 10. godišnjicu. Bugarska i Rumunija su 1. januara 2007. postale 26. i 27. članica Evropske unije.