
| četvrtak, 11. februar 2016. | |
| Dnevni bilten 11.02.2016. | |
| + larger fontnormal font- Smaller font |
|
SRBIJA
DAČIĆ SA AMBASADOROM MJANMARA BEOGRAD, 10. februar 2016. (Tanjug) - Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić razgovarao je danas sa novoimenovanim ambasadorom Republike Mjanmarske Unije Mjo Ejom i tom prilikom je izražen interes za jačanje bilateralne i ekonomske saradnje. Ministar Dačić je izrazio zadovoljstvo tradicionalno prijateljskim odnosima između Republike Srbije i Republike Mjanmarske Unije i zahvalio na principijelnoj podršci te zemlje teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije i stavu o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova. U razgovoru je konstatovan interes za dalje intenziviranje političkog dijaloga kroz razmenu poseta na svim nivoima i jačanje bilateralne saradnje sa posebnim naglaskom na investicionu i vojno-ekonomsku saradnju. Ambasador Mjo Ej je istakao da pridaje veliku pažnju jačanju saradnje Republike Mjanmarske Unije i Srbije i da će tokom svog mandata predano raditi kako bi prijateljski odnosi između dve zemlje dostigli svoj pun potencijal, navodi se u saopštenju. DjURIĆ ZAHVALIO KIPRU NA PODRŠCI U VEZI SA KOSOVOM BEOGRAD, 11. februar 2016. (Beta) - Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Djurić zahvalio je danas novopostavljenom ambasadoru Kipra u Beogradu Konstantinosu Eliadesu na doslednoj podršci Vlade Kipra politici Srbije, po pitanju Kosova i Metohije, saopšteno je iz vlade. Djurić je izrazio očekivanje da će tradicionalno prijateljski odnosi dve države nastaviti da se unapređuju i u narednom periodu, navodi se u saopštenju. U ime Vlade Srbije Djurić je izrazio zahvalnost zbog nedavnog glasanja predstavnika Kipra protiv prijema Kosova u Unesko. Šef vladine kancelarije je ambasadora Eliadesa upoznao sa tokom dijaloga Beograda i Prištine, političkom i bezbednosnom situacijom u pokrajini i značajem uspostavljanja Zajednice srpskih opština za opstanak i prosperitet srpske zajednice na Kosovu i Metohiji. Eliades je rekao da Kipar ne namerava da menja stav o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i obećao snažnu podršku svoje zemlje u nastavku procesa evrointegracije Srbije. DEVENPORT: SOLIDARNOST SA OSETLjIVIM GRUPAMA JEDNA OD OSNOVNIH VREDNOSTI EU KRALjEVO, 10. februar 2016. (Beta) - Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport izjavio je danas u Kraljevu da je socijalno uključivanje i solidarnost sa osetljivim grupama jedna od osnovnih vrednosti EU koje je Srbija usvojila.Na ceremoniji dodele 28 grantova predstavnicima 36 gradova kroz projekat "Evropska podrška inkluzivnom društvu" vredan 4,3 miliona evra, Devenport je rekao da građani iz ugroženih grupa imaju bolje šanse za obrazovanje i zapošljavanje. Dodao je da će mnogi projekti EU biti posvećeni obrazovanju Roma i osnaživanju mladih Romkinja, tako što će "kreirati nova radna mesta". "Danski savet u Kraljevu će u naredne dve godine raditi na zapošljavanju mladih Roma i Romkinja, što i jeste razlog zbog kojeg smo odlučili da ovu ceremoniju održimo u vašem gradu", rekao je Devenport. Dodao je da je važno da se poštuju ljudska i manjinska prava. "U širem okviru, poštovanje manjinskih i ljudskih prava je deo svih evropskih politika, važan je deo evropskih integracija, kao i pregovora Srbije sa EU. U vezi sa tim podsećam da su odnosi Srbije i EU ušli u novu fazu otvaranja prvih poglavlja u pregovorima", rekao je Devenport i dodao da Srbiji želi da ubrzanim tempom ide ka članstvu u Evropskoj uniji. Devenport je rekao da "godinama" sa Vladom Srbije radi na poboljšanju položaja osetljivih grupa i da su postignuti "važni rezultati", ali da očekuje brzo usvajanje strategije i pratećeg plana za poboljšanje položaja Roma i Romkinja od 2016. godine. Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin rekao je da je Kraljevo veliki i važan grad, kojem će pomoć EU mnogo značiti. "Dugo godina je Kraljevo bilo zanemareno i sećali smo ga se samo kada dodje neka nesreća, zemljotres ili kakva poplava, iako je ovo grad koji je primio najveći broj interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije, a tako je i sa našim sugrađanima Romima kojima je teško", rekao je Vulin. Dodao je da se u sistemu socijalne zaštite u Srbiji nalazi 710.000 ljudi. "Za one koji rade u socijalnoj zaštiti oni nisu samo brojevi, jer zaposleni u ovoj oblasti ne deluju samo kao službenici, već su ovaj posao shvatili kao misiju", dodao je on. Gradonačelnik Kraljeva Tomislav Ilić rekao je da u Kraljevu živi oko 2.000 Roma i da je zbog toga grad u saradnji sa Danskim savetom izradio projekat s ciljem pružanja podrške najugroženijim grupama kroz poslovno savetovanje i stručne obuke. U Kraljevu je danas obavljena i primopredaja tehničke dokumentacije za projekat regulacije otpadnih voda i kanalizacinog sistema EU PPF u Kraljevu, vredan oko 17 miliona evra. Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković rekla je da je taj projekat od vitalnog značaja za zaštutu životne sredine i čitavog poljoprivrednog područja pored reke Ibar. Delegacija EU je danas posetila Veterinarski institut u Kraljevu, kome je EU donirala vrednu opremu, a Devenport će na kraju posete u selu Bogutovac otvoriti most preko reke Lopatnice, čiju izgradnju je finansirala EU u okviru Programa pomoći poplavljenim područjima. SRBIJA PRVA DONOSI ZAKON O IMOVINI ŽRTAVA HOLOKAUSTA BEOGRAD, 10. februar 2016. (Tanjug) - Potpredsednik Narodne skupštine Veroljub Arsić razgovarao je danas sa delegacijom Svetske jevrejske organizacije za restituciju, koja boravi u poseti Beogradu i tom prilikom je pozdravljeno donošenje zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika. Takođe je istaknuto da je Srbija prva zemlja, od svih potpisnica Terezinske deklaracije, koja ovakvo zakonsko rešenje donosi, saopšteno je iz parlamenta. Arsić je informisao delegaciju, koju predvodi sudija Elen Heler (Ellen Heller), da Skupština upravo raspravlja o ovom Predlogu zakona i obavestio ih da su sve poslaničke grupe najavile da će glasati za njegovo usvajanje. On je ocenio da je ovo veoma važno za Srbiju, jer i pored političkih razlika, ova činjenica govori da su građani jedinstveni po ovom pitanju. „Kroz to jedinstvo želimo da ispravimo nepravdu koja traje već osmu deceniju. Usvajanjem ovog Predloga zakona zaokružuje se proces vraćanja imovine oduzete posle 1941. godine. Pitanje vraćanja imovine pripadnicima jevrejskog naroda je veoma važno, jer želimo da na određeni način te ljude obeštetimo, iako suštinski nismo za tu nepravdu odgovorni, zato što je Srbija bila pod okupacijom i njeni građani su delili istu sudbinu", poručio je Arsić. On je najavio da će Srbija po donošenju zakona organizovati, uz podršku USAID-a i GIZ-a, međunarodnu konferenciju o ciljevima zakona i rezultatima njegovog sprovođenja, kako bi pokazali dobru praksu drugim zemljama koje su na putu da ovakav zakon donesu. „Smatram da neće biti problema u primeni zakona, jer nama u Parlamentu nije samo važno da zakon usvojimo, već su nam važni i rezultati zbog kojih je on donet. Ovakva konferencija bila bi početak konačne realizacije Terezinske deklaracije", smatra Arsić. Sudija Elen Heler je izrazila zahvalnost srpskoj Vladi i Narodnoj skupštini na donošenju zakona kojim se reguliše pitanje oduzete imovine pripadnicima jevrejskog naroda u periodu Holokausta. Ona je istakla da je ovo model koji treba da slede i druge zemlje. „Bila sam 2009. godine u Terezinu, kada je 46 zemalja i njihovih 800 predstavnika potpisalo deklaraciju, i znam da je do danas Srbija jedina zemlja koja usvaja ovakav zakon. Verujem da, ne samo jevrejska zajednica, već i sve organizacije i demokratije cene ovakav primer vladavine prava", poručila je Heler. Članovi delegacije Svetske jevrejske organizacije za restituciju posebno su pozdravili ideju održavanja međunarodne konferencije o efektima zakona i ponudili svoju pomoć pri njenoj organizaciji. Takođe, predstavnici jevrejske zajednice u Srbiji, koji su prisustvovali sastanku, izrazili su zadovoljstvo učešćem u radu Radne grupe koja je pripremala Predlog zakona, dodavši da on ima više moralnu nego materijalnu poruku, jer je ispravka dugogodišnje nepravde simbolična i predstavlja poruku za čitavo društvo, navodi se u saopštenju. |