gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
ponedeljak, 31. avgust 2015. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 31.08.2015.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

DAČIĆ: ZSO ĆE VEOMA BRZO BITI FORMIRANA

BEOGRAD, 31. avgust 2015. (Tanjug) - Prvi potpredsednik Vlade Srbije i šef diplomatije Ivica Dačić ocenio je danas da bi veoma brzo trebalo da bude formirana Zajednica srpskih opština (ZSO), koja je prva politička vlast Srba na Kosovu i Metohiji posle 1999. godine. Na pitanje da li je ZSO prvi korak ka podeli KiM, Dačić je za TV Pink rekao da se u ovom trenutku o tome ne razgovara. "Sada je to prvi autonomni oblik koji je niži ispod onoga što mi zovemo pokrajinom", rekao je Dačić. Govoreći o pregovorima sa EU, Dačić je ocenio da je EU u zaostatku, jer je Srbija sva poglavlja pripremila za otvaranje još prošle godine, što je zaključio i Evropski savet. "Čekali smo na donošenje političke odluke za koju su se, ja mislim, danas stekli uslovi da se ona donese", istakao je Dačić. On je najavio da očekuje da to bude brzo, da ne očekuje da se to dogodi sledeće godine, a da je najrealnija opcija da se do kraja godine održi Druga konferencija, pošto je prva održana u januaru prošle godine. Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova je potvrdio da je strateško opredeljenje Srbije put ka EU. Dačić je najavio, govoreći o pitanju migranata, da će u petak i subotu biti na sastanku ministara spoljnih poslova Evropske unije. Dačić je rekao da će 4. i 5. septembra biti sastanak u Luksemburgu o opštoj situaciji u Evropi i dodao da je konferencija, koja je bila planirana za septembar, odložena za drugu polovinu oktobra, što pokazuje da se još ne nalazi pravo rešenje. Ministar je rekao da je za sredinu septembra zakazana sednica Evropskog saveta. Govoreći o krizi vezanoj za migrante, Dačić je ocenio da se ona neće brzo završiti, jer ima nekoliko miliona migranata, koji se kreću ka Evropi i da će EU morati da reaguje. "Problem je u tome što svi ti migranti, koji dolaze kod nas, nigde nisu evidentirani", ocenio je Dačić. On je podsetio da se Srbija sa pitanjem migranata suočava već više godina, da danas ima više od 90.000 zahteva za azil, da u Srbiji 44.000 ljudi još uvek ima status izbeglica, a da ima 220.000 lica koji su raseljeni sa Kosova i Metohije. Dačić je ukazao na problem dvostrukih standarda, jer se sada od Srbije traži da napravi akcioni plan za rešavanje migranstke krize, kao da je Srbija izazvala migrantsku krizu i dodao da sa Mađarskom nisu pokvareni bilateralni odnosi.

DAČIĆ: ODBIJEN ZAHTEV KOSOVA ZA ČLANSTVO U MKMI

BEOGRAD, 30. avgust 2015. (Tanjug) - Međunarodni komitet mediteranskih igara (MKMI) odbio je zahtev za članstvo Kosova, izjavio je Tanjugu šef srpske diplomatije Ivica Dačić. On je kazao da time Kosovo neće učestvovati na sledećim Mediteranskim igrama, koje će biti održane 2017. godine u Taragoni. Glasanje je bilo tajno, zahtev Kosova je odbijen sa 38 glasova protiv i 32 za. Inače, Kosovo je sredinom ovog meseca postalo član Međunarodnog atletskog saveza. Pokušaje da postane članica ove sportske organizacije Kosovo obrazlaže svojim članstvom u Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK), navodeći da bi sve ostale organizacije trebalo automatski da prime Prištinu, pošto je to učinio MOK.

DAČIĆ U GRČKOJ PRISUSTVOVAO URUČENjU POVELjE DRAGANU MARKOVIĆU

KATERINI, 28. avgusta 2015. (Beta) - Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić prisustvovao je danas u grčkom gradu Katerini svečanom uručenju povelje počasnog građanina predsedniku Skupštine grada Jagodine Draganu Markoviću. Dačić je tokom svečanosti istakao da su Grčka i Srbija dva prijateljska naroda i založio se za još tešnju saradnju na svim nivoima, saopšteno je danas iz Vlade Srbije. "Moram da kažem, a siguran sam da to misli većina Srba, u biću srpskog naroda je iskonska povezanost sa ruskim i grčkim narodom", istakao je ministar. Šef srpske diplomatije istakao je da je svaka poseta odlična prilika za prijateljske razgovore o svim pitanjima od zajedničkog interesa i razjašnjavanje potencijalnih nesporazuma. On je poručio da je učinjena velika čast što je grad Katerini Markoviću dodelio titulu počasnog građanina, navodeći da je on ugledni političar, jedan od retkih u Srbiji, koji je uvek želeo da ostane u Jagodini i pomogne da se njegov grad razvija.

NIKOLIĆ I SI ZA JAČANjE EKONOMSKE SARADNjE

BEOGRAD, 31. avgust 2015. (Beta) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i predsednik Kine Si Djinping saglasili su se danas, tokom razgovora u Pekingu, da su kineske investicije i infratrukturni projetki od velike važnosti za jačanje ekonomske saradnje dveju zemalja. Predsednik Srbije je rekao da veliki infrastrukturni projekti, kao što su početak druge faze projekta Termoelektrana Kostolac i projekat izgradnje pruge Beograd-Budimpešta, daju snažan impuls ekonomskoj saradnji dveju zemalja, saopšteno je iz predsedništva. "Prijateljstvo između Srbije i Kine je tradicionalno i mi smo veoma zahvalni što pomažete Srbiji da stane na noge", poručio je Nikolić i pozvao predsednika Kine da poseti Srbiju. Istakavši važnost relizacije projekta putnih koridora, čija vrednost premašuje 1,4 milijarde evra, Nikolić je zamolio Sija da kineska strana ponovo razmotri uslove finansiranja projekata u smislu smanjenja kamatne stope i da rok otplate produži na dvadeset godina. Na taj način, istakao je Nikolić, Srbija će moći efikasno i na optimalan način da ispuni svoje obaveze. "Postoje brojne oblasti u koje kineska strana može da ulaže, među kojima su prehrambena industrija, farmaceutska industrija, IT sektor, proizvodnja kamiona i traktora", dodao je Nikolić, a svog kineskog kolegu je izvestio i o isplativosti plovnog puta Morava-Vardar. Predsednik Kine Si Djinping je rekao da će kineska strana pružiti podsticaj kineskim investitorima da u još većem obimu ulažu u Srbiju. On se saglasio da je brza i efikasna realizacija projekata Termoelektrana Kostolac i pruga Beograd-Budimpešta veoma važna. "Za svaki projekat uslovi finansiranja su važni i mi ćemo naći način da se posao realizuje. Vaša strana je dobrodošla da predloži i nove projekte i mi ćemo ih podržati", naglasio je Si. Kineski predsednik je izrazio zadovoljstvo sveobuhvatnošću bilateralnih odnosa, koji su dobili sasvim novu dimenziju posle potpisivanja zajedničke izjave dva predsednika 2013. godine, navodi se u saopštenju. Si je istakao da je prisustvovanje Nikolića i pripadnika Vojske Srbije vojnoj paradi u Pekingu jasan signal da Srbija visoko ceni prijateljstvo prema Kini. "Sada je vreme da naši odnosi dostignu jedan novi nivo. Srbija je naš važan i iskren partner u Centralnoj i Istočnoj Evropi", izjavio je Si i dodao da će dodatni zamajac ekonomskim odnosima dveju zemalja dati kineski projekat "Jedan pojas jedan put" od kojeg Srbija može imati značajne koristi.

NIKOLIĆ: SRBIJI JE MESTO U EU, OSTAĆEMO NEUTRALNI

ASTANA, 29. avgust 2015. (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je danas da je Srbiji mesto u EU i da će EU to shvatiti pre ili kasnije, ali da naša zemlja zarad ulaska u Uniju neće kvariti odnose ni sa kim, niti priznati nezavisnost KiM. "Ispunili smo mnogo više uslova nego neke članice EU i to će EU da shvati pre ili kasnije, ne mislimo da kvarimo odnose sa celim svetom ni po koju cenu, i ne želimo da priznamo nezavisnost KiM ni koju cenu, pa makar značilo da nikad nećemo biti u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), pa i u EU", kazao je Nikolić za kazahstansku televiziju Habar. Prema njegovim rečima, "da smo se opredelili protiv nekih država, verovatno bismo lakše ušli u EU, ali mi jednostavno nismo ni protiv koga, želimo da sarađujemo sa celim svetom". "Mi i taj problem sa EU imamo zato što smo neutralni prema celom svetu", istakao je Nikolić. On je ocenio da je Srbija, posle velikog zastoja u međunarodnim odnosima, "svuda negde na pola puta". On je zaključio da u "tim velikim organizacijama, posebno u zapadnoj hemisferi, nikada ne možete znati kada ćete nešto postići, kada ćete negde stići i kada će vas primiti, jer to zavisi od mnogo faktora".

NIKOLIĆ: NEĆEMO NA SILU DA GURAMO MIGRANTE DALjE

ASTANA, 29. avgust 2015. (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je danas da problem migranata mora zajednički da reši cela Evropa i da Srbija ne želi da migrante na silu samo gura dalje, ali da nije moguće ni da njima naseljava svoju teritoriju niti da gradi prihvatilišta za njih. "Srbija taj problem ne može da reši i Srbija nije bila krajnja destinacija migranata, već zemlja kroz koju se prolazi, međutim članice EU, posebno one koje su primamljive za migrante, žele da se sva ta igra odvija izvan njihove teritorije, da ne sitgnu ni u Francusku, ni u Nemačku, ni u Britaniju", kazao je Nikolić za kazahstansku televiziju Habar. On je istakao da je sada na ispitu cela EU, zato što ti ljudi iz nekoliko razloga napuštaju svoje teritorije. "Najbanalniji razlog je rat na njihovim teriorijama koji nisu oni započeli u kome nisu ni učestvovali, ali je odneo mnogo žrtava, mnogo života, i koji je upropastio ekonomiju tih država. Drugi razlog su upropašćene ekonomije još ranije, jer je sve počelo dok su kolonijalne sile vladale Afrikom", istakao je Nikolić. Prema njegovim rečima, kolonijalne sile su u Africi izvlačile dijamante, zlato, sve "što se nalazilo pod zemljom, pa čak u skelete praistorijskih životinja". "Došlo je vreme da (migranti) krenu za svojim bogatstvom, oni traže posao, gde je otišla ruda, otići će i oni...", naveo je Nikolić. On je naglasio da Srbija ne može da reši taj problem naseljavanjem migranata, istakavši da mi nemamo tu vrstu populacije, jer nismo bili kolonijalna sila pa da Marokanci, Alžirci, Pakistanci, Indijci, Tunižani imaju naše državljanstvo. "Ti ljudi se ne vezuju za Srbiju, ne žele da žive u Srbiji, jer u Srbiji nema dovoljno radnih mesta ni za one koji su tamo rođeni", kazao je Nikolić. Prema njegovim rečima, Srbija je nacija koja prihvata svakog i ume sa svakim", ali kada vam dođe 20.000 ljudi za njih nemate ništa". "Bogati su malo dalje i čekaju kako će Srbija da se izbori sa tim, pa čak i podižu žice i ograde", naveo je NIkolić, postavljajući pitanje šta će biti ako ako migranti krenu na silu kroz tu žicu i da li će neko da puca na njih. On je rekao da "srpska policija sigurno neće da puca na migrante, neće ni vojska, a kako će biti sa zemljama članicama EU, videćemo". "Problem je mnogo veći ozbiljniji i opasniji nego to što Brisel želi da ga predstavi celom svetu. Mi taj problem osećamo ali da ga rešimo tako što ćemo da i mi da ih guramo na silu dalje, to je nemoguće, a da ga rešimo tako što ćemo da podižemo prihvatilista za njih i to je nemoguće", naglasio je Nikolić. On je rekao da je neophodno obezbediti hranu i lekove za migrante, a ni za njih prihvatilišta nisu rešenje, jer nikada ne znaju kada će do prekidanja takve vrste pomoći. Nikolić boravi od 27. avgusta u zvaničnoj trodnevnoj poseti Kazahstanu, na poziv predsednika te republike Nursultana Nazarbajeva.

VUČIĆ: VLADA I MMF - ZADOVOLjSTVO SA OPREZOM

BLED, 31. avgust 2015. (Tanjug) - Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, posle sastanka sa predstavnicima Misije MMF, da je ta finansijska institucija zadovoljna dosadašnjim napretkom Srbije i da će objaviti dobre rezultate u pogledu makroekonomske stabilnosti i fiskalne konsolidacije. Premijer je, istovremeno, ukazao da, bez obzira na dobre ocene MMF, ostaje još veliki broj reformskih zahvata, koje će njegova vlada preduzeti. Vučić je novinarima, na Bledu, gde učestvuje na Strateškom forumu, rekao da se sutra od MMF neće čuti ništa što Vlada Srbije nije već rekla u prethodnom periodu. "Podaci su dobri, pre svega što se tiče fiskalnog dela. Imamo mnogo niži deficit, naročito govorim o deficitu republičkih organa, to jest onoga što je pod kontrolom Vlade Srbije. Nešto je veći problem sa lokalnim samoupravama", objasnio je Vučić. Prema njegovim rečim, MMF će obelodaniti dobre rezultate i reći da su time zadovoljni, ali i da je veliki broj reformskih zahvata pred nama. Premijer je razgovore sa MMF-om okarakterisao rečima "umereno zadovoljstvo", to jest "zadovoljstvo sa oprezom". On je kazao da u budućnosti moramo da računamo sa rešavanjem pitanja problematičnih kredita, to jest više od tri milijardi evra izloženosti prema bankama. Prema njegovim rečima, radi se o još jednom problemu koji, poput "leša iz ormana", zapravo iskaču iz loše prošlosti. "Svi Bogićevići, Perčevići, i mnogi drugi. Samo jedan od njih je 650 do 670 miliona evra izložen prema bankama i zbog takvih su banke danas konzervativne i ne daju kredite drugima kojima su neophodni", naglasio je Vučić. Kao izazov u narednom periodu premijer takođe vidi restruktuiranje 13 velikih preduzeća, a do kraja godine treba da se reši najmanje sedam, što, kako je konstatovao neće biti lako. "Za četiri do pet možemo da imamo rešenja. Tu je ukupno zaposleno oko 21.000 ljudi - RTB Bor, gde je 4.153 zaposlena, Resavice gde je 3.854, Kablova u Jagodini gde imamo ozbiljan problem i gde je zaposleno 1.271 čovek... To su stvari koje moramo ubrzano da rešavamo", naglasio je Vučić. Premijer je izrazio zadovoljstvo što će deficit u avgustu biti trostruko manji od planiranog i dodao da će završiti na nivou između osam i devet milijardi dinara. Vučić je objasnio da je u avgustu planiran deficit, koji je dogovoren, bio 24,5 milijardi, te podsetio da je prošle godine u istom periodu iznosio 33 milijarde: "Naš deficit u avgustu završiće između osam i devet milijardi, što je tri puta bolje od planiranog".
"Ono što je mnogo važnije je da nikada do sada nismo imali veću razliku između naplaćenog bruto domaćeg i uvoznog PDV, što pokazuje pojačanu ekonomsku aktivnost", dodao je premijer. Vučić je, istovremeno, ukazao da problem pravi niska ili nepostojeća inflacija, što cene ne rastu, već stagniraju ili padaju. "Nama kao narodu je to dobro, ali za državu nije najbolje rešenje, jer BDP ne raste onom brzinom kojom bi želeli. Imamo problem što se ne reflektuju sve te uštede u javni dug, već će se to odraziti 2017, zbog tako niske inflacije", objasnio je i dodao da su prihodi od akciza 1,9 milijardi. Prema njegovim rečima, ovo su odlični rezultati u budzetu Srbije koji mogu da raduju građane Srbije.

VUČIĆ SA AMBASADORKOM EGIPTA

BEOGRAD, 28. avgust 2015. (Beta) - Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je danas odlazećoj ambasadorki Egipta Menhu Mahrus Bahum što je svojim diplomatskim radom doprinela unapređenju odnosa Srbije i Egipta. Premijer je na sastanku izrazio nadu da će uskoro doći i do razmene poseta zvaničnika dveju zemalja na najvišem nivou, što bi dalo veliki podsticaj razvoju saradnje, saopšteno je iz Vlade Srbije. Vučić je čestitao rukovodstvu i narodu Egipta na tome što, i u vreme dok se suočavaju sa terorističkim pretnjama, ostvaruju velike razvojne projekte, poput proširenja Sueckog kanala. U saopštenju je navedeno da će ambasadorka Bahum rekla da će, i po povratku u Kairo, nastaviti da doprinosi unapređenju odnosa Srbije i Egipta i njihove bilateralne saradnje u svim oblastima.

KURC: SRBIJA PRIMER USPEHA U REGIONU

BEČ, 29. avgust 2015. (Tanjug) - Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc izjavio je da je Srbija, s gledišta primene reformi i napretka, primer uspeha u regionu. Šef austrijske diplomatije istakao je u intervjuu Tanjugu da je impresioniran reformama koje premijer Aleksandar Vučić sprovodi, navodeći da je svestan da to ponekad nije lako i da postoje protivnici i nezadovoljni. Međutim, kako je podvukao, reforme su neophodne i koriste zemlji, te vode ka povećanju investicija. Prema njegovim rečima, i austrijska privreda je pozitivno zapazila reforme u Srbiji. „Za nas je odlučujuće da se nastavlja put ka većoj vladavini prava, čime se uklanjaju sve prepreke za investicije. Čestitao bih premijeru Vučiću i njegovoj vladi na naporima koje preduzma, a koje su značajan korak za bolju budućnost Srbije“, poručuje Kurc. Govoreći o okruženju Srbije, odnosno o stabilnosti u regionu, on je podsetio da je bilo negativnih događaja, kao što su nemiri u Makedoniji, ali i tenzija među državama. Istovremeno, ukazuje da se mnogo toga pozitivnog dogodilo. „Kada pomislim kako je državnički Vučić reagovao na napade protiv njega lično, da je došlo do prodora u dijalogu Beograda i Prištine u Briselu. Sve su to pozitivni razvoji, koje treba ceniti i ne sme se umanjivati njihov značaj“, smatra Kurc. On je ocenio da su dogovorom Beograda i Prištine u Briselu otklonjene sve prepreke i da više ništa ne stoji na putu otvaranja prvih poglavlja EU sa Srbijom. Kurc je istakao da su ti sporazumi od suštinskog značaja. „Oni su bili neophodni za približavanje EU i donose stabilnost celom regionu zapadnog Balkana“, istakao je Kurc. Posebno je četistao srpskom premijeru, ocenivši da je Vučić „još jednom dokazao da je veliki državnik, koji strateški gleda na budućnost“. Verujem, dodao je austrijski ministar, da građani Srbije, ali i celog regiona, imaju razloga da se raduju dogovoru u Briselu, jer on donosi donosi stabilnost, a to je ono što svi želimo u regionu. Kurc je ponovio da je postizanjem sporazuma otklonjena i poslednja prepreka za otvaranje poglavlja sa Srbijom. „U Briselu ću u skladu s tim vršiti pritisak da dođe do otvaranja poglavlja“, naglasio je šef austrijske diplomatije. On je podsetio da je Austrija svesno sa Srbijom nedavno organizovala u Briselu skup „Prijatelja Srbije“ u cilju otvaranja poglavlja. Prema njegovim rečima, tada je bilo još par skeptičnih zemalja. „Međutim, sada su, pitanja koja su tada pominjana, rešena u dijalogu u Briselu. Zato smatram da otvaranju poglavlja više nema ništa na putu, i mi ćemo to tražiti“, zaključio je Kurc. Upitan za odnos Hrvatske prema manjinama, posebno u vezi sa odlukom vlasti u Vukovaru da uklone ćirilične natpise, on je izrazio uverenje da će se Zagreb odgovorno ponašati prema manjinama i prihvatiti njihove želje i potrebe. „I mi smo imali slične diskusije sa Slovencima u pokrajini Koruškoj, ali smo to rešili. Želeo bih da se i u Hrvatskoj može pronaći tako rešenje“, naglasio je Kurc. Šef austrijske diplomatije izrazio je i strepnju zbog islamske radikalizacije u Bosni i Hercegovini i na KiM. On je ukazao da je prisutan masivan uticaj iz Saudijske Arabije i drugih država koje pokušavaju da nametnu „određene misli“ u BiH i na KiM. „Tome nema mesta u Evropi“, podvukao je Kurc. Ministar je ukazao da je Austrija delovala protiv tih tendencija zakonom o islamu, koji muslimanima daje veća prava, ali istovremeno postavlja i jasne granice u vezi finansiranja iz inostranstva, kao i onemogućava da se u Austriju dovode "propovedači radikalne ideje". Prema njegovim rečima, ne treba biti naivan pred ovom pretnjom i zatvarati oči, već je neophodno snažno i odlučno delovati. Takođe je pohvalio i predsedavanje Srbije OEBS-u, istakavši da je zvaničan Beograd zauzeo značajnu ulogu u rešavanju konflikta u Ukrajini. On je izrazio zahvalnost šefu srpske diplomatije Ivici Dačiću što je izabrao austrijskog diplomatu da pregovara u Minsk-grupi. "Važno je da Srbija bude i dalje tako aktivna i nadam se da ćemo uspeti mi 2017. da nastavimo tim putem“, zaključio je Kurc, čija zemlja 2017. predsedava OEBS-u. Kada je reč o talasu imigranata sa kojim je suočena cela Evropa, šef austrijske diplomatije je ocenio da je Srbija važan partner EU. "Zahvalan sam premijeru Vučiću što je partner saradnje što se tiče našeg predloga za prilaženje rešavanja problema azilanata“, kazao je on. Kurc smatra da je EU ostavila na „cedilu“ zemlje zapadnog Balkana po pitanju talasa azilanata. „Apsolutno je neprihvatljivo da Grčka samo propušta izbeglice u Makedoniju i Srbiju. To ne sme da se dogodi i moramo od Grčke zatražiti da ispunjava svoje obaveze, ali je ujedno moramo i podržati“, smatra Kurc. Pitanje azilanata je, prema njegovim rečima, problem i Zapadnog Balkana, regiona koji je tranzitni. On je podsetio da Austrija ove godine očekuje 70.000 azilanata, te podvukao da je potrebno evropsko delovanje u rešavanju tog problema. „Uspeli smo da se bolje koordinišemo sa zemljama zapadnog Balkana oko tog pitanja, kako bi zajedno nastupali u Briselu“, naglasio je Kurc i ukazao da u Briselu trenutno postoji snažan fokus na rutu preko Mediterana i Italije. Kurc ističe da gotovo istovetan broj azilanata dolazi preko zapadno-balkanske rute, zbog čega je neophodno angažovanje i u tom regionu.

HAN: POGLAVLjA 35 I 32 DO KRAJA GODINE, IZVEŠTAJ POZITIVAN

BEČ, 30. avgust 2015. (Tanjug) - Evropski komesar za susedsku politiku i proširenje Johanes Han izjavio je danas da bi do kraja ove godine sa Srbijom trebalo da budu otvorena poglavlja 35 i 32. Han je takođe, u intervjuu Tanjugu, najavio pozitivan izveštaj o napretku Srbije. "Uveren sam, imajući u vidu šta je srpska vlada doprinela i učinila, da je moguće otvaranje prvih poglavlja do kraja godine", odgovorio je komesar na pitanje da li je još uvek mišljenja da bi poglavlja sa Srbijom trebalo otvoriti tek početkom 2016, kako je sredinom sedmice procenio za bečki „Kurir“. "Na osnovu toga vidite koliko se stvari mogu ubrzati, ako se brže nego što smo očekivali dođe do rezultata. Poslednjih meseci je bilo napretka. Ja sam putovao u evropske prestonice, da prevaziđemo neke uzdržane stavove. Danas je jasno, posebno imajući u vidu šta je srpska vlada doprinela i učinila, da je moguće otvoriti poglavlja", rekao je Han i dodao da će, ako se stvari tako dalje razvijaju, do kraja godine biti otvorena poglavlja. On je istakao da je uobičajeno da poglavlja 23 i 24, vezana za pravosuđe i vladavinu prava, budu otvorena jako rano u procesu pregovaranja, a to bi, u slučaju Srbije, trebalo da se dogodi u prvom delu iduće godine. Na zahtev da precizira koja poglavlja očekuje da će biti otvorena do kraja ove godine, Han je ukazao da unutar EU ima različitih stavova, ali da se svakako radi o poglavlju 35, kao i o poglavlju koje se bavi finansijskim pitanjima, 32. Važan je, ističe Han, signal Srbiji da pregovori počinju. "Postoje određena poglavlja gde su pripreme već mnogo uznapredovale i zato sam uveren da će to biti moguće. Diskusije na Samitu o zapadnom Balkanu u Beču su pokazale koliko se ceni rad Srbije i da postoji spremnost članica EU da se brzo napreduje po ovom pitanju", istakao je evropski komesar. On je primetio da su nedavni sporazumi u dijalogu Beograda i Prištine veoma bitni, zbog čega se, kaže, radovao tim rezultatima, posebno što je do njih došlo pred početak jeseni. "To je dobar signal za mnoge druge pregovore, jer, ovi nisu bili jednostavni. Postoji utisak da je na Balkanu prisutan mentalitet prema kojem je uvek neko pobednik, a neko gubitnik. Ali, život je komplikovaniji i mora se dolaziti do zajedničkih rešenja, za šta su potrebni kompromisi, gde nema ni pobednika, ni gubitnika, već dve ili tri strane koje od rezultata imaju koristi. Po tom pitanju je poslednjih meseci i nedelja došlo do velikog napretka", podvukao je evropski zvaničnik. Upitan šta misli o predlogu premijera Aleksandra Vučića o zajedničkom danu sećanja na žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije, on je rekao da poslednjih meseci i nedelja vidi napredak u spremnosti na pomirenje i pružanje ruke, kao i da se dođe do pravde. Podsetio je da se sreo i razgovarao sa Majkama Srebrenice i još jednom istakao da je "potrebna pravda za spremnost na pomirenje". "Svaka mera koja doprinosi tome da se događaji skorije prošlosti zajedno prevaziđu je nešto što se pozdrvalja u evropskoj porodici", naglasio je Han. Na pitanje koje se promene mogu očekivati u izveštaju o napretku koji će Evropska komisija objaviti u oktobru u odnosu na prethodni, te šta Srbija može očekivati, Han je objasnio da će "kraće i jasnije biti navedeno gde se napredovalo, a gde nije, ali uz elemente koje dozvoljavaju poređenja sa drugim zemljama". "Takmičarski duh nije loš. Mi želimo da se stvari brzo razvijaju. Kada javnost zemalja kandidata pogleda izveštaje to može biti pozitivan stimulans. Radi se o procesu, a proces znači napredovati u nekim oblastima, a to je moguće brzo ili sporije. Nadam se da će takvi izveštaji doprineti da svugde dođe do pristupa da se žele postići rezultati", rekao je on. Han je istakao da ne može da govori o sadržaju izveštaja koji slede, ali je podvukao da "zasigurno neće biti iznenađenje da izveštaj o Srbiji bude pozitivan, posle svega što se poslednjih meseci dogodilo". Na pitanje kako ocenjuje razvoj situacije u regionu od kako je na ovoj dužnosti, Han je ukazao da poseban napredak vidi "u atmosferi", u činjenici da postoji jasna evropska perspektiva zemalja regiona, te da sve države "vuku konopac" sa iste strane. "Međutim, i dalje je ponegde situacija krhka i ne smemo to da ignorišemo", upozorio je Han i dodao da mora biti jasno da su napori ka pristupanju EU proces i da se ne radi samo o pregovorima, već o približavanju evropskim standardima i ekonomskom razvoju. "Vidim da su odgovorni u regionu svesni toga", rekao je Han i dodao da ga raduje što je civilni sektor pojačano uključen u te procese. On negira da je došlo do zastoja u procesu proširenja, naglašavajući da se radi o procesu i da on predviđa da se nešto što je decenijama bilo prisutno menja, kao i da treba razumeti da to nije moguće u kratkom roku. Takođe se ne slaže sa ocenom nekih analitičara da su pojedine zemlje članice preuzele od Evropske komisije agendu proširenja: "Na evropskom nivou postoje jasna pravila i prema tim pravilima Komisija vodi proces proširenja. Mi u Komisiji imamo širi pogled i ne sledimo pojedinačne interese. Naš cilj je da zemlje zapadnog Balkana približimo EU. Za pojedine korake, kao što je otvaranje poglavlja, potreban je pristanak zemalja članica, ali, to se dešava na osnovu određenih priprema, razgovora i izveštaja. Rukovodeću ulogu u tom procesu ima Evropska komisija i ne može biti drugačije.

TANASKOVIĆ: RUŠENjE MANASTIRA NA KIM JE RATNI ZLOČIN

BEOGRAD, 28. avgust 2015. (Tanjug) - Rušenje manastira na Kosovu i Metohiji predstavlja ratni zločin, rekao je danas ambasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković. Tanasković je, gostujući u Dnevniku RTS-a, naglasio da je jasno da je ono što se dogadalo od 1999. godine sa srpskim manastirima ratni zločcin, ocenivši da "treba da se izborimo da odnos prema tome bude kao prema zločinu Islamske države u Palmiri". Zahtev Kosova da bude član Uneska, ukoliko dođe na dnevni red, Izvršni savet tog tela razmatrao bi u oktobru, a Generalna konferencija će na predlog Saveta odlučiti o tom pitanju u novembru. Ovim povodom, Tanasković je za RTS govorio o tome da li je Sekretarijat te organizacije dobio pismo Hašima Tačija sa zahtevom, kakva je procedura i ko je uspešniji u diplomatskoj borbi - Beograd ili Priština. "Pismo i dalje nije stiglo kuda bi podnosioci želeli da stigne, a to je Izvršni savet Uneska. Mislim da se sada vodi diskusija i u UN u Njujorku i u Parizu kako se odnositi prema novoj situaciji. Siguran sam da s obzirom na prepreke u pravnom i proceduralnom smislu, generalni direktor teško može da pošalje Izvršnom savetu, tako da će biti velikog pritiska na generalnog direktora Uneska da to pismo prosledi", rekao je Tanasković. On je dodao i da, realistično gledano, ako bude usvojen zahtev Kosova kao tačka dnevnog reda i bude razmatran, ima znatnih izgleda da on prode na Izvršnom savetu ali uz veliku debatu i podelu, kao i da postoji mogućnost da se pronađe rešenje koje ne bi bilo u skladu sa interesima Prištine. "Izvršni savet je to telo koje preporučuje tačku dnevnog reda za generalnu konferenciju u novembru i znam da podnosioci saveta znaju da je Izvršni savet manji problem od generalne konferencije gde bi bilo ozbiljnijeg sučeljavanja", kazao je Tanasković. Na pitanje gde možemo i treba da tražimo podršku, jer prištinski zvanicnici poručuju da 15 najuticajnijih zemalja lobira za njih, da su imali 130 sastanaka sa delegacijom Uneska tokom prošle godine, dok sa druge strane, ministar Dačić poručuje da veruje da diplomatsku bitku možemo da dobijemo, Tanasković je odgovorio da tvrdnja da 15 uticajnih zemalja intenzivno lobira za ovaj zahtev nije tačna. "Lobira pet, šest, sedam, ne više, neke druge po inerciji slede zamajac u međunarodnim odnosima u vezi sa Kosovom, ono što bi moglo da nas hrabri jeste da u međunarodnoj zajednici ne postoji veliko raspoloženje da se ovo učini i da ima desetak zemalja koje će se suprotstaviti. S obzirom na to da je direktorka Uneska kao ratni zločin ocenila ono što su ekstremisti Islamske države uradili u sirijskom gradu Palmiri, Tanasković kaže da je jasno da se to dogodilo i na KiM, ali da "mi sada treba da se izborimo da odnos prema tome bude kao prema zločinu Islamske države". Upitan kakve mogu da budu posledice eventualnog učlanjenja Kosova u Unesko i da li bi i koliko bila zaštićena naša baština, ambasador Tanasković je odgovorio: "Za sam Unesko bio bi problem, pojavili bi se brojni entiteti koji bi zakucali na vrata i toga se države članice plaše. Bilo bi naše kulturno naslede u nepovoljnijem položaju i trebalo bi se za njega boriti na novi način i pod novim uslovima".

SRBIJA - KAZAHSTAN

NIKOLIĆ: NAZARBAJEV POMAŽE U ZAŠTITI KULTURNE BAŠTINE NA KIM

ASTANA, 28. avgust 2015. (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je danas u Astani da je saradnja Srbije i Kazahstana veoma dobra i bez otvorenih pitanja, a da posebno ceni činjenicu što ta zemlja ne priznaje jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije i što je veoma angažovana u podršci Srbiji u međunarodnim organizacijama u vezi sa južnom pokrajinom. Nikolić je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednikom Kazahstana Nursultanom Nazarbajevim rekao da je od domaćina zatražio da pomogne Srbiji da zaštiti svoju kulturnu baštinu na KiM i ne dozvoli da se na protivpravan i necivilizovan način uvede srpska kulturna baština u Unesko, kao takozvana kosovska baština, što je on prihvatio. "Time bi na mala vrata srpski nacionalni, kulturni i duhovni identitet bio otet i prikazan kao albanski. Ja sam dobio uveravanja da će predsednik Nazarbajev uložiti maksimalne napore da se to ne desi", rekao je Nikolić. Izvestio sam predsednika Nazarbajeva, dodao je on, i o povećanim bezbednosnim rizicima na teritoriji Kosova i Metohije, kao i činjenici da je Priština suočena sa masovnim migracijama, religijskim ekstremizmom i učešćem stanovnika albanske nacionalnosti u brojnim terorističkim akcijama u kriznim područjima širom sveta. Dva predsednika su razgovarala i o bilaterlanim odnosima i konstatovali da je saradnja dve zemlje dobra i da nije opterećena otvorenim pitanjima. "Srbija je opredeljena za razvoj dobrih odnosa, posebno na ekonomskom planu i izuzetno mi je zadovoljstvo što je kazahstanska strana zvanično otvorila kancelariju ambasade u Beogradu", naveo je Nikolić. Što se tiče ekonomske saradnje, dva predsednika su razgovarala o potrebi što hitnijeg zasedanja Međuvladinog komiteta za ekonomsku saradnju, što je, kako je naveo Nikolić, jedan od najvažnijih uslova da se ona unapredi. "Za Srbiju je veoma značajan pozitivan signal po pitanju bescarinskog izvoza automobila Fiat iz republike Srbije u zemlje Evroazijske Unije. Dve zemlje imaju značajnu perspektivu za ekonomsku saradnju u oblasti energetike i rudarstva, građevinske operative i oblasti poljoprivrede. Ohrabrujuća je robna razmena ostvarena u 2014. godini koja je premašila četrnaest miliona dolara. Očekujem da se posle ove zaista veoma uspešne posete taj obim značajno uveća", rekao je predsednik Srbije. On je Nazarbajevu pružio uveravanje da je Srbija pravi partner za direktne investicije iz Kazahstana. Pored izuzetno dobrog geografskog položaja Srbije, investitor može da računa na veoma obrazovanu, stručnu i poštenu radnu snagu, rekao je Nikolić i dodao da je Srbija veoma zainteresovana za unapređenje saradnje u oblasti kulture, obrazovanja i nauke". Srbija će, prema rečima predsednika, nastaviti pružanje pune podrške Kazastanu u izboru za nestalnog člana Saveta Bezbednosti UN za period od 2017 do 2018. godine. "Želeo bih da podvučem da Srbija ne meri svoja prijateljstva obimom materijalne razmene, što je dokazala pružajući pomoć prijateljima širom sveta kad im je bilo najteže. Kazahstan je dokazao da je pravi prijatelj naše zemlje tokom katastrofalnih poplava koje su zadesile Srbiju tokom maja prošle godine. Mi smo veoma zahvalni na pomoći i to nikada nećemo zaboraviti", rekao je on. On je još jednom zahvalio Nazarbajevu na principijelnom stavu u vezi Kosova i Metohije i podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Srbije. "Srbija ostaje dosledna u realizaciji evrointegracija kao svog spoljnopolitičkog prioriteta, ali daje punu podršku i drugim integracionim
procesima kao što je Evroazijska Unija. Saradnja zemalja koje su geografski, ekonomski i ideološki bliske služi na dobrobit naroda i država", zaključio je Nikolić.

NIKOLIĆ SA PREMIJEROM KAZAHSTANA O ZAJEDNIČKIM ULAGANjIMA

BEOGRAD, 28. avgust 2015. (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić, u okviru zvanične posete Kazahstanu, razgovarao je danas u Astani sa kazahstanskim premijerom Karimom Masimovim o bilateralnim odnosima i zajedničkim ulaganjima dve zemlje u privredi. Nikolić je u razgovoru sa Masimovim konstatovao da su bilateralni odnosi dve zemlje izvanredni, saopštila je Služba za saradnju s medijima predsednika Srbije. “Vezuje nas tradicionalno prijateljstvo, a naša budućnost je u još čvršćoj saradnji, posebno u oblasti privrede. Potrebna nam je pomoć da pokrenemo proizvodnju u nekadašnjim gigantima, potrebne su nam investicije", rekao je Nikolić u razgovoru sa kazahstanskim premijerom. "Imamo veliku građevinsku i automobilsku industriju i možemo mnogo toga da ponudimo, a državne firme moramo da stavimo u pogon, u suprotnom radnici će ostati bez posla. Mi imamo značajne pogodnosti, brojna tržišta sa kojima imamo sporazum o slobodnoj trgovini, odličnu radnu snagu, i zajedno možemo da napavimo mnogo“, istakao je Nikolić. Predsednik Vlade Kazahstana Masimov je rekao da će kazahstanska strana pristupiti pripremi projekta zajedničkog ulaganja i da će uložiti maksimalne napore da realizacija bude brza i efikasna. „Vi ste predsedniče iskusan državnik, shvatili ste sistem državne uprave u Kazahstanu i znate kako da motivišete saradnike“, naglasio je premijer Kazahstana. Predsednik Nikolić i premijer Masimov saglasili su se da je otvoreno istorijsko poglavlje u bilateralnim odnosima Srbije i Kazahstana, dodaje se u saopštenju.

NIKOLIĆ SA DžAKUPOVIM: ISTORIJSKI ISKORAK U SARADNjI

BEOGRAD, 29. avgust 2015. (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić u okviru zvanične posete Kazahstanu razgovarao je danas u Astani sa predsednikom Donjeg doma Parlamenta Republike Kazahstan Kabulom Džakupovim i naglasio da bi dobre odnose dve zemlje trebalo da prati veći obim ekonomske saradnje. Nikolić je ocenio da su dve zemlje sada napravile istorijski iskorak u bilateralnoj saradnji, ali da nažalost, kapacitet dobrih odnosa ne prati obim ekonomske saradnje, saopšteno je iz Kabineta predsednika Republike. Džakupov se složio sa srpskim predsednikom oko obima saradnje i dodao da je Kazahstan spreman za intenziviranje u toj oblasti. Nikolić je istakao da Srbija ima odličnu poziciju i povoljne uslove za investitore i dodao da je Srbija uspela da uspostavi sistem usklađen sa evropskim standardima za veoma kratko vreme i naglasio važnost intenziviranja saradnje dva parlamenta i razmenu međusobnih poseta. On je čestitao predsedniku Džakupovu jubilarnu dvadesetogodišnjicu Ustava Republike Kazahstan. Predsednik Donjeg doma Parlametnta Republike Kazahstan Kabul Džakupov istakao je da je Srbija značajan i perspektivan partner Kazahstana u Evropi, a tome je, dodao je, doprineo susret dva predsednika i potpisani bilateralni sporazumi. Džakupov je naglasio da je u toku osnivanje grupe prijateljstava, što je naš parlament već učinio.