gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
utorak, 29. jul 2014. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 29.07.2014.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

VUČIĆ: SVE TEŽE VODITI SPOLjNU POLITIKU

NIŠ, 28. jula (Beta) - Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ocenio je danas da će biti sve teže voditi spoljnu politiku. "Znam da ima mnogo onih koji su za Ruse, ili protiv Rusa, onih za Evropu, protiv Evrope, i da se ljudi tako dele, ali mislim da, kada svi legnu u krevet i razmisle, dobro znaju da je Vlada vodila najbolju politiku", rekao je Vučić. On je na konferenciji za novinare posle sednice Vlade održane u Nišu, rekao da nije bilo lako voditi takvu politiku i ocenio da će biti još teže. "Srbija ima najbolji ugovor za Južni tok, bolji nego druge zemlje", rekao je premijer Srbije. Vučić je rekao da Srbija ima poštenu, odgovornu i ozbiljnu spoljnu politiku. "Mi nismo ni Amerika, ni Rusija. Pametni ljudi znaju koliko je važno da takvu poziciju za našu zemlju sačuvamo", rekao je premijer.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić upozorio je da stav Srbije prema Ukrajini i njenom sukobu s Rusijom nailazi na otpor zemalja koje žele brži ulazak Srbije u EU. On je naglasio da se u narednom periodu mogu očekivati oštrije sankcije Rusiji u vidu zabrane poslovanja, što može dovesti u pitanje izgradnju gasovoda "Južni tok" i drugih strateških projekata "za koje smo životno zainteresovani".
"To pogađa naše državne i nacionalne interese, ne samo zato što će biti sve veći pritisak da se Srbija pridruži tim sankcijama, već i zato što će poslovanje tih kompanija u ovom delu Evrope biti dosta teško", rekao je Dačić. Podnoseći izveštaj o današnjoj poseti šefice diplomatije Italije Federike Mogerini, Dačić je rekao da će Srbiji trebati "dovoljno političke hrabrosti", uz konsultacije sa prijateljima sa istoka i sa zapada, da ne bi postala "najveća žrtva napetosti između SAD, EU i Rusije".

VILIJAMSON: NEDOVOLjNO DOKAZA ZA OPTUŽNICU

BRISEL, 29. jula (Fonet) - Glavni tužilac za istragu zločina trgovine ljudskim organima Klint Vilijamson izjavio je danas da su nalazi tog tima konzistentni sa izveštajem Dika Martija o trgovini organima na Kosovu i Metohiji i Albaniji 1999. godine, ali da nema dovoljno dokaza za optužnicu. Nismo prikupili potreban nivo dokaza u ovom trenutku, ali to ne znači da nećemo tragati za njima, rekao je Vilijamson, koji je dodao i da ima indicija da su ljudi zarobljavani radi uzimanja organa u organičenom broju. Prema njegovim rečima, prema informacijama do kojih je došao taj tim nije bilo više od "šačice" ljudi, odnosno do 10 osoba koje su bile žrtve trgovine organima tokom sukoba na Kosovu i Metohiji, što je u skladu sa onim što je navedeno i u Martijevom izveštaju. Vilijamson je, predstavljajući izvšetaj, rekao da je u toku rad na optužnicama za zločine nad Srbima, Romima i nealbanskim stanovništvom, ali one neće biti podignute dok se sledeće godine ne uspostavi sud za zločine na KiM, posle okončanja rata, juna 1999. godine. Vilijamson je rekao da je istraga usmerena na određene pojedince unutar OVK koji su činili nasilje da bi stekli političku moć i bogatstvo i oni kao pojedinci moraju da odgovaraju za svoje zločine. On je odbio da odgovori precizinije da li se istraga vodi protiv onih koji su oznaceni kao pripadnici "Dreničke grupe". Vilijamson je rekao da se nada podizanju optužnice protiv nekih lidera OVK, koje se tiču zločina protiv Srba, Roma i ostalih nealbanaca. Iako je prošlo 15 godina od događaja, ukazao je Vilijamson, ima informacija da su određeni elementi OVK odgovorni za progon, ubistva, otmice, nestanak, nehumani tretman i zločine nad Srbima, Romima, drugim nealbancima, ali i političkim protivnicima među kosovskim Albancima. Vilijamson je rekao da je bilo rušenja crkvi, verskih objekata i da je sve to rezultiralo etničkim čišćenjem Srba i romske populacije južno od Ibra. On je napomenuo da je presedan u međunarodnoj pravdi da se govori o optužnicama pre nego je formiran Sud, ali je poručio i da se istraga nastavlja, a od sada do tada svašta može da se dogodi, slučaj može biti sve jači. Ne isključujem mogućnost da se i trgovina organima uključi u optužnicu i da budu podignute optužnice i za to, rekao je Vilijamson.
Vilijamson se požalio i na pokušaje zastrašivanja svedoka, potencijalnih svedoka, pa čak i na preventivno upozorenje ljudima koji uopšte nisu kontaktirali sa Specijalnim timom, ali za koje neki smatraju da mogu imati kompromitujuce informacije. On je rekao da njegov trogodišnji mandat ističe 23. avgusta, a da će do izbora novog tužioca Specijalnog tima funkciju vršioca dužnosti obavljati njegov trenutni zamenik.

VUKČEVIĆ: NESUMNjIVO DA SU ZLOČINI ČINjENI

BEOGRAD, 29. jula (Beta) - Tužilac za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević izjavio je danas da je izveštaj glavnog tužioca Euleksa za istragu navoda o trgovini organima na KiM i u Albaniji 1999. godine Klinta Vilijamsona satisfakcija za žrtve i veliki doprinos međunarodnoj pravdi. "Nesumnjivo proizilazi da su ratni zločini izvršeni, a da li je došlo i do trgovine organima, videćemo", rekao je Vukčević agenciji Beta povodom izveštaja koji je Vilijamson danas predstavio u Briselu posle trogodišnje istrage u vezi s trgovinom ljudskim organima. Kako je naveo, Vilijamson je vrlo jasno rekao da nisu podignute optužnice jer još nije formiran međunarodni sud. "Niko za sada, naročito oni koji nemaju uvida u te dokaze, ne može da kaže da li ima dokaza za ovo ili ono", istakao je Vukčević, dodajući da će tačka na slučaj "Žuta kuće" dobiti epilog podizanjem optužnice i presudom. Po njegovoj oceni, Vilijamsonov tim "stavio je krunu" na dugogodišnji posao koji je započelo srpsko Tužilaštvo za ratne zločine na osnovu navoda iz knjige bivše glavne tužiteljke Haškog tribunala Karle del Ponte. "To je bila inicijalna kapisla da počnemo sa istraživanjima. Mi smo istraživali sudbinu 300 do 500 nestalih lica nealbanske nacionalnosti, i onda smo radeći po tom slučaju došli do određenih podataka da je došlo do trgovine organima", kazao je Vukčević. On je rekao da od Specijalnog suda za zločine OVK, čije se formiranje očekuje naredne godine, očekuje da bude "na visini" tužioca Vilijamsona, koji je tokom istrage, po oceni Vukčevića, pokazao nepristrasnost i objektivnost. "Dokazao je da nije podložan uticajima, a to očekujem i od suda", naglasio je srpski tužilac.

VUČIĆ: POUKE ZA MIR

NIŠ, 28. jula (Fonet) - Nije uobičajeno da bilo ko obeležava početak ratnih sukoba, već se veličaju pobeda ili dolazak mira, rekao je danas premijer Srbije Aleksandar Vučić u Nišu i dodao da nas je istorija naučila da sagledavamo uzroke i povode za izbijanje ratnih sukoba kako se oni ne bi ponavljali i kako bi izvukli pouke i očuvali mir. Mi danas u Nišu obeležavamo herojstvo naših predaka i svih koji su se odazvali pozivu na mobilizaciju i živote predali otadzbini. Niš je bio vojni, administrativni, politički i kulturni centar uoči Prvog svetskog rata sve do oktobra 1915. godine, rekao je Vučić na otvorenoj sednici Vlade Srbije.
Predsedniku tadašnje Vlade Nikoli Pašiću predat je otvoreni telegram kojim je počeo Veliki rat, koji se u roku od dve nedelje proširio na celu Evropu i čovečanstvo, dodao je Vučić. Srbija nije želela rat i nije bila uzrok izbijanja sukoba. Govorim ovo da bismo razumeli koliko je važno da u našoj Srbiji očuvamo mir, stabilnost i da se ponosimo činjenicom da sa onima sa kojima smo ratovali tada, sada želimo najbolje i najblliže odnose. Sa Nemačkom, Austrijom, ali i saveznicima iz 1914. godine, rekao je Vučić.

SA KONFERENCIJE U BRISELU 106,9 MILIONA EVRA DONACIJA

BEOGRAD, 28. jula (Beta) - Srbija je za otklanjanje posledica majskih poplava dobila 106,9 miliona evra kao poklon na međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Briselu, objavila je danas Kancelarija Vlade Srbije za pomoć i obnovu poplavljenih područja. Najveći donator je EU sa 80 miliona evra. Donacija Švajcarske iznosila je 5,9 miliona evra, Japan je dao pet miliona evra, Norveška 4,1 milion evra, a po dva miliona evra su dali Austrija, Švedska i SAD. Srbija je od Turske dobila 1,35 miliona evra, od Velike Britanije 1,25 miliona evra, od Francuske milion evra, a pola miliona evra donirala je susedna Mađarska. Donacija Alžira iznosila je 370.000 evra, Slovačke 330.000 evra, dok je Slovenija dala 150.000 evra. Srbija je od Češke dobila 111.111 evra, dok su donacije od po 100.000 evra uputile Makedonija i Albanija. Donacija od 80.000 evra upućena je iz Poljske, dok su po 74.000 evra dale Jermenija, Indija, Indonezija i Maroko. Iz Bugarske je donirano 50.000 evra, Meksiko je dao 37.000, a Kanada 36.000 evra. Donaciju Srbije dala je i Andora i to u iznosu od 7.500 evra. Srbija je u majskim poplavama izazvanim obilnom kišom, pretrpela štetu od oko 1,5 milijardi evra (oko pet odsto bruto domaćeg proizvoda). Međunarodna donatorska konferencija za otklanjanje posledica majskih poplava u Srbiji i Bosni i Hercegovini održana je 16. jula u Briselu.

SRBIJA - ITALIJA

NIKOLIĆ S MINISTARKOM SPOLjNIH POSLOVA ITALIJE

BEOGRAD, 28. jula (Beta) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić danas je, u razgovoru sa italijanskom ministarkom inostranih poslova Federikom Mogerini, rekao da je vlast Srbije rešena da zemlju uvede u Evropsku uniju (EU) i to onim tempom koji Srbija bude usaglasila s Briselom. "Srbija je dokazala svoju rešenost da jednom za svagda uspostavi sistem koji će od nje stvoriti sigurno mesto za investicije. Sve što smo uradili na putu evrointegracija, uradili smo u cilju da naša zemlja postane moderna, uređena država i od tog cilja niko ko Srbiji želi dobro ne sme da odstupi", rekao je Nikolić. U saopštenju kabineta predsednika dodaje se da je ministarka Mogerini rekla da je Balkan region od izuzetnog značaja za Italiju, a posebno Srbija. Ona je obećala pomoć Italije Srbiji u procesu evrointegracija, istakavši nadu da će Srbija tokom predsedavanja Italije EU do kraja ove godine, uspeti da otvori neka važna poglavlja u pregovorima sa EU. Predsednik Nikolić je zamolio ministarku Mogerini da predsedniku Italije Djorđu Napolitanu prenese poziv da poseti Srbiju.

VUČIĆ I MOGERINI: ODNOSI DVE ZEMLjE PRIJATELjSKI I BLISKI

BEOGRAD, 28. jula (Beta) - Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić primio je danas u Beogradu ministarku inostranih poslova Italije Federiku Mogerini, a na sastanku je zajednički konstatovano da su odnosi dve zemlje prijateljski i veoma bliski.
Premijer Vučić rekao je da je Italija jedna od najpouzdanijih partnera Srbije i da je Srbija smatra iskrenim prijateljem, saopšteno je iz Vlade Srbije nakon sastanka. Vučić je ministarki Mogerini zahvalio na podršci Rima procesu evropskih integracija Srbije.
Mogerini je istakla značaj kontinuiteta prijateljskih odnosa i naglasila da će Italija i dalje podržavati evropsku perspektivu Srbije, kao nastavak dijaloga sa Prištinom. Dogovoreno je da se zajednička sednica dve Vlade održi pre kraja ove godine u Beogradu i da ona bude posvećena pre svega ekonomskim pitanjima i temama iz oblasti energetike. Teme razgovora bile su i situacija u regionu, kao i kriza u Ukrajini, navedeno je u saopštenju.