gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
petak, 16. avgust 2013. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 16.08.2013.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

MRKIĆ: ZAKON O SPOLjNIM POSLOVIMA UBRZO U SKUPŠTINI

BEOGRAD, 16. avgusta (Tanjug) - Nadamo se da će se predlog novog zakona o spoljnim poslovima u septembru naći u Narodnoj skupštini, izjavio je ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić i dodao da je zakon još u postupku javne rasprave, a sa nacrtom su upoznati svi činioci koji mogu da utiču na njegovo konačno oformljenje.
Prema Mrkićevim rečima, sa aktuelnim Nacrtom zakona su upoznati poslanički klubovi u Skupštini, sva relevantna ministarstva, ugledni profesori, stručna javnost, pojedina udruženja i drugi činioci, a "osnovna težnja autora jeste da diplomatija kao osnovni instrument vođenja spoljne politike vrati i ojača svoj položaj u funkcionisanju državnog aparata, posebno njegovog vrha".
"Pojednostavljeno rečeno, diplomatija treba da, pored ministarstava sile, bude jedan od državnih stubova. Zakonom se obezbeđuju profesionalizacija, stvaranje sposobnog i stručnog kadra, koji treba najbolje moguće da predstavlja Srbiju u inostranstvu, a da istovremeno maksimalno efikasno štiti interese naših državljana i pomaže ljude srpskog porekla", izjavio je Mrkić listu "Danas".
Zakonom se reguliše i zdravstveno osiguranje ljudi koji rade u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije, a određuju se i mnogi aspekti funkcionisanja Ministarstva koji su bili zapostavljeni", dodao je on.
Ministar Mrkić je poručio da Srbija nikada, ni načelno ni u praksi, nije sprovodila politiku asimilacije manjina. On, kako navodi list, nije želeo da komentariše izjavu rumunskog predsednika Trajana Baseskua, koji je kritikovao odnos Beograda prema Rumunima u Timočkoj krajini, ali je kazao da ne veruje da je Basesku imao nameru da nešto ružno kaže o Srbiji, jer je "lider nama izuzetno prijateljskog naroda".

"HJUNDAJI" PRED VRATIMA SRBIJE, NA POMOLU NOVA INVESTICIJA

BEOGRAD 16. avgusta (Tanjug) - Predsednik Vlade Republike Srbije Ivica Dačić razgovarao je danas sa predstavnicima kompanije "Hjundai", koji su zainteresovani za uspostavljanje strateške saradnje sa Srbijom u oblasti zaštite životne sredine i prerade otpada u Srbiji.
Predstavnici ove južnokorejske kompanije, kako se navodi u saopštenju vlade, izrazili su spremnost da ulože oko 400 miliona dolara u izgradnju postrojenja za preradu komunalnog otpada, kao i investiranje u izgradnju fabrike za proizvodnju opreme za preradu otpada.
Takođe je izraženo interesovanje za saradnju u oblasti poljoprivrede, posebno proizvodnja zdrave hrane i prerada povrća.
Premijer Ivica Dačić je istakao da je Srbija otvorena za strane investicije koje pomažu razvoj privrede. Unapređenje ekonomije i zapošljavanje mladih su najvažniji zadaci Vlade Srbije, istakao je premijer Dačić u razgovoru sa predstavnicima kompanije "Hjundai", navodi se u saopštenju.
Južnokorejski "Hjundaji", koji je peti po veličini proizvođač automobila u svetu, po svemu sudeći dolazi sa namerom da razgovara o mogućnostima za saradnju sa srpskom privredom, a prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić nagovestio je čak mogućnost da "Hjundai" u Srbiji otvori fabrku za proizvodnju rezervnih delova za automobile.
Vučić je u februaru ove godine nagovestio da bi ne samo "Hjundai", već i KIA (takođe južnokorejski proizvođač automobila) mogli da dođu u Srbiju, ukoliko Srbija dobije datum za pregovore sa EU, jer je to uvek dobar signal stranim investitorima. "Japanske, korejske, zapadne kompanije dolaze u zemlju tek kada se dobije datum (za pregovore sa EU), zato što je to takozvani 'no point back (tačka od koje nema povratka)'". To je važno za zapošljavanje ljudi", kazao je tada Vučić.
"Hjundai" je u Srbiji prisutan od oktobra 2002. godine sa prodajnom i servisnom mrežom za svoje automobile i do danas je povećao svoju prodaju za više od 10 puta i nalazi se na trećem mestu po prodaji motornih vozila u našoj zemlji, a na globalnom nivou zauzima petu poziciju među proizvođačima automobila.
Saradnja kompanija iz Srbije i "Hjundaija" već uveliko postoji, jer kompanija "Jura" iz Južne Koreje, koja u našoj zemlji ima četiri fabrike, bavi se proizvodnjom elektro-instalacija za južnokorejske automobile KIA i "Hjundai" i njima isporučuje više od 60 odsto ukupne proizvodnje elektro - instalacija. "Jura" je u Srbiji investirala do sada više od 60 miliona evra i zaposlila više od 5.000 radnika i u 2012. je realizovala izvoz vredan iznad 120 miliona evra. "Hjundai", za koga "Jura" iz Srbije proizvodi delove, je čak uvećao proizvodnju u Evropi, koja i dalje raste, bez obzira na ekonomsku krizu.
Kruševački "Trajal" je, takođe", poslovni partner "Hjundajija", jer ima sklopljen zajednički aražman sa beloruskom firmom "Belšina" za ispruku 5.000 guma fabrici Hjundaija u Ruskoj Federaciji i planira godišnju proizvodnju od 120.000 guma koreskom gihantu, koje će se prodavati pod imenom "Trajal".
Južna Koreja je četvrta po veličini ekonomija Azije, posle NR Kine, Japana i Indije, i 15. u svetu, kao i sedmi globalni izvoznik.
Izvoz automobila iz Južne Koreje je u prvoj polovini 2012. godine povećan za 15,7 odsto u odnosu na isti period 2011. godine, što je najveći rast među svim industrijama u toj zemlji na istoku Azije.

MANASTIR BANjSKA OBELEŽIO 700 GODINA POSTOJANjA

BANjSKA 15. avgusta (Tanjug) - Svečanom liturgijom i sečenjem slavskog kolača manastir Banjska na severu Kosova i Metohije obeležio je danas sedam vekova od izgradnje i krsnu slavu Svetog Stefana.
Direktor Vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin izjavio je da postoje i zemaljska i nebeska Srbija, koje se jedna u drugoj ogledaju i traže oslonac, i "jedna u drugoj traže opravdanje svog postojanja."
"Ne postoji samo jedna Srbija, postoji i zemaljska i nebeska Srbija, samo nekada mi nismo dostojni ni nebeske ni zemaljske. Na nama je da svojim životom pokušamo da budemo dostojni i zemaljske i nebeske Srbije", poručio je Vulin.
On je naglasio da nam je potrebno jedinstvo, da koračamo jedni uz druge, da razumememo "da Srbiju i u njoj Kosovo i Metohiju volimo isto i kad ne mislimo isto", a da "Kosovo i Metohija nikad neće biti bez svoje Srbije, kao što Srbija ne može biti bez Kosova i Metohije".
Vulin je čestitao današnji praznik slavu Svetog Stefana (letnju) okupljenima ističući da u Banjskoj postoji 700 godina neprekinute molitve i da isto toliko vremena ovo parce zemlje nosi trag jednog naroda, trag njegove vere i tvrdoglave upornosti da opstane "uprkos većim, moćnijim i jačim".
"Sedam vekova Srbi tada i sada razapeti između dve velike zemaljske istine, između pravde koja je na njihovoj strani i između sile koja nikada nije na njihovoj strani. Razapeti u ovih sedam vekova dokazali smo da možemo da opstanemo, da postojimo i da se ne zastidimo svog postojanja," kazao je Vulin.
Ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković ocenio je da je manastir Banjska "slika i prilika Srbije u kojoj živimo" - Srbije kojoj je potrebna obnova. On je istakao da ćemo se lako materijalno obnoviti ako budemo počeli duhovno da se obnavljamo. "Krenimo da se obnavljamo odande gde smo najugroženiji, a to je narod srpski uz svoju svetu crkvu krenuo da radi, upravo odavde sa Kosova i Metohije. Neka je srećan praznik i neka praznik bude početak obnove naše duše, naše Banjske spolja građene po ugledu na primorske zadužbine - spolja zapad, a unutra istok", rekao je ministar pravde.
Selaković je citirao Svetog Savu i vladiku Nikolaja i kazao: "Ni istok ni zapad, već zapadu istok i istoku zapad i iznad istoka i iznad zapada neka ostanemo zauvek". Takođe je istakao "da ima simbolike u tome što smo se sabrali ovde danas, ovde gde pravde najviše treba, ovde gde obnove najviše treba, okupio nas je onaj koji je počeo da donosi pravdu i onaj koji je počeo da obnavlja Srbe ovde u njihovom srcu na Kosovu i Metohiji".
Veći deo svog obraćanja Selaković je govorio o životu i delu kralja Stefana Uroša II Milutina čija je Banjska zadužbina.
Svečanoj ceremoniji obeležavanja sedam vekova manastira Banjska prisustvovali su i ministar kulture Bratislav Petković, ministar građevine Velimir Ilić, savetnik predsednika Srbije Marko Djurić, direktor Kancelarije za odnose sa crkvama i verskim zajednicama Mileta Radojević i drugi.