gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
utorak, 09. jul 2013. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 09.07.2013.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA – KIM – EU - DIJALOG

ODRŽANA 13. RUNDA U BRISELU, POSTIGNUT IZVESTAN NAPREDAK

BRISEL, 08. jula (Tanjug) - U Briselu je održana 13. runda dijaloga Beograda i Prištine, posvećena pitanjima telekomunikacija, struje i zakona o amnestiji, posle koje je premijer Srbije Ivica Dačić ocenio da je postignut izvestan napredak po čitavom nizu pitanja, ali i da o mnogim spornim pitanjima tek treba da se razgovara.
"Pričali smo o mnogim pitanjima koja se tiču implementacije briselskog sporazuma", rekao je Dačić novinarima nakon petočasovnih razgovora sa kosovskim premijerom Hašimom Tačijem u kabinetu šefice evropske diplomatije Ketrin Ešton u Briselu. Objasnio je da je danas bilo reči o sprovođenju lokalnih izbor na Kosovu, Zakonu o amnestiji, sudskoj mreži, struji, telekomunikacijama i svemu ostalom o čemu eksperti nisu uspeli da se dogovore na tehničkom nivou.
"Tači je rekao da će Zakon o amnestiji već do kraja sledeće nedelje biti donet", rekao je Dačić govoreći o zakonu koji je ključan za sprovođenje sporazuma, a koji je kosovska skupština prošle nedelje odbacila.
Premijer je upozorio da prištinska strana uporno pokušava da kroz statusno neutralni dijalog nametne rešenja koja potvrđuju državnost Kosova. "Moramo sprečiti da se kroz zahtev da se koriste kosovske lične karte i upisivanje u kosovsko državljanstvo rešavaju statusna pitanja", rekao je Dačić i dodao da je to veoma važno za učesće Srba na lokalnim izborima na jesen, o čijoj je organizaciji je danas, takođe, bilo reči.
Kada je reč o telekomunikacijama i struji, Dačić je rekao da o nekim teškim pitanjima, kao što je jezero Gazivode, tek treba da se razgovara tokom predstojeće posete visoke predstavnice Beogradu i Prištini. "Postignut je određeni napredak, ali o nekoliko spornih pitanja ćemo sutra u Beogradu razgovarati sa Ešton", najavio je on i dodao da će se 24. jula ponovo sastati sa Tačijem u Briselu.
On je pojasnio da se osim na Gazivode, ta sporna pitanja odnose na trafo stanicu Valač i na međunarodni pozivni broj za Kosovo.
Dačić je rekao da su Briselski razgovori uvek teški. "Često se napravi jedan korak napred, a dva nazad, ali onda imate korak nazad, a dva koraka napred i onda ste ipak negde krenuli", kazao je premijer, naglašavajući da se tempo dijaloga mora održati.
"Preko leta se nećemo odmarati, nego ćemo nastaviti naporan rad", reko je on i najavio da će evropski komesar za proširenje Štefan File 17. jula posetiti Beograd radi priprema za pristupne pregovore.
Premijer je rekao i da je tokom današnje runde bilo reči i o incidentu u blizini Kuršumlije, kada je na administrativnoj liniji došlo do razmene vatre između Žandarmerije i kradljivaca drva u kojoj je ranjeno šest kosovskih Albanaca. "Mali incidenti mogu da imaju teške posledice", upozorio je Dačić, ističući da prištinska strana nije bila zainteresovana da produbljuje razgovor o ovom slučaju. "Važno je da imamo čistu situaciju i da proces ida dalje", zaključio je premijer nakon današnje runde.
Eštonova je kazala da su nacrti rešenja za pitanja telekomunikacija i energetike gotovo finalizirani a da će razgovori o tome biti nastavljeni tokom njene predstojeće posete Beogradu i Prištini. "Od suštinskog značaja je da se rad na primeni briselskog sporazuma nastavi u predstojećim nedeljama i mesecima, kako što je predviđeno Planom implementacije. Zadovoljna sam što su oba premijera potvrdila posvećenost tom cilju", navodi se u saopštenju Ešonove izdatom posle sastanka.
Tači je nakon sastanka izjavio da je postignut suštinski, ali ne i kompletan, napredak o struji i telekomunikacijama. Kako je rekao, preostali nerešeni detalji biće predmet razgovora Eštonove sa zvaničnicima u Beogradu i Prištini, sutra i prekosutra.

EŠTON U BEOGRADU, U BRISELU OSTVAREN NAPREDAK

BEOGRAD, 09. jula (Tanjug) - Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton doputovaće danas u službenu posetu Beogradu gde će sa državnim vrhom Srbije razgovarati o primeni briselskog sporazuma i napretku Srbije prema EU.
Predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić i potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić sastaće se sa Ešton u 18.30 sati u Palati Srbija, saopštila je vladina Kancelarija za sradnju sa medijima.
Dan kasnje Ešton će posetiti i Prištinu, saopšteno je iz njenog kabineta.
Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton izjavila je sinoć, posle 13. runde dijaloga u Briselu, da su nacrti rešenja za pitanja telekomunikacija i energetike gotovo finalizirani, a da će razgovori o tome biti nastavljeni tokom njene posete Beogradu i Prištini.
SRBIJA

STEFANOVIĆ RAZGOVARAO SA AMBASADOROM HRVATSKE KUPREŠAKOM

BEOGRAD, 08. jula (Tanjug) - Predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović razgovarao je danas s ambasadorom Hrvatske u Srbiji Željkom Kupresakom koji je istakao da je veliki zagovornik evropskih integracija Srbije i da će joj Hrvatska u tom procesu i dalje pružati punu podršku.
Kako je saopšteno iz Skupštine Srbije, Kuprešak je istakao da ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju nastupa nova faza u odnosima dve zemlje i da se prevashodno mora misliti o budućnosti.
Kuprešak je ocenio i da čitav region, pa samim tim i Hrvatska, imaju interes da Srbija bude stabilna i prosperitetna zemlja.
Hrvatski ambasador, koga je Stefanović primio u oproštajnu posetu, rekao je i da se u odnosima dve zemlje, u protekle četiri godine, koliko je trajao njegov mandat u Beogradu, dosta toga promenilo i da su učestali kontakti i sastanci visokih i najviših državnih zvaničnika postali uobičajeni.
Govoreći o otvorenim pitanjima u odnosima dve zemlje, Kuprešak je izrazio očekivanje da će ona biti rešena za dobrobit naroda koji žive u Srbiji i Hrvatskoj. On je rekao da Hrvatska nije učinila sve na povratku hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, da je razlog za to ekonomska situacija i da se nada da će biti pronađeno kompromisno rešenje, jer su ljudska prava nedeljiva.
Ambasador Hrvatske je ponovio poziv Stefanoviću da poseti Hrvatsku, ali i da se uspostavi bliža saradnja parlamentarnih odbora, gde bi Sabor Hrvatske i resorni odbori, mogli da prenesu iskustva u pregovorima sa EU.
Stefanović je prihvatio poziv da poseti Zagreb i dodao da bi prenošenje iskustava iz pregovora Hrvatske sa EU bilo od velikog značaja za naš parlament. On je ocenio da su odnosi dve zemlje bili opterećeni otvorenim pitanjima, među kojima je pravo na povraćaj imovine Srbima iz Hrvatske, ali da je važno da se na rešavanju tih otvorenih pitanja radi.
Predsednik Skupštine je naglasio da se treba ugledati na put Hrvatske u EU i dodao da su među prioritetima Srbije, pored evropskih integracija, i regionalna saradnja, stabilnost i ekonomska perspektiva. On smatra i da je vreme da Srbija i Hrvatska počnu da razmišljaju o zajedničkom nastupu na "trećim" tržištima, kada je u pitanju ekonomija, ali i da je značajna saradnja po pitanju EU integracija, jer Srbija treba da usaglasi sa zemljama članicama EU 140.000 stranica dokumenata. Skupština Srbije će, kako je dodao, u evropskim integracijama imati proaktivnu ulogu.
Stefanović je podsetio i da je imao nekoliko susreta s predsednikom hrvatskog Sabora i čestitao je ulazak Hrvatske u EU.

EU I EBRD POKRENULI PROGRAM PODRŠKE MALOM BIZNISU U SRBIJI

BEOGRAD, 9. jula (Beta)- Delegacija Evropske unije u Srbiji i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenuli su danas Program podrske malim i srednjim preduzećima u Srbiji.
Program će trajati tri godine, finansira ga EU sa 3,5 miliona evra, a sprovodi EBRD kroz tim za podršku malom biznisu, saopštio je EBRD, navodeći da novi program predstavlja nastavak podrške malom biznisu (TAM/BAS). Kako je saopšteno, u saradnji sa srpskim ministarstvom privrede, Program će pomoći da više od 240 kompanija razvije veštine i znanja, postanu inovativne, privuku finansijere, steknu stručnost i postanu poslovni lideri, čime će se unaprediti konkurentnost i produktivnost privatnog sektora u Srbiji.
Od 2001. godine više od 500 srpskih preduzeća dobilo je pomoć tima za podršku malom biznisu i postalo konkurentnije zahvaljujući pristupu savetodavnim uslugama međunarodnih eksperata i lokalnih konsultanata. EU je od 2001. godine finansirala program podrške malom biznisu u Srbiji EBRD sa osam miliona evra. "Razvoj privatnog sektora kroz podršku malim i srednjim preduzećima je u fokusu EU u Srbiji", istakao je šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer.
Direktor EBRDa za Srbiju Mateo Patrone potvrdio je da su rezultati programa podrške malom biznisu u Srbiji impresivni i istakao da su kompanije zahvaljujući tom programu mogle da povećaju promet i zaposle više ljudi. "Taj program je doneo opipljive koristi srpskim kompanijama jer im je, nudeći prvoklasne konsultantske usluge koje se tiču realnih problema u biznisu, pomogao da postanu konkurentnije na stranom i domaćem tržištu", istakao je Patrone.
EU je od 2001. godine dodelila oko 70 miliona evra iz pretpristupnih fondova za razvoj malih i srednjih preduzeća u Srbiji, od čega su 50 miliona bile donacije, a ostalo krediti. EBRD je, uz pružanje savetodavnih usluga biznisu, uložila više od 409 miliona evra u srpska mala i srednja preduzeća, direktno ili kroz kredite preko lokalnih komercijalnih banaka.

KOSOVO I METOHIJA

RASMUSEN: SVE ZAJEDNICE DA SE UKLjUČE U KBS

BRISEL, 09. jula (Tanjug) – Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen, povodom dostizanja pune operativnosti Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS), ocenio je danas da je budućnost zapadnog Balkana u dijalogu i pomirenju.
S tim u vezi on je pozvao pripadnike svih zajednica na Kosovu da razmotre pristupanje KBS-u, u cilju obezbeđivanja da one nastave da budu stvarno multietničke i reprezentativne snage.
Savet NATO je danas saopštio da su KBS dostigle punu operativnu sposobnost i da su u potpunosti u mogućnosti da ispune zadatke koje imaju u okviru svog mandata, u skladu sa standardima koje je izradio NATO.
KBS ostaju ono što su oduvek bile, poručio je Rasmusen objasnivši da imaju zadatak da sprovode operacije civilne zaštite i podrže civilne vlasti u odgovorima na elementarne nepogode i druge hitne slučajeve. NATO će, kako je najavio, nastaviti da pruža podršku i savete preko tima za vezu i savete.
Rasmusen je u saopštenju naveo da i misija Kfor-a ostaje nepromenjena, a ona je očuvanje bezbednog okruženja za sve građane i zajednice na Kosovu. "Mi ćemo nastaviti da ispunjavamo našu misiju u skladu sa mandatom UN", poručio je on.