
| četvrtak, 27. jun 2013. | |
| Dnevni bilten 27.06.2013. | |
| + larger fontnormal font- Smaller font |
|
SRBIJA – EU – ODLUKA O DATUMU - REAGOVANjA
MRKIĆ UVEREN O POZITIVNOJ ODLUCI O PRISTUPNIM PREGOVORIMA BRISEL/BEOGRAD, 26. juna (Beta)- Ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić izjavio je danas u Briselu posle susreta s belgijskim kolegom Didije Rejndersom da je uveren da će Evropski savet doneti pozitivnu odluku o pristupnim pregovorima, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova. "Dobio sam pozitivne ocene i uveravanja da će biti sve u redu, a Belgija je na našoj strani", kazao je Mrkić i dodao da će Srbija "na sastanku Saveta u petak dobiti vremenski okvir za početak pregovora". Mrkić je rekao da ga je Rejnders obavestio o toku jučerašnjeg sastanka Ministarskog saveta u Luksemburgu, odakle su šefovi diplomatija članica EU poslali preporuku Evropskom savetu da Srbiji najkasnije do januara odredi datum početka pregovora. Mrkić je istakao da se predstavnici svih zemalja s kojima je razgovarao zalažu da Srbija počne pregovore o članstvu u EU. On je rekao da Srbija i Belgija imaju odlične odnose, koji su posebno intenzivirani u poslednjih godinu dana, navedeno je na sajtu ministarstva spoljnih poslova. DAČIĆ:VAŽNO DA NEMA PONOVNOG RAZMATRANjA POČETKA PREGOVORA BRISEL, 26. jun (Beta) - Srpski premijer Ivica Dačić je izjavio danas u Briselu da je bitno da u Evropskoj uniji ne bude ponovo razmatrana očekivana odluka Evropskog saveta o pokretanju pregovora o članstvu sa Srbijom, a da je pitanje mandata za pregovore "unutrašnja stvar EU". Dačić je to rekao posle razgovora s predsednikom Evropske komisije Žoze Manuelom Barozom, naglasivši da Srbija očekuje otvaranje pregovora i da bezuslovno dobije datum, a to je najkasnije u januaru 2014. i da ne bude novih uslova za Srbiju. Barozo je istakao da je otvaranje pregovora o članstvu je istorijska odluka za Srbiju, isto kao i za Evropu, kao i da je to nova bitna faza za put Srbije i srpskog naroda u EU. Dačić je naglasio da Beograd očekuje "istorijsku odluku" Evropskog saveta, u petak, "i to bio jedan Vidovdan koji bi Srbima doneo dobru vest". "Srbija u EU je faktor evropske stabilnosti", istakao je Dačić. I, dodao je, "budite uvereni da će srpska vlada učiniti sve da pregovori ne traju dugo, a na isti način kao što smo pristupili odgovorno dijalogu s Prištinom i unutrašnjim reformama, tako nam je cilj da ne gubimo više vreme". Srbija je zaostala u odnosu na druge zemlje jer je previše dugo bila izdvojena "evropske porodice naroda, gde joj je mesto", naveo je Dačić. Primetio je da je bruto društveni proizvod Srbije sada 60 odsto onoga iz 1989e. Srpski premijer je naglasio da je zato važno bilo da se ne gubi vreme i da datum pregovora s EU bude određen što pre. "Smatramo da što pre treba početi pregovore s EU, a krajnji cilj je da postanemo punopravni članovi EU", rekao je Dačić. Evropska unija, Evropa nije cilj, objasnio je Dačić, "to je put, sistem vrednosti koji treba da se usvoji, sistem zakona, način života i zato je ovo istorijska odluka za Srbiju". A, kako je rekao predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, "podržavamo srpski narod koji ostvaruje evropsku perspektivu koju želi i potpuno zaslužuje". Barozo je pohvalio Dačića za težak obavljeni posao i rizik u sklapanju i sprovođenju sporazuma o normalizaciji odnosa s Prištinom. "To odražava evropski duh, jer mi nismo slabiji kad postižemo nagodbe, već smo jači i gradimo mostove", istakao je Barozo. On je istakao da je primena sporazuma s Prištnom u toku i naglasio da je od bitne važnosti da se to nastavi i produbi. Rešenost Srbije da sprovodi reforme i dela sa susedima u duhu pomirenja to dokazuje, kazao je Barozo i dodao da je to poruka svima u jugoistočnoj Evropi uoči ulaska Hrvatske u članstvo EU. Prisustvo predsednika Srbije Tomislava Nikolića i premijera Dačića na proslavi ulaska Hrvatske u EU je s tim u vezi "važan gest", istakao je predsednik Evropske komisije. Barozo je ukazao na važnost snaženja reformi u Srbiji, posebno kad je u pitanju vladavina zakona, a napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom takođe mora ostati postojan. NIKOLIĆ SA PALjOM O EVROPSKIM INTEGRACIJAMA SRBIJE BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić sastao se danas u Beogradu sa monsinjorom Vinćencom Paljom, predsednikom Papskog saveta za porodicu Rimokatoličke crkve, koji je podržao nastojanja Srbije da postane članica EU. Tokom razgovora, monsinjor Palja je rekao da je u Srbiju došao u ovom trenutku da pokaže koliko je blizak našoj zemlji u njenom nastojanju da postane deo Evropske unije, saopštila je Pres služba predsednika Srbije. On je istakao da je Rimokatolička crkva uverena da je humanistička i hrišćanska tradicija Srbije ono što je potrebno Evropi i da je zbog toga došao da pokaže srpskom narodu kako ima podršku među prijateljima u svetu. Nikolić je rekao da je u poslednjih godinu dana učinjeno mnogo da bi Srbija postala moderna evropska država, a i da se prilike u regionu trajno stabilizuju, dodaje se u saopštenju.Srbija je mnogo uradila zato što se posle dužeg vremena suočila sa problemima koji su zanemarivani u prethodnom periodu, a koji moraju da se reše, rekao je predsednik Srbije. Istakao je da je srećan zbog izvanrednih odnosa Srpske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve i zahvalio Svetoj stolici zbog toga što nije priznala nezavisnost Kosova i Metohije. Monsinjor Palja je ponudio pomoć Rimokatoličke crkve u zaštiti srpske kulturne baštine na Kosovu i Metohiji, a pre svega srpskih srednjevekovnih manastira, dodaje se u saopštenju. DAČIĆ: ČLANSTVO U EU NEMA ALTERNATIVU BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Otpočinjanje pristupnih pregovora sa EU neće odmah doneti boljitak srpskoj ekonomiji, ali će se to sigurno desiti u narednom periodu, uveren je premijer Srbije Ivica Dačić. Ističući da je "sutra istorijski dan za Srbiju" i da očekuje "bezuslovan datum" za otpočinjanje pristupnih pregovora sa EU, Dačić je naglasio da u procesu evropskih integracija Vlada vidi potencijal i mogućnost da građanima obezbedi stabilniju, bezbedniju i sigurniju i ekonomski perspektivniju budućnost . U uvodnom izlaganju na konferenciji "Srbija na putu ka EU - uticaj na ekonomiju", Dačić je naglasio da članstvo Srbije u EU nema alternativu. Odgovarajući kritičarima napora Vlade Srbije, koja je sve svoje aktivnosti usmerila na dobijanje datuma od EU, koji smatraju da se treba okrenuti drugim ciljevima, Dačić je zapitao: "A šta je alternativa?" Od sutra, Srbija će se posvetiti novim ciljevima i to će značiti novi početak za našu zemlju, rekao je. Dačić je podsetio da je Hrvatska u toku pregovora sa EU do danas dobila 11 milijardi evra iz predpristupnih fondova, a Litvanija oko pet milijardi evra za pet godina. Dačić je podsetio da je BDP danas u Srbiji na nivou od 65 odsto BDP-a iz 1989. godine, naglašavajući da zbog toga Srbija nema više vremena da čeka i mora što pre da ubrza svoj razvoj, a u tome joj može pomoći i približavanje i članstvo u EU. Dosadašnji tok evropskih integracija je doprineo da se intenzivira borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u Srbiji, da se unapredi poslovni ambijent, a na tom putu Vlada je usvojila veliki broj zakona na unapređenju poslovne klime. Pre toga, u Srbiji se zakonodavstvo mora prilagoditi onom u EU, i zato je potrebno da se u te pregovore uključe profesionalci, koji znaju o čemu je reč, o detaljima koji "život znače", kazao je Dačić. Trenutna konkurentnost srpske privrede nije na zadovoljavajućem nivou i ona se može podići kako pregovori sa EU budu napredovali, uz velike napore koji mi u Srbiji moramo uložiti i dolaskom stranog kapitala, kazao je Dačić. Dačić je pozvao predstavnike poslovne i finansijke zajednice u Srbiji zajedno sa vladom rade na poboljšanju poslovne klime. Na konferenciji učestvuje ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi, guverner NBS Jorgovanka Tabaković, ministarka regionalnog razvoja Verica Kalanović i brojni predstavnici domaćih i stranih kompanija i banaka u Srbiji. Organizator konferencije je "Biznis info grupa", koja je pokrenula časopis "Nova ekonomija, a skup je održala uz podršku Američke agencije za pomoć i razvoj (USAID). KALANOVIĆ: DA POKAŽEMO DA ĆE SRBIJA NAJBRŽE UĆI U EU BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) Pred Srbijom je ozbiljan posao na putu pregovora o ulasku u EU i mi treba da podignemo lestvicu za dostizanje tog cilja, bez obzira što ćemo najkasnije dobiti datum za pregovore, treba da pokažemo drugim evropskim državama da ćemo najbrže ući u članstvo Unije, izjavila je danas ministarka regionalnog razvoja i lokalne samouprave Verica Kalanović. "Srbija se ugleda na zemlje koje su prešle put ka članstvu u EU, tako što su u tom procesu paralelno gradile i unapređivale svoje ekonomske sisteme", kazala je ona, i dodala da su neke od tih zemalja urušile svoj ekonomski sistem i gradile novi ispočetka, dok su druge unapređivale postojeći, a taj drugi put je izabrala i Srbija. Kalanović je, u uvodnom izlaganju na konferenciji "Srbija na putu ka EU - uticaj na ekonomiju", ocenila da su nove investicije i podizanje konkurentnosti ciljevi na kojima radi celokupna državna administracija u Srbiji, i do sada je bilo pozitivnih pomaka, ali je ostalo još puno posla da se uradi. Kada je reč o postizanju političke i makroekonomske stabilnosti, Kalanović je ocenila da u tom procesu moraju da učestvuju svi - od lokalne, pokrajinske i republičke administracije i institucija, do svakog građana pojedinačno. "Srbija mora na putu ka EU više pažnje da posveti ne samo razvoju obrazovanja, već i razvoju inovativnosti, jer je to ono što će podići konkurentnost privrede", predočila je ministarka. Kalanović je rekla de je Ministarstvo regionalnog razvoja pri kraju donošenja Strategije regionalnog razvoja, koja će definisati vođenje regionalne politike u narednom periodu. " Građani Srbije sa pažnjom prate odluku o početku pregovora sa EU, očekujući i nadajući se boljem životu i boljem standardu. Takođe, građani su na domaćoj sceni sa pažnom pratili odluku o rebalansu budzeta i plan vlade o restruktuiranju društvenih preduzeća", rekla je Kalanović i ocenila da su pregovori sa EU i reforme u Srbiji isprepletane, jer su međusobno povezane. TABAKOVIĆ: SRBIJA TREBA NADjE SVOJE MESTO U EU BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da Srbija treba da nađe svoje mesto u EU koje joj pripada, a centralna banka će učiniti sve da pomogne Vladi Srbije u procesu pregovora za ulazak u EU. Tabaković je rekla, povodom očekivane sutrašnje pozitivne odluke EU o datumu za početak pregovora, da je vreme najznačajniji resurs koji Srbija ne sme da izgubi, napominjući da je uloga NBS u tom procesu da doprinese stvaranjem povoljnijeg poslovnog ambijenta. To znači da NBS mora da se stara da inflacija bude u planiranim okvirima, rekla je Tabaković u uvodnom izlaganju konferencije "Srbija na putu ka EU - uticaj na ekonomiju", i obećala da će NBS učinit sve da tako i bude. Tabaković je ponovila da će u oktobru inflacija u Srbiji biti smanjena i dovedena u planirane okvire za 2013. godinu od četiri plus - minus 1,5 odsto. ESTON:TRAŽIĆU OD VODjA EU DA ISPUNE OBEĆANjA KAO I SRBIJA BRISEL, 26. juna (Beta) - Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton izjavila je danas da će od vođa EU u petak tražiti da ispune data obećanja, na isti način na koji je Srbija to učinila u dostizanju uslova za početak pregovora o članstvu u EU. Ešton je to rekla posle susreta sa premijerom Srbije Ivicom Dačićem u Briselu. Dačih je posle razgovora naglasio da je veoma zadovoljan činjenicom da je Savet ministara EU jednoglasno usvojio odluku o početku pregovora sa Srbijom i zatražio utvrđivanje datuma, rekavši da očekuje da u petak to učine i lideri EU, bez ikakvih novih uslovljavanja i bez ikakvih "sastanaka komiteta ili saveta" koji bi naknadno o tome odlučivali. On je dodao da je pokretanje pregovora o članstvu sa Srbijom bez sumnje istorijska odluka za zemlju. MERKEL: PRVA PRISTUPNA KONFERENCIJA MOGUĆA U JANUARU BERLIN, 27. juna (Beta)- Prva konferencija Evropske unije (EU) sa Srbijom o pristupanju može da bude održana u januaru 2014. ukoliko u decembru bude potvrđen napredak u sprovođenju sporazuma Beograda i Prištine, rekla je danas u Bundestagu savezna kancelarka Angela Merkel. Pre konačnog ulaska Srbije u EU, dodala je kancelarka, potrebna je "puna normalizacija odnosa" Beograda i Prištine. Podnoseći izveštaj savezne vlade uoči samita EU danas i sutra u Briselu, kancelkarka Merkel je rekla da su Srbije i Kosovo učinili "bez sumnje odlučujući napredak" potpisivanjem sporazuma u Briselu. No, kako je dodala,"tek kada se u decembru potvrdi napredak u sprovođenju dogovorenog, moguće je da se u januaru održi prva konferencija između Eu i Srbije i pristupanju". Pored toga, Nemačka pre punopravnog članstva Srbije u EU, očekuje i "punu normalizaciju odnosa" Beograda i Prištine. KRIHBAUM: BUNDESTAG DAJE ''ZELENO SVETLO'' BERLIN, 27. juna (Tanjug) - Nemački Bundestag danas će, kako se najavljuje iz redova demohrišćana kancelarke Angele Merkel, dati ''zeleno svetlo'' svojoj vladi da na Savetu Evropske unije glasa za početak pristupnih pregovora sa Srbijom, a da se, zatim, u januaru sledeće godine odredi datum, u zavisnosti od ispunjenja plana primene ''Briselskog sporazuma'' Beograda i Prištine. ''Bundestag će sutra usvojiti dugo željeno ''zeleno svetlo'' da i nemačka vlada na Savetu EU 27. i 28. juna može u osnovi dati saglasnost za početak pristupnih pregovora sa Srbijom. Pre nego što pristupni pregovori mogu da počnu, treba, ipak, sačekati ispunjenje plana o implementaciji'', rekao je predsednik Odbora za poslove EU nemačkog Budnestaga Gunter Krihbaum Tanjugu, iznoseći stav svojih demohrišćana, najjače političke frakcije Bundestaga, koja ima 237 od ukupno 620 poslanika. Krihbaum je istakao je da je time postupak za Srbiju sličan onom u razgovorima sa Crnom Gorom, gde su, kako je naveo, esencijalna pitanja već ranije, pre početka pristupnih pregovora, bila razjašnjena, kako to ne bi blokiralo proces. On je, takođe, izjavio da ono, od čega u suštini zavisi taj put Srbije ka EU, nije datum kada će pregovori početi, već je odlučujuća solidna priprema pregovora i neumorna politička želja. ''Takvo jedno koncentrisanje na datume uvek je bila jedna fantomska diskusija. Odlučujuće je puno više, jedna solidna priprema pregovora i neumorna politička želja'', rekao je nemački političar i naglasio da ga je radovalo što je Srbija u prošlim nedeljama i mesecima tako hrabro i odlučno delovala. ''Jedno je jasno, da nije bilo tih konsekventnih koraka u odnosima sa Kosovom, mi ne bi mogli sutra da damo 'zeleno svetlo''', rekao je Krihbaum i naglasio da ''zahvalnost i priznanje s toga pripada srpskim predstavnicima vlade, ''koji su išli tim putem odlučno i sa visokim ličnim angažmanom''. Ovo je stav demohrišćana, na čijem čelu je Merkelova, koja će sutra, prema kratkoj najavi Bundestaga, pred poslanicima podneti jednu vladinu deklaraciju o samitu Saveta Evrope, 27. i 28. juna u Briselu. Merkelova će, sasvim je izvesno, imati one koji drugacicje misle od nje i među svojim koalicionim partnerima, liberalima, i opozicijom, ali opcija o ''zelenom svetlu'' je definisana. I Lamert je u svom saopštenju za medije naglasio ''zeleno svetlo'', ali i da će nemački poslanici jasno staviti do znanja ''da je uslov za početak konkretnih pregovora primena ''Briselskog sporazuma'' između Srbije i Kosova od 19. aprila 2013.''. Sam šef nemačke diplomatije Gvido Vestervele je prilikom majske posete Beogradu, takođe, rekao da je primena sporazuma uslov za datum i time je, uz različite jezičke nijanse, prijatnije ili neprijatnije ''srpskom uhu'', ali istog političkog značenja i obaveza, potvrđen kontinuitet spoljne politike Nemačke, koja je među prvim zemljama priznala Kosovo. Stav Berlina o ''zelenom svetlu'' bez datuma ukazuje i, što nije na poslednjem mestu, i na kontinuitet poliltike samih demohrišćana, kancelara Angele Merkel, koji su se u jednoj svojoj deklaraciji od pre nekoliko godina, založili da posle prijema Hrvatske, nastane ''konsolidujuća faza u proširenju EU'', ne precizirajući koliko ona treba da traje, kako bi se, obnovile ''apsorpcione moći'' EU. Šta je, kada je reč o ovom berlinskom stavu, pozitivno za Srbiju? To je, saznaje Tanjug, da se ono što je Srbija do sada učinila u primeni Briselskog sporazuma i reformama vrednuje u Berlinu kao istinski, a možda, pomalo i kao neočekivano veliki iskorak Srbije. Nemačka se, u ''gužvi'' sopstvenih tema, između poplava, izbora i letnje pauze u zasedanju parlamenta, bavi ponovo Srbijom, a, možda, na to nije ni računala s obzirom na veličinu ''zadatka'' za Srbiju i kratak ''čas'', tako da bi se moglo reći da je celu nemačku diplomatska aktivnost u ovim letnjim danima, vezanu za Beograd, prouzrokovao sami Beograd i to svojim napretkom. U nemačkim krugovima se kaže, takođe, da postoje uticajni političari, različitih političkih orijentacija, koji imaju pozitivan stav prema Srbiji i nastoje da iznađu rešenja i prihvatljiva i korisna. Pomalo stidljivo navodi se i to da je, recimo, šef nemačke diplomatije, Gvido Vestervele, ''diplomatski izboksovao'' da se, umesto provbitno planirane definicije za datum, u kojoj se pominjala samo 2014. godina, ipak, stavi vremenska odrednica ''januar, 2014.'' BUNDESTAG IZGLASAO DEKLARACIJU O PREGOVRIMA SRBIJE I EU BERLIN, 27. juna (Beta) - Nemački savezni parlament, Bundestag, usvojio je danas većinom glasova deklaraciju koju su predložile vladajuće stranke i u kojoj se kaže da prva pristupna konferencija između Srbije i EU u januaru 2014. može da bude održana tek kada Savet EU ustanovi i potvrdi "potpuno i trajno sprovođenje preuzetih obaveza" koje proističu iz sporazuma Beograda i Prištine. Za deklaraciju su glasale vladajuće stranke, Hrišćanskodemokratska unija (CDU), Hrišćanskosocijalna unija (CSU) i Liberali (FDP), koje su deklaraciju i predložile. Protiv deklaracije glasele su opozicione stranke Socijaldemokratska partije Nemačke (SPD), Zeleni i Levica. Opozicija, međutim, nije na ovu temu Bundestagu na glasanje stavila sopstvenu deklaraciju. U deklaraciji se navodi i da dalji cilj, pre punopravnog članstva Srbije u EU, mora da bude "pravno obavezujući sporazum" Beograda i Prištine. Napredak u sprovođenju mera koje su dogovorili Beograd i Priština mora, kako zahteva Bundestag, i dalje da bude proveravan, na primer daljim izveštajem Evropske komisije do kraja noivembra 2013, navodi se u deklaraciji. Bundestag, međutim, smatra da proces normalizacije (između Beograda i Prištine) mora da ide i bitno dalje sa ciljem postizanja "pravno obavezujućeg sporazuma" koji treba da obezbedi da Srbija i Kosovo, kao punopravne članice, na osnovu EUakata, "nezavisno zajednički mogu da koriste svoja prava i obaveze". Ovaj ugovor mora da bude sklopljen pre okončanja pristupnih pregovora između Beograda i EU, kaže se u deklaraciji. Uz to, u deklaraciji se navodi da se "mora obezbediti da proces normalizacije između Srbije i Kosova bude posebno tretiran u jednom od pregovaračkih poglavlja" i da to poglavlje, zajedno sa temama iz oblasti pravne države, treba da čini težište pristupnih pregovora. "Ukoliko Srbija, posle otvaranja pristupnih pregovora okleva sa sprovođenjem preuzetih obaveza, njih suspenduje ili od njih odustaje, pristupni pregovori treba da budu zaustavljeni", navodi se u deklaraciji koju je glasovima vladajućih stranaka usvojio Bundestag. U deklaraciji se ukazuje i da Bundestag smatra da pristupni sporazumi sa Srbijom mogu da budu okončani tek "kada nadležne srpske vlasti i sudovi učine sve što je u njihovoj moći da u procesu u duhu pravne države u potpunosti rasvetle napad na Nemačku ambasadu (2008.godine) i napadače i posebno one koji su vukli konce te akcije pravosnažno osudi". Pored toga, traži se i što je moguće brže otvaranje mosta na Ibru kao jedna od mera jačanja poverenja, stvaranje kosovskosrpskog saveza opština, održavanje slobodnih i fer komunalnih izbora na celom Kosovu, kao i nesmetani pristup kosovske pogranične policije i carinskih službenika kopnenim putem do graničnih postaja na severu Kosova. LAJČAK: DATUM SRBIJI JE BEZUSLOVAN BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Srbija ima razloga da se raduje, pošto je savet ministara EU doneo istorijsku odluku, smatra šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak. U intervju "Blicu", Lajčak kaže da je "Srbija sad pozvana da uđe u završnu fazu procesa pristupanja EU" i da je to "put bez povratka". "Sada je samo pitanje brzine jer je na kraju tog procesa članstvo. Veoma je važno to što je rečeno da pregovori treba da počnu najkasnije u januaru i što nema dodatnih uslova", naglasio je. Po Lajčakovim rečima, opšte raspoloženje među ministrima u Luksemburgu je bilo "veoma pozitivno", iako je rasprava o Srbiji dugo trajala. "Iskreno govoreći, nije bilo sporova oko suštine jer su svi ministri bili istog stava - da je Vlada Srbije uradila nešto što je pre godinu dana bilo nemoguće i da je sada na potezu EU, da treba da reaguje adekvatno i nagradi Srbiju i ispoštuje odluke koje je donela. Jedino pitanje je bilo kako da se to uskladi sa procedurama nemačkog Bundestaga", dodao je. Kako kaže Lajčak, više rasprave je bilo oko SSP za Kosovo. Na pitanje da li će Nemačka u decembru postaviti novi uslov, Lajčak je kategoričan i kaže: "Apsolutno ne, jer nigde u dokumentima nije naznačeno primenjivanje sporazuma do kraja godine." "Više nas je reklo da je u pitanju proces normalizacije i da on ne može vremenski da se meri rokovima od nekoliko nedelja", dodao je. Lajčak ističe da "odluka nije na Evropskom savetu", jer šefovi država ili vlada u petak mogu samo da istaknu nešto iz odluke - koja je već doneta u Luksemburgu. "Oko toga smo takođe diskutovali i zaključeno je da bi nova odluka značila da Savet ministara ništa nije odlučio i da ništa nije postigao. Složili smo se da neće biti nove odluke na Evropskom savetu", dodao je. Lajčak na pitanje očekuje li da Evropski savet bez uslova potvrdi otvaranje pregovora sa Srbijom, najkasnije u januaru 2014, Lajčak kaže: "Apsolutno. Oko rokova ne očekujem nikakve izmene. Pitanje je da li će Evropski savet tražiti da još jednom potvrdi našu odluku ili da potpunu odgovornost ostavi nama, odnosno Savetu ministara." KUKAN: CEO EP ŽELI SRBIJI DATUM ZA PREGOVORE BRATISLAVA, 26. juna (Beta)- Slovački evroposlanik Eduard Kukan izjavio je da ceo Evropski parlament želi da Srbija na predstojećem samitu Evropske unije u Briselu dobije jasno obećanje datum za početak pristupnih pregovora zato što to Srbija zaslužuje. "To što je od Srbije htela EU i Evropska komisija to ispunjava. Sporazumeli su se sa Kosovom, izradili su plan implementacije tog sporazuma. Sada je na EU da dokaže da je dostojna poverenja i da ispuni ono što je politički obećavala", kazao je slovačkoj agenciji TASR Kukan koji predvodi u EP Delagaciju za odnose sa zemljama zapadnog Balkana. Kukan je naglasio da bi Evropski savet morao da oceni sve ono što je Srbija ispunila ukoliko bi zbog nekih nepredviđenih okolnosti datum za Srbiju izostao. Zvanični stav Slovačke je da traži da se Srbiji na predstojećem samitu odredi datum za početak pregovora bez bilo kakvih novih uslovljavanja. "U slučaju da se odredi datum Srbiju čeka dug i naporan put. Za te pregovore i proces ratifikacije u zemljama članicama treba računati na jedno sedam do osam godina", upozorio je Eduard Kukan. SRBIJA MRKIĆ: PERSPEKTIVE SARADNjE SA RUSIJOM BOLjE NEGO IKAD BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Perspektive saradnje Srbije i Rusije su bolje nego ikad, izjavio je šef srpske diplomatije Ivan Mrkić uoči posete Rusiji 28. i 29. juna. " Izgradili smo sve pretpostavke za najtešnju moguću saradnju između naše dve zemlje i naših naroda. Nedavno su naši predsednici - Putin i Nikolić - potpisali Deklaraciju o strateškom partnerstvu, Srbija ima izuzetno visoku trgovinsku razmenu sa Ruskom Federacijom, naša privreda je vezana za rusko tržište", rekao je Mrkić za Itar-tas s. On je podsetio da dve zemlje povezuju izvanredne duhovne, kulturne i istorijske veze i istakao da vidi samo dobro u izgradnji zajedničke budućnosti. Mrkić će govoriti na konferenciji pod nazivom „ Budućnost nuklearne energije u 21 veku" koja se održava 27. i 29. juna u Sankt Peterburgu. Prema rečima Mrkića, na konferenciji će se razmatrati sva pitanja miroljubivog korišćenja nuklearne energije, a biće razmenjena mišljenja iz oblasti energetike, o ulozi i eksploataciji nuklearne energije u kontekstu globalnog razvoja . " Konferencija će posebno biti fokusirana na uticaj korišćenja nuklearne energije na životnu sredinu. Znamo da i pored svih rizika i nepovoljnosti korišćenja nuklearne energije ostaje činjenica da se brojne zemlje oslanjaju upravo na nuklearne centrale kao izvor električne energije, pa će u tom smislu biti razmatrano pitanje nuklearne bezbednosti i neširenja nuklearnog materijala kao i razvoj infrastruktur", rekao je ministar spoljnih poslova Srbije. On je dodao da konferenciji prisustvuju potpredsednik ruske vlade Dmitrij Rogozin i Sergej Kirijenko koji je u vladi Rusije nadležan za korišćenje nuklearne energije i da će se sa njima sigurno sresti. Upitan da li njegovo učesće na konferenciji znači da je Srbija zainteresovana za gradnju nuklearne elektrane uz pomoc Rusije Mrkić je istakao da je u Srbiji zakonom zabranjeno da gradi nuklearne elektrane, što znači da je svaka priča o eventualnoj izgradnji nuklearne elektrane na teritoriji Srbije "više nego hipotetična". MRKIĆ I ROGOZIN RAZGOVARALI O PRIMENI BRISELSKOG SPORAZUMA BEOGRAD, 27. juna (Beta)- Ministar spoljnih poslova Srbije Ivan Mrkić razgovarao je u Sankt Peterburgu sa zamenikom ruskog premijera Dimitrijem Rogozinom o bilateralnim odnosima i o toku pregovora Beograda i Prištine. Mrkić je Rogozina obavestio o objektivnim teškoćama u primeni Briselskog sporazuma Beograda i Prištine, i o "problemima koje uzrokuju drugi faktori", saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova. "Mrkić je zameniku ruskog premijera poručio da, kada je reč o Briselskom sporazumu, Srbija nastavlja u pravcu onoga što je prihvatila, i da nikako neće ulaziti u 'stvaralačku' interpretaciju, koju povremeno pokušava da nametne druga strana", navedeno je u saopštenju. Šef srpske diplomatije je zahvalio Rusiji zbog njenog principijelnog stava koji, kako je naglasio, značajno olakšava očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije. Mrkić i Rogozin su se složili da su odnosi dve zemlje "bolji nego ikad", i izrazili zadovoljstvo zbog Strateškog sporazuma Rusije i Srbije koji su nedavno u Moskvi potpisali predsednici Vladimir Putin i Tomislav Nikolić. Tema razgovora bili su i tempo i dinamika korišćenja kredita koje je Rusija nedavno odobrila Srbiji i konstatovano je da sve ide "očekivanim tokom". Mrkić učestvuje na Konferenciji "Budućnost nuklearne energije u 21. veku" koja se danas i sutra održava u Sankt Peterburgu, gde se okupilo 40 ministara evropskih, afričkih, latinoameričkih i azijskih zemalja. Na konferenciji se raspravlja o miroljubivom korišćenju nuklearne energije za proizvodnju električne energije i uticaju na životnu sredinu, o pitanjima nuklearne bezbednosti, neširenja nuklearnog materijala i o razvoju infrastrukture. Mrkić je u govoru na konferenciji rekao da eksploatacija nuklearne energije mora biti kontrolisana u skladu s usvojenim međunarodnim propisima, i bezbedna po životnu sredinu, da se ne bi ponovile havarije kao u Černobilju i Fukušimi. Srpski ministar je naglasio i potrebu neširenja nuklearnog materijala, odnosno rigorozne kontrole njegove distribucije, dodaje se u saopštenju. KATARSKI FOND ĆE SAGLEDATI MOGUĆNOSTI ZA SARADNjU BEOGRAD, 26. juna 2013. (Beta) Državni investicioni fond Katara je najavio da će sagledati sve ponuđene mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje sa Srbijom, saopstilo je danas u Beogradu Ministarstvo finansija i privrede. Kako se navodi, na sastanku sa ministrom finansija i privrede Srbije Mlađanom Dinkićem predstavnici tog fonda su naglasili da je, u ovom delu Evrope, Srbija poželjno mesto za investiranje. Konstatovano je i da je neophodno uspostaviti kontakte privrednika dve zemlje. Katarska delegacija koju je predvodio šeik Fejsal Bin Saud al Tani, izrazila je zainteresovanost za projekte u poljoprivredi, energetici, rudarstvu i infrastrukturi, o čemu je danas u Beogradu razgovarala i sa ministrima trgovine i tekomunikacija, i energetike, Rasimom Ljajićem i Zoranom Mihajlović. KATAR ZAINTERESOVAN ZA ULAGANjE U ENERGETIKU SRBIJE BEOGRAD, 26. juna (Beta)- Katarski investicioni fond "Katar holding" objavio je danas da je zainteresovan za ulaganje u energetiku Srbije, a projekte će obelodaniti za mesec dana, saopštilo je Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Srbije. Predstavnici Katar holdinga, i predstavnici najveće državne katarske poljoprivredne kompanije Hasad Fud i državne energetske kompanije (QEWC) razgovarali su u Beogradu s ministarkom energetike Zoranom Mihajlović o investicijama. Na sastanku su, kako je saopšteno, kao projekti od strateškog značaja za Srbiju izdvojeni izgradnja RHE Bistrica i RHE Djerdap 3, i projekti gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske, koji bi trebalo da se realizuju u naredne 3 godine, i podzemnog skladišta gasa Itebej. Ministarka Mihajlović je istakla da je "Srbija mala zemlja, u ovom trenutku energetski nebezbedna, a prioritet Vlade Srbije i Ministarstva je energetska bezbednost". Dogovorili su se da se u roku od mesec dana održi sastanak na kojem bi Katarski investicioni fond predstavio mogućnosti investiranja u energetiku Srbije. Na drugom današnjem sastanku, u Ministarstvu trgovine Srbije, investitori iz Katara su izrazili zainteresovanost za poljoprivredu, rudarstvo i infrastrukturu Srbije. |