gototopgototop
Ministarstvo spoljnih poslova Dnevni bilten RSS
sreda, 20. mart 2013. Pretvori u pdf Odštampaj tekst Prosledi tekst
Dnevni bilten 20.03.2013.
+ larger fontnormal font- Smaller font
SRBIJA

NIKOLIĆ NA USTOLIČENjU PAPE

VATIKAN, 19. marta (Tanjug) - Preuzimanjem papinskog znamenja - palije i Ribarskog prstena, ljubljenjem Jevanđelja ili poljupca Hristu i blagosiljanjem prisutnih, poglavar Rimokatoličke crkve, papa Fransisko uveden je danas na Trgu svetog Petra u Rimu u tron svetog Petra.
Svečanoj ceremoniji prisustvovali su predstavnici šefovi država i vlada gotovo 200 država, predstavnici gotovo svih pravoslavnih crkava, jevrejske i drugih verskih zajednica, kao i gotovo milion vernika koji su u Rim pristigli iz celog sveta.
Delegaciju Srbije predvodio je predsednik Tomislav Nikolić, a Srpske pravoslavne crkve (SPC) arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Predsednik Srbije se sastao i sa premijerom Crne Gore Milom Djukanovićem. Kako je saopšteno iz Djukanovićevog kabineta, on se tokom posete Vatikanu susreo i sa šefovima država i vlada regiona: Srbije Tomislavom Nikolićem, Albanije Salji Berišom, predsedavajućim Saveta ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, kao i kosovskim premijerom Hašimom Tačijem.
Papa je pozdravio prisutne i u svojoj kratkoj propovedi izneo nekoliko poruka koje imaju višedimenzijsko značenje otvorene ne samo za hrišćane već i za sve ljude dobre volje.

NIKOLIĆ BAJDENU: VAŠINGTON NIJE IMAO PRAVE INFORMACIJE

VATIKAN, 19. marta (Tanjug) - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je, posle razgovora sa potredsednikom SAD Džozefom Bajdenom, da informacije koje su stizale u Vašington nisu odgovarale stanju u odnosima između Prištine i Beograda, i da napredak dijaloga nije pravilno ocenjivan.
"Gospodin Bajden kao predstavnik američke administracije nije bio upoznat sa detaljima o tome šta je Narodna skupština Republike Srbije tražila, i kakvu Rezoluciju je donela", izjavio je predsednik Nikolić Tanjugu posle sastanka sa američkim potpredsednikom u Rimu. Prema njegovim rečima, razgovor je bio izuzetno koristan, zato što su govorili o temama koje interesuju i SAD. "Potpredsednik SAD je jasno rekao da se oseća pozvanim da pomogne da se taj problem reši, zato što je Amerika priznala nezavisnost Kosova i Metohije", istakao je srpski predsednik.
Susret Nikolića i Bajdena bio je prvi na tom nivou posle četiri godine, a razgovarali su oko sat vremena, više nego što je protokolom bilo predviđeno.
"Ovo je bila dobra prilika, inaguracija novog pape Fransiska, da imam nekoliko bilateralnih razgovora, među njima možda i najvažniji je bio razgovor sa potpredsednikom Amerike, na njegov poziv, i mislim da je postalo jasno da neke informacije koje su stizale u Ameriku nisu odgovarale stanju u odnosima između Prištine i Beograda, a stepen ili napredak dijaloga nije pravilno ocenjivan", rekao je Nikolić.
Nikolić je rekao da je ukazao svom sagovorniku da su mnoge države priznale nezavisnost Kosova zahvaljujući tom prvom, američkom priznanju, ali i da Srbija ima samo prijatelje u svetu i da "ne deli države i narode po tom osnovu, već po osnovu toga koliko ko može sa Srbijom da sarađuje iskreno, otvoreno uz sva opterećenja i ograničenja koja postoje".
"Američka i srpska adminstracija će ubuduće imati mnogo češće kontakte na visokom nivou, zato što svi želimo da ovaj problem jednom konačno rešimo i da obezbedimo bolji život za građane Srbije, računajući tu Kosovo i Metohiju, za građane Kosova, računajući tu srpsku zajednicu koja će imati pomoć i sa srpske strane i sa strane Evropske unije", uveren je Nikolić. On je ukazao da dolaze meseci u kojima će kosovski problem najverovatnije biti rešen. "Ako se desi da Albanci baš ni od čega ne žele da odustanu, taj će problem ostati za buduće generacije, što neće biti dobro za Srbiju, ali ni za ljude koji žive u Prištini", zaključio je predsednik Nikolić.

GRUBJEŠIĆ: VELIKE ŠANSE DA DOBIJEMO DATUM

BEOGRAD, 19. marta (Tanjug) - Potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić rekla je večeras da Srbija ima velike šanse da dobije datum za početak pregovora s Evropskom unijom.
"Ali, ne zavisi sve od nas, za dogovor su potrebne dve strane", rekla je Grubješić, gostujući u vestima Televizije B92.
Ističući da svaki korak koji se uspostavi u dijalogu Beograda i Prištine doprinosi normalizaciji odnosa, ona je navela da nema ni "implicitnog, ni eksplicitnog, ni puzećeg priznanja Kosova".
Grubješić je dodala da svi očekuju da će se razgovori završiti sporazumom koji je prihvatljiv za obe strane, a koji će moći da se sprovede na terenu.
Komentarišući boravak nemačke delegacija u Beogradu koja je poručila da bi Beograd i Priština, pre početka pregovora o pristupanju, trebalo da se pisano ili pred kamerama obavežu na normalizaciju odnosa, Grubješić je rekla da je u pitanju samo "tehnikalija". "Šest rundi mi viđamo pred kamerama našeg premijera i Hašima Tačija, ako to nije dovoljno, može da se održi zajednička konferencija za novinare. To nije suština, suština je da se dođe do primenljivog rešenja", istakla je ona, smatrajući da je pomak napravljen u pregovorima sa Prištinom, ali i u reformama.
Upitana da li je retorika Srbije promenjena, Grubješić odgovorila potvrdno.
"Retorika je već dobrano promenjena, svedoci smo da nema više one zapaljive retorike, koja nikom nije dobro donosila, a štetila je Srbima na Kosovu", navela je potpredsednica vlade.

GRUBJEŠIĆ: NEDOBIJANjE DATUMA ZAUSTAVILO BI PUT KA EU

BEOGRAD,20. marta (Tanjug) - Potpredsednica Vlade Srbije Suzana Grubješić upozorila je danas, na konferenciji o reformama, da bi eventualno nedobijanje datuma za početak pregovora sa EU moglo biti shvaćeno kao zaustavljanje Srbije na evropskom putu.
Bivši premijer Slovačke Mikulaš Dzurinda ocenio je da bi dobijanje datuma za početak pregovora predstavljalo ohrabrenje i izrazio uverenje da će Srbija, posle Hrvatske, biti prva zemlja regiona koja će ući u Uniju. "Nedobijanje datuma bilo bi shvaćeno kao zaustavljanje Srbije na njenom evropskom putu" i još više bi smanjilo entuzijazam i spremnost Beograda za dijalog s Prištinom, izjavila je Grubješić, koja je zadužena za evropske integracije, na konferenciji "Da li reforme pre pristupa EU pogoduju građanima?".
Grubješić je rekla da je Vlada Srbije hrabro i bez kalkulacija ušla u političke pregovore s Prištinom, ali je napomenula da je za postizanje trajnog i održivog rešenja potrebno vreme, fleksibilnost i pragmatičnost obeju strana. "Srpska strana je pokazala i fleksibilnost i pragmatičnost, ali nisam sugurna da se to može reći i za albansku stranu, koja još odbija da krene u susret rešenju", rekla je Grubješić.
Prema njenim rečima, povećanje podrške građana reformama (više od 60 odsto) ukazuje na njihov značaj, dok pad podrške evropskim integracijama (41 odsto) pokazuje da građani vide taj proces kao iscrpljujuću trku do cilja na vidiku, za šta je delom odgovorna i politička elita zemlje, koja nije jasno građanima objasnila šta će im EU doneti.
Grubješić je izrazila uverenje i da, posle ulaska Hrvatske u EU 1. jula, neće biti novog proširenja Unije pre 2020. godine. Podsećajući da se EU 2003. godine na samitu u Solunu obavezala da će sve zemlje zapadnog Balkana postati članice Unije, Grubješć je ocenila da je region, u međuvremenu, gurnut u zapećak, delimično zbog globalne ekonomske krize i krize u zoni evra, ali da postoji i neka vrsta zamora od proširenja. "Da li će na desetogodišnjicu Solunskog samita biti posvećena pažnja zemljama zapadnog Balkana, još nisam dobila odgovore. Videćemo da li će to biti proslava ili komemoracija tog samita", rekla je Grubješić.
Ona je, takođe, izjavila da uvek treba imati u vidu i alternative za članstvo u EU, ali da još nije čula nijedan čvrst argument koji bi ukazao zašto bi Srbija trebalo da se zadovolji članstvom u evropskom ekonomskom forumu.
Dzurinda je ocenio da bi dobijanje datuma ohrabrilo i narod i političare u Srbiji i izrazio uverenje "da će Srbija, posle Hrvatske, biti prva zemlja regiona koja će ući u EU". Verujem da će proces proširenja biti završen prijemom svih zemalja zapadnog Balkana i nekih zemalja iz Istočnog partnerstva, poput Ukrajine, ali gajim sumnje u vezi s Turskom, kazao je Dzurinda. Podsetio je da je Slovačka, u vreme premijera Vladimira Mečijara, "bila crna rupa Evrope, što je naročito bilo rezultat truda (bivše američke državne sekretarke) Medlin Olbrajt". Srbija bi, prema njegovim rečima, verovatno mogla da napreduje i ako bi bila u izolaciji, ali napredak bi bio mnogo brži ako ostane na evropskom putu.
Dzurinda je, takođe, istakao da su reforme važnije od same evrointegracije, ali da je s jasnom evropskom vizijom taj proces mnogo lakši i brži. "Danas, u Slovačkoj nije raj, ali nema bolje alternative (od članstva u EU) za poboljšanje životnog standarda i načina života građana", istakao je on.
Direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović ocenila je da su sada u fokusu razgovori Beograda i Prištine, koji su, prema njenom mišljenju, gurnuli reforme u drugi plan.
Srbija je pred ključnim odlukama koje treba da joj omoguće sledeću fazu u procesu približavanja EU, ali ne treba zaboraviti da su reforme bitnije od samog članstva, dodala je Joksimović. Konferenciju u Aeroklubu organizovali su Centar za spoljnu politiku i Francuski institut u Srbiji.

POTENCIJAL ZA POVEĆANjE ROBNE RAZMENE SRBIJE I RUSIJE

MOSKVA, 20. marta (Tanjug) - U razgovorima potpredsednika Vlade Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasima Ljajića i ministrima industrije i trgovine Denisa Manturova i poljoprivrede Nikolaja Fjodorova, konstovano je da postoji protencijal za povećanje robne razmene.
Ljajić je posle završenih odvojenih sastanaka, tokom zvanične posete Rusiji, rekao da je srpska strana predložila da još neki proizvodi budu stavljeni u režim slobodne trgovine u okviru Opšteg sporazuma o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom. "Tu pre svega mislim na šećer, sir, cigarete i automobile", precizirao je on.
Ministar je dodao da će ruska strana razmotriti zahtev Srbije, ali da to moraju da urade "u sklopu zajedničke komisije koju imaju sa Kazahstanom i Belorusijom, s obzirom da postoji carinska unija te tri zemlje". Ljajić je dodao da će i ministar Mlađan Dinkić tokom posete Moskvi u aprilu, takođe razgovarati o mogućnosti bescarinskog izvoza automobila iz Srbije u Rusiju.
Na sastanku sa ministrom poljoprivrede Fjodorovim, istaknuto je da postoji mogućnost povećanja našeg izvoza poljoprivrednih proizvoda. Fjodorov je konstatovao da bi obim poljoprivredne razmene već u narednoj godini mogao biti povećan sa 250 miliona na 500 miliona dolara, jer još uvek nisu iskorišćene sve dozvoljene kvote za izvoz, kao što je slučaj sa mesom, navodi se u saopštenju.
Ljajić i Fjodorov su se dogovorili da u Srbiju zajedno dođu predstavnici tri najveća trgovinska lanca i predstavnici ruskog Ministarstva poljoprivrede, koji će sa našim proizvođačima prehrambenih proizoda razgovarati o načinima da se poveća zastupljenost srpskih proizvođača hrane na tržište Rusije. Ljajić i Fjodorov, razgovarali su i o slučaju povećane koncentracije pesticida koji se pojavio u jabukama na ruskom tržištu. "Još uvek nema nikakvih zvaničnih laboratorijskih rezultata o tome. Dobićemo te rezultate čim stignu u rusko Ministarstvo poljoprivrede. Pozvali smo njihove inspekcijske službe da dođu u Srbiju i pomognu našim službama, u smislu češćih kontrola kvaliteta poljoprivrednih proizvoda", kazao je Ljajić
Prema njegovim rečima, Srbija je u Rusiju tokom 2011. godine, izvezla oko 75.000 tona jabuka i nijedan slučaj nije bio problematičan. "U Rusiji se vrši kontrola uvezenih jabuka i iz Kine, Poljske, Makedonije i Bugarske. Mi ćemo dobiti rezultate i što je još važnije dobićemo sugestije i predloge kako da poboljšamo kvalitet proizvoda prilikom izvoza. Očekujem da će se naš izvoz jabuka u Rusiju i dalje odvijati bez ikakvih problema i da postoji prostor za njegovo značajno uvećanje ", naglasio je Ljajić.
Predsednik PKS Srbije Miloš Bugarin, koji je bio u delegaciji, zajedno sa potpredsednikom Narodne skupštine Nenadom Popovićem, predao je ministru industrije i trgovine Manturovu 45 različitih projekata koji mogu da budu interesantni za ruske kompanije. Reč je o firmama koje se nalaze u procesu privatizacije, za koje je urađena kompletna analiza i predstavnici ruskog ministarstva industrije i trgovine su istakli da će organizovati sastanke sa poslovnim ljudima u Rusiji.
Ljajić je izrazio uverenje da i na tom polju možemo imati prve rezultate u vidu zainteresovanosti ruskih kompanija da se uključe u proces završetka privatizacije u Srbiji, navodi se u saopštenju iz Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

SRBIJA – KiM – DIJALOG - EU

ZAVRŠENA SEDMA RUNDA DIJALOGA BEOGRADA I PRIŠTINE

BRISEL, 20. marta (Tanjug) - U Briselu su danas nakon nešto više od dva sata završeni trilateralni razgovori predsednika Vlade Srbije Ivice Dačića sa kosovskim premijerom Hašimom Tačijem u prisustvu visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton.
Portparolka visoke predstavnice Maja Kocijančič javila je medijima da je odvojeni susret Eštonove sa Tačijem počeo oko jedan popodne, nakon čega će ona imati i razgovor sa Dačićem.
To je, u odnosu na dosadašnju praksu u okviru dijaloga, izvesna promena, jer su se odvojeni susreti ranije uvek održavali pre zajedničkog sastanka. Uobičajeno je bilo, što ni ovog puta nije izostalo, da se pre početka razgovora akteri dijaloga susretnu sa visokim američkim zvaničnikom zaduženim za Zapadni Balkan Filipom Rikerom.
Očekuje se da se po završetku današnje runde učesnici obrate medijima.
Današnja runda dijaloga posvećena je pre svega severnom Kosovu, a Kocijančič je juče novinarima u Briselu rekla da "napori idu u pravcu napretka u dijalogu'' i podsetila da je visoka predstavnica EU prošle nedelje posetila Beograd i Prištinu zbog konsultacija sa političkim liderima.
Iako se ranije moglo čuti da je ova runda prelomna za ishod dijaloga zbog aprilskog roka u kome Evropska komisija treba da sastavi izveštaj o napretku u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, izvori Tanjuga u Briselu sad kažu da će tokom sledećih nedelja verovatno biti novih rundi.
Funkcioner Evropske komisije koji je želeo da ostane anoniman izjavio je ranije Tanjugu da ukoliko ovog puta ne dođe do dogovora još ima vremena za nastavak dijaloga s obzirom da se ministri inostranih poslova zemalja članica, koji treba da odluče o eventualnom otvaranju pregovora Srbije o pridruživanju EU, sastaju u Luksemburgu tek 22. aprila.
To je na izvestan način danas u Beogradu potvrdio i šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer izjavom da postoje dobre šanse da se postigne napredak u današnjem dijalogu koji bi doveo do sporazuma Beograda i Prištine o zajednici srpskih opština na Kosovu i Metohiji, ali da će učesnici dijaloga imati još vremena ukoliko je to potrebno.
Srpski zvaničnici su pred sedmu rundu dijaloga ocenili da je dogovor Beograda i Prištine moguć ukoliko Priština načini ustupke, ali da su male šanse da se to dogodi danas.
Tako je premijer Ivica Dačić nakon sastanka sa komesarom za proširenje EU Štefanom Fileom rekao da Srbija očekuje napredak u dijalogu, ali da treba videti hoće li biti pozitivnog odgovora druge strane.
Prvi potrpedsednik vlade Aleksandar Vučić preneo je komesaru za proširenje da je Srbija postigla napredak na evropskom putu čineći mnoge ustupke te da to sada očekuje i od Prištine.
Potpredsednica vlade Suzana Grubješić ocenila je ranije danas da dogovor u sedmoj rundi nije izvesan, kao i da to nije presudna runda kako se najavljivalo i poručila da bi međunarodna zajednica trebalo više da se fokusira kosovsku stranu, koja, kako je kazala, nije spremna za kompromis.

TAČI: KFOR DA NADGLEDA PRIMENU SPORAZUMA BEOGRAD-PRIŠTINA

PRIŠTINA, 20. marta (Tanjug) - Premijer Kosova Hašim Tači zatražio je danas u Briselu od generalnog sekretara NATO Andersa Foga Rasmusena da Kfor ima odlučujuću ulogu u "ostvarivanju eventualno postignutog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova".
Rasmusen, s kojim se Tači danas sastao u Briselu, izjavio je da će Kfor nastaviti da izvršava svoju misiju obezbeđivanja mira na Kosovu, saopšteno je iz kabineta kosovskog premijera. "Premijer Tači je informisao Rasmusena o procesu dijaloga o normalizaciji međudržavnih odnosa između Kosova i Srbije i zatražio da NATO ima odlučujuću ulogu u ostvarivanju eventualno postignutog sproazuma o normalizaciji odnosa", kaže se u saopštenju.
Tači se takođe založio za dalji napredak i ostvarivanje punih operativnih kapaciteta Bezbednosnih snaga Kosova.

DEVENPORT: NADAM SE REŠENjU KOJE MOŽE DA SE SPROVEDE

BEOGRAD, 20. marta (Tanjug) - Ambasador Velike Britanije u Srbiji Majkl Devenport izrazio je danas nadu da će Beograd i Priština postići "konkretan sporazum koji može da se implementira".
Devenport je Tanjugu rekao da je zadovoljan što se premijer Srbije Ivica Dačić i kosovski premijer Hašim Tači po sedmi put sastaju u Briselu. "Stekao sam utisak da je srpska vlada ubeđena da je to potrebno, ne samo zbog Evropske unije, već i zbog toga što je u interesu same Srbije da se ovi probleme reše", kazao je na marginama javne debate pod nazivom "Sistemski pristup u borbi protiv korupcije" u hotelu "Metropol".
Prema rečima ambasadora, britanska vlada snažno podržava napore visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton da pomogne Beogradu i Prištini da postignu sporazum koji može da se primeni.
Predsednik Vlade Srbije Ivica Dačić i kosovski premijer Hašim Tači otpočeli su danas u Briselu sedmu rundu dijaloga o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koja je posvećena pre svega severu Kosova.

FILE: NAREDNI DANI KLjUČNI ZA ODNOSE EU I KOSOVA

PRIŠTINA, 19. marta 2013. (Beta) Evropski komesar za proširenje Štefan File rekao je danas u Prištini da u potpunosti podržava dijalog kosovskih vlasti sa Srbijom i da duboko ceni napredak koji je do sada postignut.
"Predstojeći dani biće ključni za odnose EU i Kosova. Moguće postizanje dogovora sa Beogradom sutra i implementacija na terenu trebalo bi da otvore put za pozitivne zaključke Saveta u junu o pregovorima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", navodi se u saopštenju posle sastanka Filea za kosovskim zvaničnicima.
File je ocenio da je postignuti napredak rezultat napornog rada kosovskih vlasti i da je važno da se takav tempo održi, na osnovu čega će članice EU doneti odluku u junu o sledećim koracima.
"Kosovo mora da pokaže još više hrabrosti sada. Više napora je potrebno uložiti u vladavinu zakona, borbu protiv organizovanog kriminala i korupciju, reformu izbornog sistema i ekonomski razvoj", navodi se u saopštenju Filea.
"Nastavak reformi i unapređenje odnosa su dve strane istog novčića. Bez toga neće biti uspešnog, prosperitetnog Kosova koje će biti od koristi i sebi i susedima i koje ide ka Evropi. Siguran sam da možete da uspete i imate našu podršku u tome", poručio je File.