Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković učestvovao je danas na video-konferenciji „Erdutski sporazum 25 godina kasnije: pouke za sadašnjost i budućnost" i tom prilikom poručio da je potpisivanjem tog sporazuma nadvladao razum i želja za mirom, ali da se Srbi u Hrvatskoj, i pored garancija koje su im tada date, i dalje neretko osećaju diskriminisano i stigmatizovano.

Hrvatska se, kako je podsetio šef srpske diplomatije, ovim sporazumom obavezala na garantovanje svih manjinskih i drugih prava pripadnicima srpske zajednice koji su ostali da žive na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, a konkretne obaveze Hrvatska je dodatno definisala u „Pismu namere" koje je upućeno Savetu bezbednosti 13. januara 1997. godine, a koje zajedno sa Erdutskim sporazumom čini jednu obavezujuću celinu.

„Iako su brojni pozitivni efekti Erdutskog sporazuma, ne mogu a da ne ukažem da za ovih 25 godina srpskoj manjini u Republici Hrvatskoj nije u punoj meri omogućeno da ostvari svoja prava predviđena, kako ovim aktom, tako i hrvatskim zakonima. Ovde bih pre svega želeo da skrenem pažnju na postojanje negativne opšte atmosfere prema Srbima u Hrvatskoj, što onemogućuje njihovu punu integraciju u hrvatsko društvo, a zbog čega se srpska manjina u Hrvatskoj i dalje oseća diskriminisano i stigmatizovano", konstatovao je Selaković.

Ministar Selaković je ukazao na činjenicu da je u nekim sredinama u Hrvatskoj i dalje prisutan i veoma vidljiv, kako otpor upotrebi srpskog jezika i pisma, tako i otpor rešavanju osnovnih egzistencijalnih problema Srba u ruralnim područjima Hrvatske.

Prema njegovim rečima, neverovatno je da pojedini lokalni organi donose akte koji su u suprotnosti sa Ustavom i pozitivnim zakonodavstvom Hrvatske, ali i sa međunarodno preuzetim obavezama – među kojima treba izdvojiti Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima.

„Nepriznavanje minimalnog jezičkog pluralizma i odsustvo tolerancije u dosadašnjem periodu predstavljalo je ozbiljan problem. Kampanja za proglašavanje ćiriličkog pisma agresorskim dodatno je otežala ostvarivanje prava na obrazovanje i pojačala stigmatizaciju Srba u Hrvatskoj", objasnio je Selaković.

Srbija, prema njegovim rečima, nacionalne manjine Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji vidi kao most koji nas spaja i kao faktore koji u velikoj meri mogu doprineti dodatnom razvoju naših država i društava, ali i sveukupnih srpsko-hrvatskih odnosa.

Zato će, kako je objasnio, Srbija nastojati da politikom poverenja i solidarnosti obezbedi punu sigurnost poštovanja prava hrvatske nacionalne manjine, koja su joj garantovana Ustavom i zakonom, a vrata institucija Republike Srbije ostaju otvorena za dijalog sa predstavnicima hrvatske nacionalne manjine.

Selaković je, između ostalog, u tom kontekstu podsetio da je, na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, vlada naše države donela odluku kojom se Hrvatskom nacionalnom veću obezbeđuju sredstva u ukupnom iznosu od 600.000 evra radi otkupa rodne kuće bana Jelačića u Novom Sadu, kako bi to istorijski značajno zdanje postalo centar aktivnosti, razvoja i očuvanja hrvatske zajednice u Srbiji.

Podsetio je i na rešavanje brojnih drugih problema sa kojima se suočavala hrvatska nacionalna manjina u Srbiji: očuvana su odeljenja na hrvatskom u osnovnoj školi u Bačkom Bregu, proširena je mera profila u školama na hrvatskom jeziku, osnovan je lektorat na hrvatskom, obnovljen je Dom kulture u Tavankutu i most u Monoštoru...

Ministar Selaković se ovom prilikom osvrnuo i na aktuelne političke odnose Srbije i Hrvatske, koji su, kako je istakao, od posebne važnosti za očuvanje stabilnosti u čitavom regionu.

Srbija je, kako je poručio, suštinski i iskreno zainteresovana za unapređenje saradnje i razvijanje sveukupnih odnosa sa Hrvatskom, na ravnopravnoj osnovi i bez uslovljavanja.

„Ukoliko se obe strane opredele za uzdržavanje od zapaljive retorike, za osudu govora mržnje i etnički motivisanih napada, za promociju antifašizma i multietničnosti kao bogatstva, time bi se znatno uticalo na smanjenje negativnih pojava i stvaranje pozitivne klime u našim zemljama", kazao je Selaković.

Šef srpske diplomatije završio je porukom da Srbima i Hrvatima nije teško da dođu do onoga što će ih razdvajati, ali da su političke elite dužne da, u interesu svojih građana i budućih generacija, tragaju neprestano za zajedničkim interesima oba naroda.

„Neka nas svakodnevni život opominje, jer 25 godina je prošlo od zaključenja Erdutskog sporazuma. Deca koja su tada rođena, bez obzira da li su srpska ili hrvatska, sada su odrasli ljudi, a neka od njih već i roditelji. Oni će svakako davati prednost, ne onome što je bilo pre njih, već onome što je od značaja za njihovu sadašnjost i budućnost. Kako budu stasavale nove generacije neopterećene prošlošću tako ćemo biti sposobniji da rešavamo probleme", zaključio je Selaković.

Na panelu, na kojem je govorio ministar Selaković, učestvovali su i šef hrvatske diplomatije Goran Grlić Radman i predsednik SDSS-a Milorad Pupovac.