gototopgototop
Odštampaj tekst
Ministar Dačić na svečanom otvaranju ceremonije uručivanja ugovora za nabavku građevinskog materijala za izbegličke porodice
+ larger fontnormal font- Smaller font
Ministar Dačić na svečanoj ceremonijiGovor prvog potpredsednika Vlade Srbije i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića na otvaranju ceremonije svečanog uručivanja ugovora za nabavku građevinskog materijala za izbegličke porodice

„Uvaženi gosti,
Dame i gospodo,

Danas smo se ovde okupili da uručimo ugovore o dodeli jednokratne i bespovratne pomoći u građevinskom materijalu za 302 izbegličke porodice, u okviru Potprojekta 3Regionalnog stambenog programa.

Potprojekat 3, ukupne vrednosti preko 13,5  miliona evra, ima četiri komponente – izgradnju stanova, deljenje paketa građevinskog materijala, pružanje novčane pomoći za kupovinu seoskih domaćinstava i izgradnju montažnih kuća. Uveliko se radi na izgradnji 235 stanova u beogradskom naselju Ovča, koja bi trebalo da bude završena do kraja ove godine. Do sada je već 69 porodica stambeno zbrinuto u seoskim kućama, a u toku je projektovanje 49 montažnih kuća, za koje sam već dodelio ugovore marta ove godine. Danas će, još 302 porodice dobiti građevinski materijal za popravku, adaptaciju i završetak svojih započetih kuća.

Rešavanje izbegličkog pitanja je dugotrajan i kompleksan proces. Mislim da se slažemo da izbeglice koje su krajem prošlog veka bile prinuđene da napuste svoje domove širom bivše SFRJ zaslužuju bar neku izvesnost i povratak dostojanstva, posle više od 20 godina izbeglištva i uslova često nedostojnih za život čoveka u 21. veku. Upravo zbog toga, Vlada Srbije sa ostalim partnerima, ostaje snažno opredeljena i angažovana na  sprovođenju Regionalnog stambenog programa, zahvaljujući kome će biti obezbeđen krov nad glavom za 17 000 porodica u Srbiji.

Do sada je kroz Regionalni stambeni program isporučeno 1018 stambenih rešenja – 485 paketa građevinskog materijala, 439 seoskih i 94 montažne kuće. Učestvujući na ceremonijama uručenja građevinskog materijala, montažnih kuća, postavljanja kamena temeljca, sa ponosom i zadovoljstvom mogu reći da se u celoj Srbiji intenzivno gradi. Drago mi je što je tako, jer nakon 12 godina od otpočinjanja Programa i pet godina nakon Donatorske konferencije, vidimo rezultate upornog rada i truda nadležnih institucija i međunarodnih organizacija, uz svesrdnu podršku saradnika na terenu. Ponosan sam na konkretne rezultate u primeni Programa, jer će zaista uneti promene u živote porodica i pojedinaca, finalnih korisnika, koji će uskoro biti u svojim novim domovima i započeti jedno novo životno poglavlje. Zahvaljujem im na strpljenju i istrajnosti, i želim im svu sreću.

Vlada Republike Srbije ulaže značajna sredstva i napore kako bi pomogla svim raseljenim licima. To je složen zadatak, jer u Republici Srbiji boravi, osim izbeglica iz bivše SFRJ, i preko 200 000 interno raseljenih sa Kosova i Metohije. Za njih, ni posle 18 godina, nema uslova za održivi povratak, a ni počiniocima zločina nad srpskim stanovništvom sa prostora Kosova i Metohije zaslužene kazne. Umesto sudskih epiloga i kazni za počinitelje, porodicama stradalih i srpskom narodu ostaje samo vapaj za pravdom i sećanje na izgubljene najmilije i spaljena ognjišta.

Nemojmo zaboraviti da samo obezbeđivanje stambenih rešenja nije dovoljno - cilj je da se  obezbedi održivost Programa.Tu pre svega mislim na socijalne i ekonomske uslove za održivi povratak ili integraciju izbeglica u društvo. Zato smatram veoma važnim da sve države učesnice Programa u potpunosti sprovode Sarajevski proces.Uspešna implementacija Programa i dobra saradnja zemalja u regionu još više daju na značaju Regionalnom stambenom programu. Zbog toga posebno zabrinjava činjenica da je u Hrvatskoj u poslednjih nekoliko godina došlo do porasta antisrpskog raspoloženja i povećanog broja incidenata prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, da je primetno marginalizovanje manjinskih prava, kao i da navedene pojave ne nailaze na osudu najviših državnih zvaničnika Republike Hrvatske, a ni međunarodne zajednice. To značajno otežava povratak, kao i hrvatska  nespremnost da rešava pitanja stečenih prava, zarađenih a neisplaćenih penzija Srba izbeglih iz Hrvatske, i njihove imovine. Umesto konstruktivnog prilaza i rešenja, hrvatska strana najnovijim predlozima izmena Zakona o porezu na nekretnine,  najavljuje čak i oporezivanje srpskih napuštenih kuća i zgarišta, kao vikendica i objekata za odmor i rekreaciju.

Regionalni stambeni program mora biti u svim zemljama primer dobre prakse za rešavanje pitanja raseljenih i prevazilaženja konflikata i otvorenih pitanja iz prošlosti, i treba da doprinese procesu pomirenja, stabilnosti i prosperitetu regiona.

Svima nam je poznato da su resursi ograničeni, a potrebe ugroženih izbeglica izuzetno velike. Broj podnetih zahteva višestruko prelazi broj dostupnih stambenih rešenja. Zato je potrebno da zajedno uložimo napor kako bi se obezbedila dovoljna finansijska sredstva za rešavanje stambenih pitanja za najugroženije kategorije.

Želeo bih da još jednom istaknem ogromnu važnost Programa i Sarajevskog procesa. On prevazilazi državne granice i pokazuje da se saradnjom i zajedničkim trudom, ukoliko postoji volja, mogu naći održiva i trajna rešenja za potrebe izbeglih. Pokazuje snagu solidarnosti i razumevanja, ali i važnost fleksibilnosti. Zato ću i ovoga puta zahvaliti svima koji su prepoznali njegov značaj i doprineli njegovom razvoju i napretku - Evropskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Nemačkoj, Italiji, Norveškoj, Švajcarskoj, Danskoj, Turskoj, Luksemburgu, Kipru, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj i svim drugim donatorima, u želji da nekog ne izostavim. Od posebnog nam je značaja podrška Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice i OEBS-a u sprovođenju Programa, a nezaobilazna je i uloga Razvojne banke Saveta Evrope u upravljanju poverilačkim fondom.

Moram da ponovim da je priča o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku - velika laž. Ovaj prikazana film o izbeglicama pokazuje koliko je velika laž kada se govori o velikosrpskoj agresiji.
Niko od vas nije iz Srbije došao da ruši po Benkovcu, Zagrebu ili drugim mestima. To je velika laž pred kojom međunarodna zajednica ne sme da zatvara oči. Početkom 1990-ih u Hrvatskoj je živelo više od pola miliona Srba, a sada, dvadesetak godina kasnije ima ih svega 180.000.Vi ste proterani i oterani sa svojih vekovnih ognjišta i pred time međunarodna zajednica ne sme da zatvori oči.

Ponosan sam na sve korisnike i učesnike u implementaciji Regionalnog stambenog programa i nadam se da ćemo i u periodu pred nama učestvovati na još mnogo ovakvih događaja.

Hvala."